ISKONSKI PAG

srijeda, 16.11.2016.

BILINA KONOBA





Ljetos nakon otvaranja izložbe Foto kluba "Pag", "Čutim otok svoj" članovi su nastavili ugodno druženje u Konobi "Bile", gdje su se dodatno upoznavali i izmjenjivali svoja viđenja o radu Foto kluba "Pag".


Domaćini Konobe trudili su se da nas ugoste na najbolji mogući način. Družeći se sa svim tim dragim ljudima na mene je poseban dojam ostavila Konoba kao kultno mjesto okupljanja u dalmatinskim otočkim sredinama.

Čitajući za mene osobno kultnu knjigu Anatolija Kudrjavceva "U potrazi za izgubljenim Mediteranom", autor se u jednom dijelu knjige pita: "Konobo moja, što je ostalo od tebe?", pa navodi:
"Raskoš današnjih jelovnika i preobilje prehrambenih ponuda nove proizvodnje i suvremene trgovine još uvijek su nemoćni skorojevići u usporedbi s mirisima i okusima starine što boravi u mašti rijetkih preživjelih konoba. Ali najčudesniji stanovnici mitskih prostorija su bačve i njihova rodbina – barili, kace...Stoga su i mnoge krčme preuzimale raspored konobe ne bi li gostima pružile njezin duhovni slijed i materijalne prednosti lišene svih etika..."
Bilina konoba je sačuvana oaza te starine, ta konoba težaka, i njen današnji smisao koja je daje jednu drugu dimenziju.
Konoba je simbol života koji je iza nas, kada su vrijedila neka druga pravila i rada i života. Zato njenu priču treba sačuvati i njegovati, a to Bile i njegov Branimir zorno pokazuju i čuvaju, ugoščujući sve one koji barem nakratko žele oživjeti uspomene na svoju prošlost.

I kada pisma iz konobe zvoni, ona iskonska, ne vježbana, kada svi koji se zateknu toga trena u konobi, svojim glasom pridonose životu, to je onda konoba.

Zato sam siguran da je Bilina konoba jedna od onih koja je sačuvala duh, izvornost i da u ovom obliku neće nikada umrijeti. A, to je bogastvo za sve koji su je spremni hodočastiti.

16.11.2016. u 17:21 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 10.11.2016.

DA SE NE ZABORAVI - LEROJ




Koliko se samo ovih dan govorilo o uri naprid ili nazad, dali to vridi ili ne vridi, na ca to sve djeluje.
Sićan se jednom prilikon kada san doša kod deda i nane u Studeno da san upozori deda da ni stavi uru naprid. Ded mi je odgovori: kako Branimire da ja ovci objasnim da je ura naprid, kada je ona navikla uvik u istu uru da se pomuze. To je bila najveća istina zac ne triba pomicat uru naprid ili nazad.


Dvajset i cetire ure na dan samo je jedan mali del u životu covika, kada ura za uron biži i tako dojde ono za ca recemo da je došla – zadnja ura.
To me je potaklo da se spametin još jednog paškog šulaca, kada je mertvo tilo bilo doma da je mat pitala ćer:
- ka ura je?,
- zac me to pitaš?
- pa da pocmemo narikat.
I tako dok je svita i vika, judi će vrime i ure – mirit. Zato nan rabi leroj, jer bez leroja nebimo znali ka ura je.
A ca je leroj? To je naprava ka nan pokažuje koliko je uri, ili kako ga književno zovemo - sat. Leroj je dobi ime po francuskoj fameji iz Pariza ki su bili lerojisti i prezivali su se Le Roy. Tako je i do naših kraji došlo to ime i ni se saterlo. Malo ki u Pag rece, sat.

Ima više versti lerojov: za na ruku, za na zid, za u tašku, javni leroji na kakvoj značajnoj zgradi u grad, ali samo jedan leroj zovemo drugim imenon, a to je žvajarin. Žvajarin dolazi od talijanske besede ( tal. sveglia) i to je leroj ki nas budi (hr. budilica), najviše za poć na posal.
"Vrime je leroj života", govori nan jedna portugeška poslovica. Bi leroj ili žvajarin, jako nan tribaju u ovo današnje vrime ko leti.

Zato su javni leroji bili jako važni, jer prije ni svaka kuća imala leroj, a malo je bilo onih ki su nosili leroj na ruku ili za pason.


Ima san sriću da san jedan leroj ki se nosi za pason dobi na poklon od pokojnog barba Vala Marca i on je doša iz Pariza, kada se baraba Valo torna doma nakon ca je neko vrime živi u Pariz.

Danas je leroj svakodnevnica ali i prestiž. Malo ki da nima leroj na ruku. Ca skupji to je pripadnost staležu boja. Po leroju se danas miriju i štimaju judi. Ne nosi svaki Rolexa ili Cartiera. Danas su najpoznatiji švicarski leroji, a nekad su to bili francuski ili ingleški leroji.
Sada ću fermat, jer ure kuriju, a ne receju uzalud Englezi da on ki ima najviše vrimena, najmanje ga imaju za izgubit, a zgubjeno vrime ne more se više nać. Škvere od leroja zato greju samo naprid i nikad ne fermivaju.

10.11.2016. u 11:05 • 0 KomentaraPrint#

subota, 05.11.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.37.




Letovi hidroavionom sa otočkih destinacija su dodatak turističkoj ponudi, jer omogućavaju brz dolazak do turističke destinacije.
Nekada su neki drugi hidroavioni posjećivali otočke destinacije radi izviđanja na otvorenom moru i u međuotočnom području.
Za vrijeme tih izviđanja, Ante Čepulo-Bakić kao pilot znao je doći kod matere na marendu.





05.11.2016. u 22:32 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 02.11.2016.

PAŠKI "SVI SVETI" I NEŠTO VIŠE





Mnogi Pažani su produženi vikend iskoristili za posjet grobovima svojih bližnjih i njihova posljednja počivališta ukrasili cvijećem i svijećama.
Pogledajmo kako je to izgledalo:
Didu se pali šterika.


Pradidu i pranani.


Pred centralnim križem zbog nemogućnosti zapaliti svijeću svojim bližnjima na njihova počivališta.

Dan kao san!

U sjeni cimpresa.

Sve puno cvića.

Mater i kćer zajedno.

Puno je naroda došlo na groblje.

Pred svojim najbližima.

Nedavno preminulom roditelju.

Obitelj na okupu.

Nanin pomoćnik.

Sakrstanka Ivanka je posudila šuferini.


Grad Pag je ovog produženog jesenskog vikenda mogao ponuditi puno toga uz ovo "bablje ljeto".
Pogledajmo dio i te idile:
Ima ih koji se samo sunčaju.

Ali i onih koji su hrabriji i kupaju se kao usred ljeta.

Još uvijek ima stranih gostiju.

Uređuju se kaići.

Filmske i ekipe za snimanje spotova u fazi odmora.

Madona kuha rakiju-travaricu.

Tko kaže da Pag nije spreman za Noć vještica?

Uvijek dobri i konstruktivni razgovori.

Igra uz more.

Kada konop neda mira.

I za kraj – odlazak na lignje.


02.11.2016. u 15:40 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< studeni, 2016 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE