ISKONSKI PAG
utorak, 28.02.2017.
DA SE NE ZABORAVI – BARJAK-BANDIRA
"U staro doba kolo se igralo izričito pod pjesmom, jedno uz drugo. To je, tako, strogi korak bio, usporeni. Poslije za stare Jugoslavije, kad je oformila se u Pagu blehmuzika, od današnjeg poznatog dirigenta Dešpalja, njegov otac je bio ovdje kapelnik. I on je aranžirao, putem glazbe je upriličio korak tog kola. Tako i danas je to ostalo da se uglavnom kolo igra pod taktom muzike njegove. Muzika se postavi na sredini paške pijace i oko nje se igra. Ipak je trebalo dati jedan znak da će kolo biti. I već u subotu uoči fašnika, u nedjelju bi počelo kolo, prvi bi se postavio na pijaci BARJAK, simboliziran. Još gore na njemu obješen kolač i naranča, naranža rečeno po paški. Mi smo imali takozvani pivaci i kolvođe. To su bili ljudi sa jakim glasovima."
Ovako je barba Ante Buljanović-Najner 1972. godine kazivao prof. Ivanu Ivančanu o karnevalskim običajima u Gradu Pagu.
Paški karneval,
glazbo lipo paško kolo svira,
u kolu su svi,
na vrh kola hrvatska BANDIRA.
(Duško Paro)
Ja ću se ovde zaustavit na besedu "Bandira". Ca bi to bila bandira. U dvi početne izjave za istu stvar mi u Pag imamo različite besede sa kima se služimo. I bandira i barjak nama znači isto. Obe dvi besede govore nam o stijegu ili zastavi.
Stijeg, je izvorni hervatski naziva za zastavu, barjak, bandiru.
Barba Ante Najner upućuje nas da kolo na pijacu ni moglo pocet dok se ni diga "simboliziran" barjak sa kolacićen i naranžon, a Duško Paro nas uvodi kako je na vrh kola hrvatska bandira, ca potvrđuje da paški karneval nikada ni poce bez hervatske bandire.
Isto tako zanosno pivamo:"Marjane, Marjane, ča barjak ne viješ", to je ta naša mila trobojnica, naš barjak hervatski.
Sićan se da su proleteri pivali svoju pismu "Konjuh planinom" di su pivali:"A na vrh planine zastava se vije, crvena od krvi proletera".
Otac mi je uvik recitira pisme ke su Ustaše pivale na Uhlinac dok im je komanda bila u zgradu bivše općine:"na crnom moru se gordo vije ustaški stijeg, pod njime hrabri mornari dušmane gone u bijeg".
Bi to barjak, bandira, stijeg ili zastava značila je uvik i samo jedno ponos i gordost radi koga se barjak nosi.
Sada kada san nabroji svih ki su koristili barjak, moran spomenut i one za ke smo govorili da su "šetebandijere". Ta je beseda došla od talijanskog jezika kao izraz uzeta u našen jeziku "settebandiere", i ku koristimo za one ki od jutra do noći promine svoje mišljenje, bilo ono političko, moralno ili on ki pjune na ono ca je pred pet minuti reka.
Ne smin preskocit termin sa kim se služila moja nana Katica Lučinka koja je užala reć za osobu koja je znala cesto minjat ono ca je pred minutu reka:"Odi molin te z'Bogon, on je od sto zastav".
U raznoj literaturi pronalazim da je stijeg širi pojam od zastave, da je stijeg zapravo koplje na ko je pricveršćena zastava. Zato nebi bilo pravilno samo koplje nazvat stijegom ili samo zastavu. Stijeg bi hervatski to bilo zajedno. Zato se u danima žalosti rece da je zastava spušćena na pol koplja.
Pronalazim dalje da stijeg (ie.*steg) zaparavio znači kolac, ili greda na koj se nalazi neki znamen. Čak ga se spominje kao stog i stožer (u ovim se besedama sve opet vrti oko kolca, ki je cversto zabijen u zemju, a oko njega se slaže seno, u Pag se rece "kopa"). Ovo me upućuje da taj znamen u pocetak ni bi barjak-bandira, nego nešto drugo, a onda je barjak preuze nasebe da se taj znamen hervatski zove STIJEG.
Ca je onda sa ZASTAVOM?
U praslavenskom i staroslavenskom jeziku za zastavu se govorili o koplju sa znamenjem ko se zabijalo u zemju, kao ca i danaska vidimo da pobjednička vojska kada osvoji određeni teritorij zabije barjak u zemju. Kada se nacinja krov, nakon ca se pokrije celi krov zavijori se zastava koja najavi da je krov zgotovjen. Pronalazim da beseda zastava dolazi baš od toga za + stav, staviti.
Kako na pocetak našeg kazivanja tako i za kraj, dali je onda BARJAK pravi i legitimni naziv koga bi trebalo najviše koristiti. Morebit i da. Pronalazim da beseda barjak dolazi od perzijskog jezika bayraq, dok je na turskom bayrak. Veći del literature navodi me da barjak baštinimo od turskog jezika, međutim ima i onih ki to osporavaju i govoriju da je ta beseda na našim prostorima došla prije prodora Osmanlija na hervatski teritorij.
Bilo kako bilo, barjak hervatski se uvik vija sa ponosom, za slobodu i za dom, i onda kada su na njemu bili obišeni kolacić i naranža.
Izvori fotografija (proletreska, NDH, astronaut,antena zadar): googl.
| < | veljača, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE