ISKONSKI PAG
petak, 10.11.2017.
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "DRUŽINA"
Ove dane na Facebooku objavljen je Poziv svim starim članovima KUD "Družina" i onima koji bi to željeli postati da dođu u Knežev dvor 3.11.2017., povod druženja je: tancanje, pivanje, Robinja i sviranje miha.
Kao "stari" član "Družine" osjetio sam potrebu reagirati na ponuđenu inicijativu i pokazati na koji način skrbim o tom paškom dragulju.
Nisam u dosluhu sa rođakom Draženom Crljenkom-Lučom koji je jedan od pokretača ove inicijative, barem na Facebooku, nego sam u postu od 24.09.2017. "Kultura kao dio ponude turizmu je sinergija i suradnja ljudi, a ne razjedinjenost." U tom postu ustvrdio: U Hrvatskoj imamo profesinalne ansamble koji prezentiraju kulturu ovog naroda. Članovi KUD "Družina" moraju biti nagrađeni za svoj trud, jer to je najmanje što im lokalna zajednica može učiniti za njihov ljetni prijegor, kada se mnogi od njih isto tako trude da turizmom osiguraju bolje uvjete života sebi i svojim obiteljima. Zar je to nešto čudno, ili nešto što je nepoznato. Siguran sam da u Pag gosti nisu došli da pogledaju koridu, ali da im se može ponuditi dio kulturne posebnosti, Grada Paga to je sigurno.
Dušan Herenda je u svojoj knjizi "Da se sitimo i da se ne satere", kao jedan od vodećih promotora KUD Družina zapisao riječi čovjeka koji je stvorio KUD i najviše brinuo o njemu, Zvonko Usmiani: "U buđetu grada, turističkog društva i mjesne zajednice mora bit šoldov za: gradsku glazbu, čipkarice i folklor." Sve drugo može imati svaki grad i općina.
Drugi kroničar paškog karnevala i kulturnih zbivanja u Gradu Pagu, Stjepan Sabalić-Stipe Koren je u predgovoru te iste knjige zapisao: Što pisati o jednom KUD-u u gradu koji je sam po sebi, povijesno, graditeljski, načinom života njegovih ljudi, njihovim radom i djelima u cjelini divan i neponovljiv spomenik ne samo otoka Paga i Republike Hrvatske već i europske civilizacije. Je li rad KUD-a možda samo druženje s istom nakanom da se očuva tisućljetna duhovna i materjalna baština? Je li to samo želja da svojim sugrađanima i gostima pokažemo svoje umijeće u izvođenju jednog divnog folklornog spektakla, tancanja tanca, izvođenje Paške robinje, pjevanje paških pučkih napjeva ili hvatanje u Paško kolo? Je li to možda pokušaj da kroz Robinju iskažemo dio svog neobičnog karaktera, koji se očituje upornošću, upornost, zagriženost u ostvarenju svojih nauma, a posebno onog da se zadržimo na ovom kamenjaru i uz ovo nenadmašno plavetnilo mora i plavi nebeski beskraj, noću zakićen beskrajem titravih zvijezda?
Ovim proročanskim tekstom Stipe je jasno prepoznao platformu ponude kulturnih događanja u Gradu Pagu, daleko prije mene.
Ispada kao slučajnost da se ove godine navršava dvadeset godina od izdavanja knjige Ive Palčića "Paška Robinja – Hrvatska Pučka Drama" jedna najcjelovitija i dokumentarno prikazana priča o toj pučkoj drami. Autor je u svom uvodu napisao: "Karnevalsku tradiciju grada Paga teško je zamisliti bez "Paške Robinje". Ta starinska pučka prikazba, začeci koji sežu u daleku prošlost, ostala je sačuvana u narodu sve do naših dana. Istina, bilo je godina u ovom stoljeću kada se karnevalskim danima nije prikazivala; pa ipak, Pažani je, na sreću, nisu posve zaboravili. Naprotiv. Zahvaljujući upornosti pojedinaca, šezdesetih je godina obnovljena. Kasnije, članovi tadašnje folklorne skupine "Družina" prikazali su je 1975. godine na Danima hvarskog kazališta, a godinu dana potom i na Dubrovačkim ljetnim igrama. I sam sam bio svjedokom nastupa u Dubrovniku."
Moja je sreća da sam bio učesnikom i jedne i druge priredbe, i moram naglasiti da se u knjizi gospodina Palčića zorno vidi da moje ime nije Branislav, nego Branimir, kao što se pokrala greška gospodinu Herendi u njegovoj knjizi. Ispriku gospodina Herende u svom predgovoru prihvačam samo poradi jedne crtice i nepodopštine koja se desi na svakom od putovanja "Družine", jer inače nebi bio spomenut da sam bio član KUD-a.
U Gradu Pagu vjerujem da ne postoji obitelj koja nije dala barem jednog člana "Družine". Jedna ovakva inicijativa je hvale vrijedna, to je zalog za budućnost kulturnog identiteta Grada Paga i nastojanje te male skupine ljudi da ostavi trag u svijetu i učini ga ljepšim u svojem Gradu.
Vrednovanje i ulaganje u kulturu i umjetnost treba biti obveza svih nas, no...negdje se po putu izgubila i ta dobra navada.
Zahvaljujem bratu Valteru i gospodinu Ivi Palčiću na djelu ustupljenih fotografija.
| < | studeni, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE