ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 30.11.2015.

BRODOVI I BRODSKE SUDBINE

Po definiciji, zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, zato danas ne možemo više zamisliti sretan život da nismo: "zdravi i konkurentni".
Približavamo se danu zaštitnika mora, brodova i pomoraca i svi rado iščekujemo njegov blagdan veseleći se darovima koje će nam donjeti.
Dva broda koji se zadnjih nekoliko dana povlače kroz medije doživljavaju svoju novu sudbinu. Jedan potpuno novi i zdravo konkurentan i drugi potrošen i nezdravo konkurentan. I jednoga i drugoga sudbina veže za Pag.
Najmlađa hrvatska brodarska komapanija Tankerska Next Generation iz Zadra, 26. 11. 2015. u južnokorejskom Sacheonu preuzela je novi brod "Dalmacija", ali su tom prigodom i krstili MT "Pag" čija se isporuka očekuje u sljedećim tjednima.

Nadam se da će predstavnici Grada Paga biti nazočni tom činu, kada već nisu nazočili krštenju broda. Neću ulaziti u meritum stvari zašto se to desilo i dali je to uopće bilo izvedivo, i dali je brodarska kompanija ponudila Gradu Pagu takvu mogućnost, tim više što se na čelu kompanije nalazi čovjek Paških korijena John Karavanić, ali bi bilo primjereno da se o tome vodilo računa i da je brod darivan od Grada Paga i otoka čije ime nosi. Mediji nisu o tome ništa izvještavali, pa je bilo za zaključiti da se tako nešto nije ni desilo. Šteta.

Još nismo imali brod koji je nosio ime "Pag", pa Pažani mogu biti ponosni da će jedan takav brod za posebne namjene ponosno nositi ime Grada koje mu je dodjeljeno. Kada bi jedna čipka krasila salon toga broda to bi bila reklama za grad Pag u pomorskom svijetu.
Svu sreću želimo novom brodu na svim morima na kojima bude plovio.

Vjerujem da se mnoge generacije starih Pažana sjećaju mnogih "vapora" koji su pristajali u Pag, pa tako i MT "Punat" kojeg su dočekivali na staroj rivi, tako i na novoizgrađenom trajektnom pristaništu, kada je dolazio jednom tjedno. To su bili posebni rituali dočeka i ispračja "vapora".

Bio je to jedan od četri putnička broda male obalne plovidbe za Jadroliniju dugačak 44,6 m, širok 8,1 m, i brzine 14 čvorova, kapacitet 450 putnika i 30 tona nosivosti. Bio je ponos i jedan od najljepših brodova u Jadrolinijevoj floti.
Nakon svoje plovidbe stajao je u šibenskom škveru, zapušten i ruzinav, dok ga od propadanja nije spasio poznati riječki rocker Davor Lukas, pjevač grupe Fit.
Punat je tako postao rock klub i restoran "Arca Fiumana" i postavljen u riječkoj luci odmah nasuprot zgrade Transadria.

Koliko je Pažana prošlo pored toga broda, a da nisu ni u snu mislili da je to onaj legendarni "Punat", koji je dovozio u Pag putnike i robu i da je to bio brod za Pažane koji je život značio.
Brod Arca Fiumana sutra odlazi iz Rijeke. Dobra vijest je da Arca ne ide u staro željezo, nego će joj novi vlasnik udahnuti novi život. Destinacija se drži pod velom tajne. "Puntu" očito nije suđeno da ostane u matičnoj luci.

Na kraju Arsen Dedić pjeva:

BRODITI SE MORA

Ploviti se mora
Preko sinjeg mora neka ode brod
Graditi se mora
Korablju iz snova da nam slavi rod
Graditi se mora
Ruke dok ne klonu
Nikada ne tonu lađe ljubavi
Ploviti se mora nevere će stati
Ploviti se mora
Plovit ćemo mati.

utorak, 24.11.2015.

DA SE NE ZABORAVI - LUMIN

Šterika, šuferin, lumaca i za kraj lumin. I svitlost vjećna, svitlila in. Sve ove besede koje duperamo u našen govoru, nan govore da i lumin more bit svitlost.
Lumin – dušica (štinj) ca pliva u maslinovon uju nad vodon u kakvom žmuju ili čikari.

Lumin dolazi od talijanske besede lumino – lumi ca znači svitlost. Zac je služi lumin, kome je tribalo to malo svitlosti ca daje lumin?
Lumin se obično užige kada ki umre, ili za Dan mertvih ili na god, kada je niki umra, da se sitimo njegove duše. Ot tuda i dušica u lumin.
Dušica je ucinjena ili od tverde karte ili od komadića late, pa se kroz to provuce štinj. Lumin gori dok uje ne pogori.

Triba isto tako spomenut da latinski glagol luminaria ca isto znači svitlost, govori o luminaru ca označava "sunce ili misec". Bartol Kašić u Ritualu rimskom ja napisa: "Toliko će vrjemena kazavati mine, koliko se najdu da su se vratila slučenja na iste vazda dnevi od sfjetilišta luminara, sfršivši se 19 godišta sunčanih i misečnih."
Pasani dani, verujen da su potakli mnoge Paškinje da užgeju lumini, kao sinjal na naše pokojne, ali i na one pred kima je život.
Lumin je tako naša misto i u mnogin pismama. Slavko Govorčin je napisa pismu koju izvode mnoge dalmatinske klape: "Uljenica moje matere".

Gori uz pokrop, gori za god
Moje ditinjstvo i pismu moju
Gori za pir, gori za rod

Uljenica moje matere

četvrtak, 12.11.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.25.

Nisam siguran dali je ekološka svijest bila prisutna kod ljudi koji su odlučivali da se uredi školsko dvorište u Pagu, kada se nakon uređenja prilaza i zida prišlo zasadi drvoreda zimzelenih sadnica, ne vodeći računa kada ti borovi izrastu kakvu će štetu nanositi tom istom dvorištu.
Ne vidim da učenici nešto previše brinu o uređenju svog školskog dvorišta, osim što su aktivnostima oslikavanja dali jednu drugačiju dimenziju tom dvorištu, od onih koji su zasadili spomenute sadnice.
Kako je to izgledalo na samom početku, kada se vidjela Zemljarova kuća i u daljini paška vala, sada učenici imaju jednu drugačiju vizuru svojeg dvorišta. Nekima uspomena, nekima svakodnevnica.

nedjelja, 08.11.2015.

PAŠKI VATROGASNI JUBILEJ

Nima gorega i podmuklijega dušmanina od vatre. Kako se samo pritvara, sakrije, povuče i samo tinja pod pepelon i vreba čas da iznova bukne.

Tko bi drugi mogao ovako zborit o vatri i vatrogascima osim Miljenka Smoje. Koliko je bilo njegovo štovanje vatrogasaca i vatrogastva zorno je pokazao u svojoj kultnoj seriji "Naše malo misto". Koje je to malo misto bez svojih vatrogasaca?
Kao da mi je sudbina odredila da cijeli život budem pored vatrogasaca. Počeo sam svirati u "Špitalu" starom vatrogasnom domu, i to sa vatrogascem Vladimirom Tičićem – Žorži Ganjaša koji je bio jedan od članova upravnog odbora Podsaveza DVD-a za kotareve Senj i Rab, koji je osnovan u Senju 14.06.1953., i koji je za svoj doprinos u vatrogastvu dobio nagradu Grada Paga, te u Rijeci gdje graničim sa Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Rijeke, te se svakodnevno družim sa tim plemenitim ljudima.

Prvo vatrogasno društvo u Hrvatskoj osnovano je 1864. u Varaždinu i od tada je prošlo 151. godina, u Pagu je to započelo 1935. godine. Premda su se tijekom 80-godišnjeg uspješnog rada i djelovanja Paški vatrogasci susretali sa mnogim poteškoćama kako materijalne tako i kadrovske prirode, koje su prebrođene zahvaljujući upornosti i samoprijegoru nekolicine entuzijasta, društvo je sačuvano do današnjih dana.

U subotu 26. listopada 2015. Paški vatrogasci su proslavili dvije značajne obljetnice: 80 godina postojanja udruge i 30 godina vatrogasnog doma. Lijepi je to jubilej, na kojem treba čestitati našim vatrogascima, poglavito Paškim vatrogasnim laureatima.

Broj aktivnih vatrogasaca, te onih koji na ovaj ili onaj način aktivno djeluju u vatrogastvu, može se ustvrditi da je jedan dobar dio stanovništva Paga čvrsto vezan uz ovu djelatnost, i oni čine onu snagu koja u najpresudnijim trenucima ima i te kako veliko značenje. To se pokazalo ne samo tijekom povijesti, nego se potvrđuje i danas.
Očituje se to i ove dane kada su članovi DVD-a Pag pomagali u prenošenju namještaja i vrtićke opreme, prilikom preseljenja poradi izgradnje nove zgrade vrtića.
Zaslužili su ti veliki ljudski pregaoci, kojima se društvo nikada dovoljno ne oduži za njihov neizmjeran i mukotrpan rad i doprinos većem ljudskom blagostanju.
Po svemu se dade vidjeti da se odnos prema vatrogastvu u Pagu promijenio, prije svega društva u cjelini. Kao društvo smo napredovali, sve je više materijalnih dobara koje treba čuvati od požara, tako da se to više ne može prepustiti samo nekolicini zaposlenih i entuzijazmu i samoprijegoru pojedinaca, najčešće skromno opremljenih za veće i ozbiljnije intervencije. Osjeti se da povoljniji vjetar puše iz Gradskog poglavarstva i da veća ulaganja u razvitak zaštite od požara, dovodi do kvalitetnijeg kadrovskog ekipiranja, educiranijeg i tehnički opremljenijeg, koji će se moći uspješnije suprostaviti vatrenoj stihiji.

Da završim kako sam i započeo sa Miljenkom Smojom: "Mužika je svirala marš, umorni vatrogasci, nakon ča su dokazali svoju hrabrost i spremnost, marširali su u otel na drugarsku večeru. Tamo ji čeka banketni stol pun spize i pića. Pri venog su seli, Roko je zapiva poznatu vatrogasnu himnu koju su i ostali prihvatili:

Ne bojimo se od požara
Vatrogasci jesmo mi.
Bilo danju oli noću,
Vazda spremni jesmo mi!
Kada trumba nas pozove,
Uvik spremni jesmo mi.
Ne bojimo se od požara,
Spavaj, grade, mirno ti!

<	studeni, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE