Marketing
POVIJEST PAŠKOG KARNEVALA
O paškom karnevalu i njegovoj više stoljetnoj tradiciji, nemojmo se čuditi, Pažani mogu slobodno tvrditi o više stoljetnoj tradiciji paškog karnevala. Mnoga svjedočenja i pisani dokumenti mogu stati u zaštiti ove tvrdnje.
Novinarka Novog Lista Slavica Mrkić-Modrić velika zaljubljenica karnevala i karnevalskih običaja 6.2.2012. napisala je članak u navedenom listu: "Tragom karnevalske fotografije stare 88 godina". Novinarka Mrkić-Modrić napisala je sljedeće: "listati stare foto-albume, znači listati vrijeme i pretresati uspomene, no kad stara fotografija objavljena u novinama izlista jednu ovakvu priču kakvu nam je ispričala 91-godišnja Dušica Slosar-Černjar iz Opatije, onda je to uz sve uspomene i prebiranje godina i potvrda kako čovjek uistinu nikad ne zna kad će iz anonimnosti izići u javnost."
Riječ je o fotografiji koja je snimljena 1926. godine na Sušaku, na kojoj se nalazi Marija Slosar udana Baltić, fotografija je ušla u monografiji Riječkog karnevala izdanoj povodom njegovog 20. jubileja.
U vrlo interesantnoj priči nečakinje Dušice Slosar, doznajem da se Marija Slosar-Baltić 1926. godine sa svojom obitelji preselila na Pag, gdje je suprug dobio službu. Na Pag je došla sa svoja dva sina.
Znakovita je tvrdnja gospođe Dušice koja navodi:- "S tradicijom maškaranja u sebi, koju je baštinila iz oduvijek pusnog Svetog Mateja (Viškovo), Marija je nastavila maškaranje i na Pagu, o čemu svjedoči još jedna fotografija snimljena 1928. godine."
Za predpostaviti je na osnovu izjave, da je ova fotografija snimljena na Pagu, međutim u ovom članku nije prikazana.
Životna priča Marije Slosar-Baltić, završila je na Pagu, ustvari na brodu kada su je zbog upale slijepog crijeva transportirali na Sušak u bolnicu. Preminula je negdje ispred Karlobaga, tamo su iskrcali tijelo, koje je preveženo do Trsata gdje je i pokopana.
Postoje zapisi o Paškom karnevalu iz 1846. godine, gdje se navodi kako je Paški karneval dugogodišnja tradicija. Tom tvrdnjom pisac dokazuje da se karneval na Pagu održava daleko prije 1846. godine. Svaki podatak i izvor kojim bi se mogla proučavati povijest Paškog karnevala dobro je došao. Tako je i ovaj mali doprinos povijesti Paškog karnevala i te kako vrijedan. Od zapisa iz 1846. i fotografije iz 1928. godine dolazimo da je to vrijeme od 82. godine. Možemo vidjeti da to i nije neki veliki period vremena, ako smo već proslavili 50. godina ljetnog karnevala i da smo imali čovjeka koji je svjedočio svih tih 50. karnevala. Dakako, riječ je o Stjepanu Sabaliću-Stipi Korenu.
Paški karneval je za Paškinje i Pažane bio i ostao jedan od najvažnijih običaja.
Post je objavljen 28.01.2017. u 18:17 sati.