ISKONSKI PAG

petak, 10.11.2017.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "DRUŽINA"




Ove dane na Facebooku objavljen je Poziv svim starim članovima KUD "Družina" i onima koji bi to željeli postati da dođu u Knežev dvor 3.11.2017., povod druženja je: tancanje, pivanje, Robinja i sviranje miha.



Kao "stari" član "Družine" osjetio sam potrebu reagirati na ponuđenu inicijativu i pokazati na koji način skrbim o tom paškom dragulju.

Nisam u dosluhu sa rođakom Draženom Crljenkom-Lučom koji je jedan od pokretača ove inicijative, barem na Facebooku, nego sam u postu od 24.09.2017. "Kultura kao dio ponude turizmu je sinergija i suradnja ljudi, a ne razjedinjenost." U tom postu ustvrdio: U Hrvatskoj imamo profesinalne ansamble koji prezentiraju kulturu ovog naroda. Članovi KUD "Družina" moraju biti nagrađeni za svoj trud, jer to je najmanje što im lokalna zajednica može učiniti za njihov ljetni prijegor, kada se mnogi od njih isto tako trude da turizmom osiguraju bolje uvjete života sebi i svojim obiteljima. Zar je to nešto čudno, ili nešto što je nepoznato. Siguran sam da u Pag gosti nisu došli da pogledaju koridu, ali da im se može ponuditi dio kulturne posebnosti, Grada Paga to je sigurno.

Dušan Herenda je u svojoj knjizi "Da se sitimo i da se ne satere", kao jedan od vodećih promotora KUD Družina zapisao riječi čovjeka koji je stvorio KUD i najviše brinuo o njemu, Zvonko Usmiani: "U buđetu grada, turističkog društva i mjesne zajednice mora bit šoldov za: gradsku glazbu, čipkarice i folklor." Sve drugo može imati svaki grad i općina.

Drugi kroničar paškog karnevala i kulturnih zbivanja u Gradu Pagu, Stjepan Sabalić-Stipe Koren je u predgovoru te iste knjige zapisao: Što pisati o jednom KUD-u u gradu koji je sam po sebi, povijesno, graditeljski, načinom života njegovih ljudi, njihovim radom i djelima u cjelini divan i neponovljiv spomenik ne samo otoka Paga i Republike Hrvatske već i europske civilizacije. Je li rad KUD-a možda samo druženje s istom nakanom da se očuva tisućljetna duhovna i materjalna baština? Je li to samo želja da svojim sugrađanima i gostima pokažemo svoje umijeće u izvođenju jednog divnog folklornog spektakla, tancanja tanca, izvođenje Paške robinje, pjevanje paških pučkih napjeva ili hvatanje u Paško kolo? Je li to možda pokušaj da kroz Robinju iskažemo dio svog neobičnog karaktera, koji se očituje upornošću, upornost, zagriženost u ostvarenju svojih nauma, a posebno onog da se zadržimo na ovom kamenjaru i uz ovo nenadmašno plavetnilo mora i plavi nebeski beskraj, noću zakićen beskrajem titravih zvijezda?

Ovim proročanskim tekstom Stipe je jasno prepoznao platformu ponude kulturnih događanja u Gradu Pagu, daleko prije mene.
Ispada kao slučajnost da se ove godine navršava dvadeset godina od izdavanja knjige Ive Palčića "Paška Robinja – Hrvatska Pučka Drama" jedna najcjelovitija i dokumentarno prikazana priča o toj pučkoj drami. Autor je u svom uvodu napisao: "Karnevalsku tradiciju grada Paga teško je zamisliti bez "Paške Robinje". Ta starinska pučka prikazba, začeci koji sežu u daleku prošlost, ostala je sačuvana u narodu sve do naših dana. Istina, bilo je godina u ovom stoljeću kada se karnevalskim danima nije prikazivala; pa ipak, Pažani je, na sreću, nisu posve zaboravili. Naprotiv. Zahvaljujući upornosti pojedinaca, šezdesetih je godina obnovljena. Kasnije, članovi tadašnje folklorne skupine "Družina" prikazali su je 1975. godine na Danima hvarskog kazališta, a godinu dana potom i na Dubrovačkim ljetnim igrama. I sam sam bio svjedokom nastupa u Dubrovniku."

Moja je sreća da sam bio učesnikom i jedne i druge priredbe, i moram naglasiti da se u knjizi gospodina Palčića zorno vidi da moje ime nije Branislav, nego Branimir, kao što se pokrala greška gospodinu Herendi u njegovoj knjizi. Ispriku gospodina Herende u svom predgovoru prihvačam samo poradi jedne crtice i nepodopštine koja se desi na svakom od putovanja "Družine", jer inače nebi bio spomenut da sam bio član KUD-a.



U Gradu Pagu vjerujem da ne postoji obitelj koja nije dala barem jednog člana "Družine". Jedna ovakva inicijativa je hvale vrijedna, to je zalog za budućnost kulturnog identiteta Grada Paga i nastojanje te male skupine ljudi da ostavi trag u svijetu i učini ga ljepšim u svojem Gradu.

Vrednovanje i ulaganje u kulturu i umjetnost treba biti obveza svih nas, no...negdje se po putu izgubila i ta dobra navada.

Zahvaljujem bratu Valteru i gospodinu Ivi Palčiću na djelu ustupljenih fotografija.

10.11.2017. u 17:06 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< studeni, 2017 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE