ISKONSKI PAG

nedjelja, 27.04.2014.

50. ROĐENDAN FESTIVALA MELODIJE ISTRE I KVARNERA

Po povratku sa Uskršnjih blagdana na trajektnom pristaništu Žigljen dočekao nas je jumbo plakat koji najavljuje 50. jubilarni putujući festival "Melodije Istre i Kvarnera".

Jubilarni 50. MIK započeo je svoje predstavljanje u Novom Listu od 11.04.2014. sa "Kartulinom z MIK-a", gdje se svake nedjelje predstavi po jedan grad domaćin.

Mikovska karavana krenut će iz Rijeke 17. lipnja i to put Malog Lošinja. Nakon jednodnevne stanke, 19. lipnja mikovci će se predstaviti Malinskoj, potom putuju u Pulu, 21. lipnja pjevat će Opatijcima, pa im je krenuti put Novalje, u kojoj nastupaju 22. lipnja.
Tako će se ove godine mikovska karavana zaustaviti na otoku sira. Sir je ipak onaj proizvod kojim se možemo podičiti svi na otoku.

50. godina MIK-a pokazuje nam koje je to bogastvo sadržaja, i svega onog što je MIK dao ovom našem kraju.
Nisam siguran da bi svega toga bilo da nema umjetničkog ravnatelja i velikog promotora ovog festivala, njegovog skladatelja, aranžera i producenta zabavne glazbe, gospodina Andreja Baša.

MIK je dva puta u svojih prvih 50. godina postojanja boravio u gradu Pagu, prvi puta 1980. godine, te drugi puta 2011.

1980. godine pobjednik festivala bila je pjesma "Preša" koju je izvodio Miroslav Paškvan, 2011. godine pobjednička pjesma je bila "Črna" koju je izvodio Alen Polić i Ansambl Kaljina. Ono što nas Pažane posebno veže za ovaj festival je nastupanje klape "Sol" koja je na MIK-u debitirala 2008. godine, sa pjesmom "Labain". Sljedeće godine 2009. klapa "Sol" nastupa sa pjesmom "Škapular" i već tada bilježi dobar uspjeh. Klapa "Sol" je svakako bila osvježenje festivala o čemu su svi učesnici festivala uvijek govorili biranim riječima. 2010. godine sa pjesmom "Boduli su duša od Kvarnera" su apsolutni pobjednici festivala. U kuloarima se pričalo da je ovo "Bodulska himna".

2011. godina kada je i grad Pag bio domaćin jedne festivalske večeri, sve biračke snage bile su usmjerene da klapa "Sol" sa svojom pjesmom "Mediteraneo" i drugi puta za redom bude pobjednik mikovskog festivala. Međutim sve je zasjenilo izvještavanje raznih medija o namještanju rezultata na finalnoj večeri koja se održala u gradu Novalji. Siguran sam da članovi klape "Sol" nisu učestvovali u toj prljavoj raboti, koja je bacila ružnu sliku na cijeli otok, nego da se samo pjesmom može doći do pobjede. To su već dokazali sljedeće godine na MIK-u 2012. godine klapa "Sol" sa svojom pjesmom "Dalmacija di Kvarner bušiva" opet je pobjednik MIK-a. Time su demantirali sve one glasine o namještanju rezultata. Publika je te godine znala prepoznati pobjedničku pjesmu. Prošle godine klapa "Sol" je šesti puta nastupala na 49. MIK-u sa pjesmom "Afitanca", i time zadovoljila uvjet da se uradi jedan CD pjesama koje je izvodila na MIK-u.

Ove godine će klapa "Sol" dostojno braniti boje grada i otoka Paga sa pjesmom "Dota". Nadam se da fanovi ove naše klape, ove godine neće uraditi nešto loše po čemu bi se trebalo izvještavati o njihovim nastupima na MIK-u.
Na kraju ću samo ponoviti misli direktora festivala Andreja Baše koji kaže: osim jezika i glazbe, ono što MIK čini MIK-om je pozitivna energija kojom odiše, energija koju publika osjeća. Poziv onima koji još nisu iskusili ono što MIK pruža. A pruža mnogo. Priuštite si MIK!

srijeda, 23.04.2014.

PAŠKI USKRS – POST FESTUM

Danas je blagdan svetog Jurja, zaštitnika grada Paga, koji se samo nadovezuje na Uskršnje blagdane koji su iza nas. Pažani danas imaju još jedan razlog za slavlje. Ako ništa drugo, danas će se u crkvi koja je posvećena ovom svecu služiti misno slavlje.

Vraćam se Uskršnjim blagdanima koje sam proveo u svom gradu.
Uskrs je dobar indikator turističke sezone, već nekoliko godina unatrag u Hrvatskoj. Više turista znači i više novaca, a naš turistički "proizvod" sunce i more, je ono što za sada imamo u izobilju. Nebih ovdje ustvrdio da je taj proizvod bio dovoljno prodan za Uskršnje blagdane u Pagu.

Na blagadan Uskrsa paška prvostolnica - crkva svih crkava otoka, ili kako je neki još tepaju katedrala pa čak i bazilika, koja zaslužuje sve ove laskave titule, bila je pretjesna kako bi primila sve one koji su došli slaviti Kristovo Uskrsnuće.

Na tom veličanstvenom misnom slavlju kojeg je predvodio paški nadžupnik mr. don. Zdenko Milić, a pratio ga uvijek dobro uvježban crkveni zbor pod vodstvom Anthonya Buljanovića, nazočilo je pored domaćeg pučanstva i dosta gostiju.
Nakon misnog slavlja na gradskom Trgu Petra Krešimira IV bio je pripremljen sada već tradicionalni "Uskršnji doručak u Pagu" kojemu je poseban štih davala Gradska glazba Pag.

Lijepo je vidjeti druženje na Trgu. To je možda i jedinstvena prilika da susretneš neke drage ljude na koje si možda već i zaboravio kao ja svog školskog prijatelja Tonča Festinija-Ivancića ili druženje sa uvijek raspoloženim barba Stipom Sabalićem-Korenom. On je doista čovjek koji zaslužuju titulu paškog kroničara. Ako, ništa drugo barem sam se dobro nasmijao pa premda kažu da je smijeh lijek, ja sam dobio i dozu više i vrijedilo je truda. Vidio sam da nisam bio usamljen u tome.

Valter je kao obično sve zabilježio svojom kamerom, a pored njega je bilo i mnogo onih koji su svojim fotoaparatima zabilježili ovo druženje.

Uvijek je lijepo biti doma. Uskršnji ponedjeljak sam iskoristio kao i svaki puta za posjet svojim bližnjima kojih više nema, a koji su uvijek u mislima sa nama.

utorak, 15.04.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.6.

Ulica moje mladosti. Uvijek se rado vratim u svoje djetinjstvo, u tu malu pašku kaletu, koja je među prvima u Pagu bila obnovljena i popločena.
U njoj se počelo stvarti moje odrastanje, pored Pere i Jacinte, don. Grge i njegove matere, pored tete Jele Bobike, Pogorilićevih i punih mujaca slanih sardela, tete Nježe koja je uvijek bila spremna za zezanje i meni uvijek dragih moje tete Jerke i Fabića Reje, koji me vuka sa sobom, da mi pokaže sve vještine lova, od ugora do zeca.
To su uspomene koje su uvijek uz mene.

nedjelja, 13.04.2014.

ŽIVILO PAŠKO BRATSTVO I JEDINSTVO !

- Nisan moga zdurat da Te ne zoven nakon voga ca si napisa na blog, ne moren verovat da je to istina i to danaska na Maslinsku nediju.

- Pa ce je to pervi put. Kada san pisa na BNB su mi se i pritili, morali smo skinut jedan tekst jer su mi napisali da će me likvidirat ako ne skinen jedno ime, a ja san o coviku pisa sve najboje. Ca bi bilo da san napisa ca slaboga. Vidiš to Ti je javno mjenje, je se to tako rece?

- Pa ki ti to neda mira, zato ca pišeš istinu?
- Nebi verova, ali najviše Novajci i Kolanjci, Pažani to ni briga, oni bi me pjucali da imam otvorene komentare na blogu, to Ti je standarad za Pag. Ti piši a ja ću te pjucat i pokazat koliko san pametniji or tebe. Na jednon paškom blogu ki se zove "Pag Heroes", neznan ki stoji iza tog blog, ali je covik ima hrabrosti jednako onako kako mu se i blog zove napisat par rečenic, a ja ću ti pročitat da cuješ: "I onda opet čitan dalje komentari okolo di se jave zli glasi na onome Bebićevon tekstu na BNB-u. Ma more vas bit sram. Ko misliš da si boji nacini bilo ca korisno pa će se i tebe falit pa će ti pasat. Prefrigano je to, razumiš. E samo za to triba imat voje, jubavi i triba se žrtvovat." Najdi taj blog pa ćeš vidit koliko je tamo paške zbilje napisano. Međutim vidim da se ni tome autoru neda previše izlagat bilo kome riziku. Ca moreš, bit će boje. Jedna pametna anonimna paška glava mu je u svojin komentarima napisala, čak se potrudila toliko svoje pameti stavit kao komentar : već "dugo" čitan ovaj blog, sve to lipo pišeš ali kada misliš nešto konkretno poduzet??? pisat more svaka malo pismenija nana.... Ca reć nakon ovoga? Ni lipše bit mujen i nepismen, pa ništa ne pisat.

- Nisan cu za taj blog, ali ću ga nać pa ću ti se javit da ti recen ca ja mislin o tome.
- Znaš da mi je jedna profesorica od Novaje deržala predavanja o "pokrivci" i stila me uvjerit da je pokrivaca bila prije u Novaju nego u Pag i da je to pisa neki profesor i ca ti ja znan ca sve ne. Neznan dali si na blogu pročita komentar na postu "Čija je čipka starija – paška ili primoštenska?" od 29.10.2013.?, ako nisi pročitaj pa ćeš mi reć ca Ti misliš o tome.

- Cekaj tren da okrenen na taj post, jer je kompjuter ispred mene. Bome lipo, samo ca na miru moran to pročitat. Spomenu san Ti brata kako sve snima doli, više put odem pogedat njegove filmove, nego ca tebe čitan, jer je lipše gedat nego čitat. Pa gedan ka je ono vridnost, oni filmovi ca je dobi od rojaka Budina. Stari moj ono se više nikad neće dogodit. Triba reć Valteru da u kapsulu stavi jedan svoj DVD sa filmićima karnevala i koga god drugog događaja, pa neka za 50 godišć gedaju koliko više svita ko je snimano neće bit meju namin. Nanka mi više nećemo bit meju živima.

- To mu Ti reci, ako ga za Uskers vidiš doli. Morebit ga prije vidiš Ti nego ja, Ti si i ovako tamo na njegovon kraju, a ja ako se slučajno critimo.
- Ca ne govorite?
- Ne, zac?
- Kad govoriš da se slučajno critite.
- A, kako drugacije da se vidimo. Ja u ta dva dana ca dojden imam svoje obveze pa ako se critimo je dobro, ako ne opet je dobro.
- Mogu ti reć da je to i najboje tako, nego kako smo mi svi pokarani za dva metra zemje. Jesi vidi ca danaska Rosana piše za ovi UPU, PPUG, ZOP.
- To je Tvoja stvar, ja ne dilin svoje, a kuda tuje.
- Kako smo se raščakulali, a dobro si napisa da se više pojidamo mi ki nemamo veze sa tin, nego oni ki primaju plaču za to.
- Zato pročitaj još jedan post na blogu "Svako naše malo misto" od 17.10.2012. bit će Ti lakše. Boje bi Ti bilo da si u svetu Crikvu poša po masline, nego ca smanon čakulaš.

- Vidin kako si i Ti veliki katolik, pa si poša na misu.
- Svaki zna svoju, reka je jedan u Pag.
- Nisi mi ništa reka za slike.
- Lipe su.
- Samo to?
- A, ca bi sti, ca si ti Ćućo Grabovac?
- Ne smitaj me više, Bog.
- Bog!

petak, 11.04.2014.

PAŠKI ZALJEV

Hrvatski Leksikon; II svezak Zagreb; 1997. – str.234.

Paški zaljev, najveći zaljev na otoku Pagu; dug 22,5 km, širok 4,1 km, dubok 45 m.

Sa svih strana okružen je otočkim kopnom.

S morem Velebitskoga kanala vežu ga Paška vrata.

Jugoistočno od naselja Paga, u duljini od 6,5 km, pruža se plitko i usko slano jezero (solane).

Na sjeverozapadu uvala Caska i otočić Veli Školj.

Naselja u zaljevu: Pag, Caska, Metajna.

Ovo niti san napisa, niti tvrdin. Na svima Vamin ki me putem mailova napadate, ostaje da provjerite jeli Caska u Paškom zaljevu ili ne.
Sve je slika Branimir Maričević.

utorak, 08.04.2014.

DVI UPUTNICE

- Ca se ti ne javjaš, kada te zoven na telefon, ca se bojiš da ću ti pitat šoldov?
- Ovaj vikend san bi u Istru, i da me je lipo i mater zvala nebi se bi javi na telefon.
- Lipo or tebe.
- Ni vrag da me zoveš samo zato da bi me pita, kako san?
- Kako si pogodi?
- Triba imat puno možjanov za pogodit.
- Čuhaj me, pita me jedan ca smanon lavra, neka te pitan dali triba jedna ili dvi uputnice za doć na terapiju. Da mu je neki reka da triba samo jedna, a ja znan da san nosi dvi.

- Po novome, tribat će mu samo jedna uputnica, kako je bilo noga puta.
- Koga, noga puta?
- Noga puta, kada je HDZ bi na vlast.
- Jebi se ti i HDZ, sve tiraš na svoju.

- A, ca ću na tvoju.
- Nego da te pitan još jednu. Jesi prati ovi dani ca se dogaja doli. Biskup je sve više u Pag, sva ova caratanija oko maloga Dode, pa njegovo predavanje, pun Knežev dvor judi. Jesi ti to vidi. Vidi san na sliku da ti je brat snima. On sve snima ca se doli dogaja.

- Nisan vidi, ali san pročita, a nisan bi niti pogedat ca je to brat stavi novo na internet, dobro si me spameti.
- Jesi vidi kako se Novajci faliju Caskon, bogati koda je Caska u novajskoj a ne u paškoj vali?

- Ne tentaj me molin te. Sada kada je celi otok piva u Opatiju, i to ti ki si pervi derca u Opatiju, ti opet tentaš, koda ja neznan di to vodi, samo da me užegeš.
- Pa ca san ca krivo reka?
- Nisi niš, krivo reka, ali nisu Novajci krivi ca mi neznamo cuvat svoje. I, ne tentaj me više, jer bi još moga ca mujenoga reć. Ali da ti recen, meni je draže da se to iskopalo i da se prestavilo svitu, nego da je stalo zaprećano ili nedaj Bože da je ki doša sa kakvin detektoron i otkri to bogastvo i prisvoji ga sebi.

- To si pametno reka i ja se slažen sa tin.
- Mi smo poceli malo Stari grad uređivat i istraživat, pa su se smijali sa judima ki su dali svoj doprinos da se to malo pocisti. Znaš kako to gre u našen lipon gradu. Ca će on? ili Ki je on? i nikad kraja tome. Vidiš da smo mi ucinli trejatar i od Dana Grada. Znaš ti koliko se ja put sitin pokojnoga Dinka Dumića, ki mi je jedan put na pijacu nakon koncerta Novih Horizonta reka:"znaš ti Bebiću, zac mi nikad ne moremo poć naprid?". Ne, Dinko zac? Zato ca nan je gornje i donje berdo zatvorilo vidike i daje od Metajne ne vidimo.
- Bome lipo ti je reka, triba zapametit i tu. Znači, jedna uputnica.
- E, jedna uputnica i jedna za u Casku.
- Samo ti zajebavaj, ala pa se za Uskers vidimo doma.
- Vidimo se.

<	travanj, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE