Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome!
Zar nismo ovdje danas, i ovdje i drugamo, i danas i svaki dan i svaki dah radi onoga našeg posebnog, onoga pojedinačnog, osobnog!?
Jerbo, može li opće, može li općenitost postati, ili već postaje, nadređena mjera svemu što jest naše pojedinačno, svemu što jest naše posebno, jer posebno, pa i ovdje i ono vaše baštinsko a šta li je nego upravo ono najvrednije, duhovno, ono vaše neslično drugomu, ono što jest samo u tvom glasu, pjevu i koraku, to vaše osobno postojano što ima svoj opstanak i egzistenciju, svoj bitak!
Ali ovdje, u ovom vremenu, čini se da u glasnicama ukorijenjenim u vaša grla, a nasljedovanima, od generacijama pribrajanih nizova genetskih osnova i kominskih i zabrđanskih i povika i pjeva s kamena, polja, oranica, s planine i s falkuše, čini se da takve vaše glasnice postaju sve spravnije čuti, pamtiti i prenositi zapuhe nekih drugih vjetrova iz onoga općega svijeta, iz raspoloženja nekih drugih kićenja i svadbi i tuđih radovanja i tugovanja i podičenja radosti i slamanja tugovanja.
(Ljubo Stipišić – Delmata)
Kao podlogu ovom postu započeo sam riječima barda dalmatinskog klapskog pjevanja, vrijednog sakupljača i promicatelja naše pjevačke baštine Ljube Stipišića – Delmate obračajući se pjevačima/pivačima pri nezaboravnom skupu klapskog spektakla "Ne damo te pismo naša", održanog 2006. god. na stadionu "Poljud" u Splitu.
Marija Vičević Povljanka po življenju, Paškinja po otočnoj pripadnosti, odlučila je za svoj magistarski rad na Umjetničkoj Akademiji u Splitu – Odsjek za glazbenu umjetnost obraniti radnju pod nazivom: "Crkveno pučko (glagoljaško) pjevanje u Pagu – Transkripcija i analiza zvučnih zapisa 1964. i 2000. godine".
Marija Vičević krenula je pozivom Ljube Stipišića ( Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome!) sakupljati, time i sačuvati od zaborava i propadanja dio kulturnog pučkog stvaralaštva na svojem otoku, u Gradu Pagu. Uzme li se u obzir količina i kvaliteta sačuvane građe nameće se zaključak da je Pag u odnosu na neke druge dalmatinske sredine, etnomuzikološki neobrađen, stoga je svaki ovakav poduhvat hvale vrijedan.
Za ovaj sveobuhvatan rad, Marija Vičević je za mentora odabrala doc. Blaženka Juračića, mag. crkvene glazbe – skladatelj. Nekoliko osnovnih rečenica o radu i stvaralaštvu doc. Juračića: - Blaženko Juračić rođen je 1972. U Opuzenu je završio osnovnu školu a srednju školu "Centar za umjetnički odgoj i obrazovanje-Luka Sorkočević" završio je 1989/90 u Dubrovniku. Dalje školovanje nastavio je na Filozofskom fakultetu Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu (današnja Umjetnička Akademija). Usavršavanje nastavlja u Rim na "Pontificium Institutum Musicae Sacrae" 2004. stekao je magisterij iz kompozicije te proglašen maestrom crkvene glazbe. Zaposlen je kao docent na glazbenom odjelu Umjetničke akademije u Splitu. Surađivao je kao voditelj i dirigent sa brojnim splitskim sastavima.
Dobitnik je nagrada:
- Hrvatskog Sabora kulture: za puhački orkestar 2006., zlatna plaketa i za mješoviti zbor 2010. srebrna plaketa;
- Cro patria: za mješoviti zbor 2010. i.2011. srebrna plaketa;
- Festival dalmatinskih klapa Omiš/Bol: večer novih skladbi 2006. i 2008.,
- Festival Kaštela; 2008. 2009. i 2010. srebrna plaketa i zlatna plaketa 2010.,
- Klape Gospi Sinjskoj; za nove skladbe 2009. srebrna plaketa i 2011. zlatna plaketa.
Magistarski rad Marije Vičević podjeljen je u dvanaest tematskih cjelina sljedećim redosljedom:
- Uvod
- Geografska obilježja otoka Paga
- Povijesna obilježja grada Paga
- Crkvena povijest grada Paga
- Stari crkveni obredi i liturgijske pobožnosti
- Općenito o crkvenom pučkom (glagoljaškom) pjevanju
- Analiza i transkripcija crkvenih pučkih napjeva iz Paga
- Zaključak
- Sažetak
- Literatura i izvori
- Prilozi
Moja korespondencija sa Marijom Vičević započela je 2. kolovoza ove godine kada sam u Messengeru dobio poruku sljedećeg sadržaja:- "Bog, barba Branimire! Vjerovatno me se sjećate još otprije. Ja sam Šimina sestra i nekad smo se čuli u inboxu. Neko vrijeme uopće nisam bila aktivirana na Facebooku pa sam i izgubila neke kontakte. Uglavnom, svo ovo vrijeme uložila sam truda da po prvi puta za magistarski rad transkibiram, analiziram i kompariram 32 pučka sakralna napjeva iz Paga i hvala Bogu, uspjela sam, no još mi nedostaju neki podaci vezani za 1964. godinu. Zapisala sam napjeve koje je Bezić u 11. mjesecu 1964. snimao u Pagu, a još se i dan danas izvode te se isti nalaze na CD-u iz 2000. (snimano u Zadru u Donatu; poslao mi je Anthony). Budući da vi posjedujete mnogo znanja, informacija, slika, odlučila sam se obratiti vama, dok još ima vremena. Zanima me imate li ikakve podatke o ljudima koji su izvodili napjeve u crkvi i koliko se točno sjećate glagoljaštva, ima li uopće igdje išta zabilježeno? Tu su mi pomogli i Anthony i don. Dario, ali još ću se ovih dana čuti s njima. Eto, svaka informacija je dobro došla pa javite kad stignete." Puno pozdrava!
Nakon ove poruke više ništa nije bilo isto, u tih mjesec dana do obrane magistarskog rada Mariji sam podjelio toliko informacija, pisanog materijala, pa na koncu i moje fotografije, koje su prvi puta ugledale svjetlo dana, kao podloga jednom stručnom radu.
Marija Vičević je ovim magistarskim radom bacila rukavicu paškim kulturnim djelatnicima koji bi trebali poduzeti sve da ovo djelo ugleda svjetlo dana, ne samo u pisanom obliku, nego i audio zapisu. Bio bi to veliki doprinos glazbenoj kulturi Grada Paga. Time bi se možda potaklo da se stari pučki napjevi ne izgube iz paške crkve.
Još jednom zahvaljujem Mariji na spominjanju mojeg imena kao doprinos ovog ostvarenja.
< | studeni, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE