ISKONSKI PAG

srijeda, 21.12.2016.

NANIN BAKALAR (u spomen na dida Madonu)




"U očima moje none"

Godinama je bila jedini sudac mojih čina,
i raskrižje mojih puteva.
Energija revolucije u mojim snovima,
pratilja bijegova iz stvarnosti, neumorna, nesalomljiva
prihvatila je moje postojanje
kao produžetak njene mladosti.
A njena mladost ?
Njena ljepota na izbljedjeloj fotografiji
i njene oči
skrivaju tajnu nekih davnih želja
i neostvarenih snova.
(Dijana Jelčić-Starčević)

Čitajući knjigu "Odakle dolazi ljepota" navedene književnice, citirana pjesma iz te zbirke zauzima posebno mjesto u mome srcu i kada god se sjetim nane Katice, sjetim se i predivnih stihova ove pjesme. U toj pjesmi sažet je sav moj odnos prema mojoj nani Katici.


Za vrijeme ovih blagdanskih dana, na sam dan kada je moj dide Madona napustio ovozemaljski hod, posebno se sjetim moje nane, poglavito na Blagdan sv. Kate kojeg je moja nana posebno štovala. Za tim blagdanom dolazi Badnjak i Božić kao veliki katolički blagdani, koji su se posebno njegovali u svim našim kućama. Gurman kao što je bio moj dide Madona, koji je uvijek težio obiteljskom okupljanju, blagdanski stol nije mogao proći bez domaćih jela. Za to je bila zadužena moja nana Katica, koje se trudila da blagdanski stol nebi oskudijevao obiljem hrane.
Nekada su dani nadolazećih blagdana bili radni i nije im se davao toliko značaj. Moja nana Katica nije mogla proć bez bakalara koji se priprema za Badnjak. U kući se uvijek osjećalo jedno posebno ozračje, jedna napetost u iščekivanju blagdana. Običaj pripreme bakalara odavao je duhovnost običaja i svijeta u kojem živimo.
Uvijek me interesirala ta priprema baklara i nisam mogao razumjeti zašto nana najprije dobro namlati bakalar, a onda ga stavi "mocit".



U naninoj kući nije nedostajalo bakalara niti kada sustav nije dozvoljavao da se tim činom oživljavaju one tradicijske vrijednosti, koje su bile izravno naslonjene na crkvu, jer je moj otac uvijek sa broda donosio bakalar.
Na to nas je podsjećala serija Malo misto i "Borbena Polnoćka" kada je popularni lik Roko Prč tražio od svoje Anđe da mu spremi bakalar:
- Bakalar bi ti na ovi dan? A di ti je svist, nesrićo jedna? To zatucani slave, njima je sutra Božić, a nama je radni dan ki i svaki drugi.
- Jedno je svist Anđo, a drugo je bakalar. Oli bi ja bija manje svistan i napridan da san večeras izija malo bakalara i koju fritulu?
Teško bi bilo razumjeti naše otoke i cijelu Dalmaciju, da ne kažem cijeli Mediteran bez bakalara i svih jela koja su se pripremala od te suhe i teško mirišljive ribe.
Prolaze tako godine bez moje nane, oni sretnici koji imaju svoje nane u blizini, nisu ni svjesni što sve imaju.
Bakalar se danas sprema na tisuću i jedan način, a ja ću na osnovu svojih sjećanja prenjeti kako je moja nana pripremala bakalar.
Nakon što je već pripremljeni bakalar, istučen i dobro namočen nakon kuhanja, valjalo ga je očistiti od drača i kostiju, ako je bio dobro namočen, koža se jednostavno skidala.

Prije toga je pripremila krompir kojeg je iskosala na kolute, isto tako na sitno isjeckala češnjak i peršin. Nana je napominjala da bi bilo dobro imati i domaće "konšerve" (pasiranu rajčicu), svakako paškog vina "žutice" i maslinova ulja.
Nakon toga je počeo ritual slaganja. Dno veće posude je pokrla maslinovim uljem, poslagala krompirom, na krompir je složila bakalar, dodala češnjaka i peršina, malo domaće "konšerve", zalila sa "žuticom" i tako slagala red po red do vrha posude.

Pred sam kraj sve bi zalila sa tekućinom u kojoj se kuhao bakalar, dodala malo mirodija, najčešće lovorov list i koju grančicu ružmarina (javorike i lucmarina), rijetko kada je stavljala papra. To bi pustila da se na laganoj vatri krčka još najmanje dva do tri sata.
Ovako pripremljen bakalar mogao se poslužiti odmah nakon kuhanja, a njegova vrijednost i sljubljenost svih namirnica se očitovala, ako je jelo malo odležalo.
Danas i ja pripremam bakalar na način kako je pripremala moja nana Katica i uglavnom svi najviše vole da spremim na takav način, nanin način.
Ne treba napomenuti da je nakon ovakvog jela dobro došla čaša dobrog vina, ovdje sam spominjao našu pašku "žuticu", ili bilo koju čašu dobrog bijelog vina.

Neka nam je svima sretno blagdansko okupljanje uz obilje naše domaće "spize".

Danas u predvečerju njenih snova
žive još samo oči
i tiha sjeta u mom umu,
tuga za izgubljenim vremenom
jer nisam osjetio
s koliko je napuklih emocija
ona poželjela biti Orfej
na dan smrti čovjeka
s kojim je djelila, život, djecu
i ljubav.
(Dijana Jelčić-Starčević)



21.12.2016. u 00:03 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< prosinac, 2016 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE