ISKONSKI PAG

subota, 28.01.2017.

POVIJEST PAŠKOG KARNEVALA

O paškom karnevalu i njegovoj više stoljetnoj tradiciji, nemojmo se čuditi, Pažani mogu slobodno tvrditi o više stoljetnoj tradiciji paškog karnevala. Mnoga svjedočenja i pisani dokumenti mogu stati u zaštiti ove tvrdnje.
Novinarka Novog Lista Slavica Mrkić-Modrić velika zaljubljenica karnevala i karnevalskih običaja 6.2.2012. napisala je članak u navedenom listu: "Tragom karnevalske fotografije stare 88 godina". Novinarka Mrkić-Modrić napisala je sljedeće: "listati stare foto-albume, znači listati vrijeme i pretresati uspomene, no kad stara fotografija objavljena u novinama izlista jednu ovakvu priču kakvu nam je ispričala 91-godišnja Dušica Slosar-Černjar iz Opatije, onda je to uz sve uspomene i prebiranje godina i potvrda kako čovjek uistinu nikad ne zna kad će iz anonimnosti izići u javnost."
Riječ je o fotografiji koja je snimljena 1926. godine na Sušaku, na kojoj se nalazi Marija Slosar udana Baltić, fotografija je ušla u monografiji Riječkog karnevala izdanoj povodom njegovog 20. jubileja.

U vrlo interesantnoj priči nečakinje Dušice Slosar, doznajem da se Marija Slosar-Baltić 1926. godine sa svojom obitelji preselila na Pag, gdje je suprug dobio službu. Na Pag je došla sa svoja dva sina.
Znakovita je tvrdnja gospođe Dušice koja navodi:- "S tradicijom maškaranja u sebi, koju je baštinila iz oduvijek pusnog Svetog Mateja (Viškovo), Marija je nastavila maškaranje i na Pagu, o čemu svjedoči još jedna fotografija snimljena 1928. godine."
Za predpostaviti je na osnovu izjave, da je ova fotografija snimljena na Pagu, međutim u ovom članku nije prikazana.
Životna priča Marije Slosar-Baltić, završila je na Pagu, ustvari na brodu kada su je zbog upale slijepog crijeva transportirali na Sušak u bolnicu. Preminula je negdje ispred Karlobaga, tamo su iskrcali tijelo, koje je preveženo do Trsata gdje je i pokopana.
Postoje zapisi o Paškom karnevalu iz 1846. godine, gdje se navodi kako je Paški karneval dugogodišnja tradicija. Tom tvrdnjom pisac dokazuje da se karneval na Pagu održava daleko prije 1846. godine. Svaki podatak i izvor kojim bi se mogla proučavati povijest Paškog karnevala dobro je došao. Tako je i ovaj mali doprinos povijesti Paškog karnevala i te kako vrijedan. Od zapisa iz 1846. i fotografije iz 1928. godine dolazimo da je to vrijeme od 82. godine. Možemo vidjeti da to i nije neki veliki period vremena, ako smo već proslavili 50. godina ljetnog karnevala i da smo imali čovjeka koji je svjedočio svih tih 50. karnevala. Dakako, riječ je o Stjepanu Sabaliću-Stipi Korenu.

Paški karneval je za Paškinje i Pažane bio i ostao jedan od najvažnijih običaja.

subota, 21.01.2017.

DA SE NE ZABORAVI - BOTUN

Retko projde ki dan da ne spomenemo ili da ne duperamo "botun". Još po ovakvoj zimi kada triba izać van kuće uvik pogedan dali san se dobro zabotuna. Istina je da se danas više ne nosiju kapoti kako noga puta, svejedno ne moremo bez botunov.

Botun je beseda ku duperamo od talijanskog jezika "bottone", ka se saživila sa našin govoron i koristimo je kao da je naša. Premda u našem književnom govoru se koristi beseda "dugme" ali i ona dolazi od turskog jezika, kao i "gumb" koga smo uzeli od mađarskog jezika "gomb".

Botuni su nacinjeni od raznih materijala, moreju bit od kosti, od derva, od metala, od plastike pa i od kože. Prema bužama na robu su se nacinjali i botuni, tako da ih imamo svih veličina i svih koluri.

Sićan se kako je nana znala reć: - lako van je ovako danaska živit, kad je sve na botuni. I u svojoj popularnoj pismi "2002 godine u Splitu", Oliver Dragojević je piva: - "2002 sve bit će na botune, i samo ćeš morat pritiskat njih", i ništa ni fali.

Živeći u Šibeniku nauci san koliko se Šibenčani ponosiju svojin muškin botunom koji krasi mušku narodnu košuju. Sada je postao originalan šibenski suvenir.

I ca za kraj reć?, kada trefite dimnjačara, ćapajte se za botun, zaželite želju i ne puščajte botun dok ne vidite pervoga ki nosi očali. Govoriju da to donosi sriću !

ponedjeljak, 16.01.2017.

50. OBLJETNICA PROGRAMA PUČKE I PREDAJNE KULTURE HRT-a

HRT je jučer obilježio 50. obljetnicu proizvodnje programa"Pučke i predajne kulture" čiji začetnik je bio glazbenik Božo Potočnik. Rezultat dosadašnjeg rada je četrdesetak međunarodnih i domaćih filmskih nagrada i priznanja.
Današnji urednici emisije Ljiljana Šišmanović i Aleksej Gotthard Pavlovsky doveli su u goste mnoge suradnike kako one bivše, tako i današnje koji su svojim sjećanjima približili na koji se način stvarao taj program.

Ono što je bitno za ovu stranicu je uređenje studia. Cijelim interijerom dominirala je paška čipka. Ova emisija je dosta svojeg prostora podala Gradu Pagu i njegovoj kulturi, kako od stvaranja paške čipke, tradicionalni pučki napjevi i svakako paški karneval sa pučkom dramom "Robinja".

Vjerujem da se u arhivu ove redakcije mogu pronaći mnoga vrijedna djela koje svjedoče o paškoj prošlosti i kulturi.

Svi oni Pažani koji su pogledali ovu emisiju mogli su biti ponosni sa više aspekata, kako od uređenja studia, do prikaza nekoliko inserata o paškoj čipki. Pag je jučer bio sve prisutan u toj velikoj obljetnici HRT-a.

utorak, 10.01.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.39.

- Mate di greš? – znala je priupitati moja mater oca kada se spremao za izlazak iz kuće.
- Gren do suda, tamo su mi prijatelji penzioneri pa ću malo bit sa njima u društvo, - odgovorio bi moj otac.
U nedostatku sadržaja za penzionere bilo je to popularno okupljalište paških penzionerov, gdje su mogli razmjenjivati svoje čakule, ujedno pogledati i pročitati novosti na oglasnoj ploči suda, jer sudske presude su za Pag uvijek bile izrazito važne. Stabla su učinila svoje i izmjenile vizuru tog mjesta, premda se penzioneri i dalje tu sastaju istim povodom, družiti se u čakuli.

subota, 07.01.2017.

PAŠKE ZIME

Niti jedna zima nije bila kao ona 1929. godine. Bila je to zima stoljeća. Pag pamti tu zimu sa nekoliko fantastičnih fotografija.

1996. godine zima je snijegom okovala Pag i cijelu Dalmaciju sa otocima koji je prelazio i preko 20 centimetara. Tada sam boravio na Pagu i zabilježio tu zimu sa nekoliko fotografija.

Teško se oteti dojmu da je ovaj val hladnoće, ovakvog inteziteta jedan od nezabilježenih do sada. Ponekad nas neka fotografija vrati u neka prošla vremena kada su zime isto tako bile hladne ali im se nije davala tolika pozornost kao danas.

utorak, 03.01.2017.

IZ TOVERNE MAŠAKARANA POLITIKA IZLAZI

Nakon dugo vrimena javi se je i on, premda su me judi ki dolaziju na ovaj blog pitali, ca si se posvadi sa kumpanjon kada više ne pišeš o njemu. Ma di bimo se posvadili, vrime cini svoje i meje nas svih.
- Ca je di si ti, ca ne radiš?
- Radin, ki Ti je reka da ne radin?
- Misli san da si u penziju poša. Sti san proć dotebe, parića san ti kalendar od penzjonerske udruge pa da ti urucin.
- Baš lipo od Tebe, samo ca ćeš se morat sterpit još osan godišć, toliko mi je ostalo do 65, ako doživen?
- Kada si onda drugu nediju na posal?
- Popodne.
- Pasat ću onda dotebe. Nego čuhaj me ca ima novog u Pag?
- Pa mene pitaš ca ima novog u Pag. Najveselije će bit pred izbori jer onda je Pag pun čakul. To ti je kako i trija na sicju, samo ca moraš imat dobri peščacići jer se lako pomišaju i onda pocme karanje. Ca misliš da su bez veze uklesali triju u sicju?!

- Cu san da su se ovi od Paške stranke već poceli družit?
- To si vidi na Fejsbuk?
- Jebi se ti i Fejsbuk, oli ja gren na te pizdarije. Cu san, judi su mi rekli. To znači da si ti to vidi zato muciš.
- Je, vidi san, pa kakve to veze ima?,neka se judi družiju, ca će drugo cint nego se družit. Znaš da uvik di je bilo slanih sardel da je bilo i judi.
- Najviše u tovernu, di su judi lipo zajebavali, pili i ili i u miru zapivali, bez politike.
- Ni to istina, pokojni ded mi je zna reć da se u tovernama rješavala sva politika, jer da judi nisu ni znali ca se sve u pijanstvu govori. I,evo ti Bože milicionera na vrata od toverne pa se ti misli. Zac su se uvik tukli sa milicijon?, misliš zato ca su od žena govorili?

- Imaš ti pravo, i meni je otac o tome malo pripovida.
- Vidin da se parićivaš za maškare.
- Ne ja nego Mateo. Ivo Madona mu je parića glavu od brava, Frenki će mu ucint "krabuju" i mi moremo partit. Ako bude zdravja u subotu smo mi na Cipici da ispratimo "Dondolaše" na njihov put do kraja ovoga karnevala, neka Mate uživa kad toliko to voli. Već ga cela Grobnišćina zna.

- Da Te uboden za Paški karneval ništa ne govoriš?
- Ja san svoju misiju tamo najpoštenije zgotovi, kakva je bila stranica kada san ja na nju pisa i djelomično je uređiva znaš i sam, i to premda nisan živi u Pag, znači da nisan bi svaki dan u tovernu, nego ovako preko Vas prijateja ki ste mi davali neke informacije i svu starinu da se ne zaboravi pokuša stavit na svitlo dana. Paški karneval ni samo poć se zipit, to je nešto više. Na žalost sve više je onih ki misliju da je karneval samo ajmo se zipit i sve potaracat i zato je boje da me u tome više nima.

- To si dobro reka. Ala, stoj mi dobro pa se vidimo. Pozdravi ženu i bušnuj mi Matea malog grobničkog Dondolaša.
- Puno zdravja Tebi i ženi, pa se vidimo.

<	siječanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE