Katolička crkva danas slavi blagdan Svete Kate. Sveta Kate je u narodu toliko poznata da su njezin lik i ime isprepleli toliki događaji i u izrečici "Sveta Kata, snig na vrata", gledajući na aktualni vremenski trenutak i prvim snijegom, Sveta Kate to potvrđuje.
Blagdan Svete Kate najavljuje nam Advent ili Došašća, pa nije se za čuditi da su u katoličkim obiteljima započele pripreme za nadolazeći Božić.
U srednjem vijeku ovu su sveticu osobito slavili studenti filozofije. Isusovci u Zagrebu su uz svoj kolegij sagradili krasnu baroknu crkvu sv. Katarine, koja je pravi biser sakralne umjetnosti.
Upravo me je ova crkva navela da se sjetim naše paške crkve koja je posvećena Svetoj Katarini. Pitate se gdje je ta crkva?! Prošećite se do Bašace i kod kuće Bistričićevih vidjeti ćete sačuvanu apsidu i djelove ove srednjovjekovne crkvice koja je posvećena ovoj svetici.
Ova crkvica upućuje nas na to kako su pažani bili odani kultnim tradicijama i vjerovanja svojih starih.
Teško je odrediti njenu veličinu, međutim na ovome što je ostalo sačuvano moglo bi se doći i do tih spoznaja. Treba sve učiniti kako bi se ovi ostaci konzervirali i predstavili uz jasna obilježja. Činjenica je da su naši stari Pažani sačuvali običaje prepričavajući ih i prenoseći na sljedeće naraštaje, ali je velika šteta što ti sljedeći naraštaji nisu sačuvali, ono što su naši stari ostavili nam u nasljeđe.
Kako bi bilo lijepo da se na ruševinama ove crkvice održi liturgija na Blagdan ove svetice čime bi grad Pag sačuvao vrijednosti svojih pređi. U svom postu o zaštiti ostataka sakralne baštine u gradu Pagu nisam spomenuo ovu crkvicu, ostavio sam je za današnji dan.
Sveta Katarina je zaštitnica učitelja, knjižničara i arhivista te svih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže. U ikonografiji je, uobičajeno, predstavljena s knjigom, palminom granom (znakom mučeništva) i trnovitim kotačem na kojem je umrla.
Očekujem da će se u gradu Pagu okupiti svi oni kojih veže knjiga, i učiniti nešto da se ovo zdanje spasi.
Svim Katarinama, Katicama, Katama i Katjama, Iskonskipag želi sretan imendan !
Još jedan pažanin, dolazi iz ugledne plemićke paške obitelji, koja je bila stalno prisutna u životu grada. Na osnovu postojećih saznanja iz historiografije, nalazimo šture podatke koje mogu pobliže osvjetliti životni put ovog plemića. Rođen je sredinom XV. stoljeća u Pagu. Podaci o njegovom školovanju nisu poznati no zna se da je stekao doktorat kanonskog i građanskog prava u Padovi. Veći dio svećeničke službe proveo je kao kanonik u Rimu. 1483. pokušava postati paškim biskupom, ali to mu nije pošlo za rukom. 1485. godine postaje zapovjednikom, (soprakomit) paške galije te se kao takav istakao u pomorskim bitkama protiv Turaka za što je i odlikovan viteštvom Svetog Marka.
Međutim slavu je stekao kao astrolog i astronom. Njegovi suvremenici koji su pratili njegovo djelovanje na ovim poljima, spominju ga kao izvrsnog.
Benedikt Mišolić (Benedetto Missoli) umro je u Rimu 1. listopada 1509.
Baš kada je Novi List donio obavijest o novom načinu plovidbe trajekta na liniji Žigljen-Prizna zbog izvođenja radova na rekonstrukciji trajektnog pristaništa u luci Prizna. Do tada će se promet odvijati na zamjenskoj trajektnoj vezi Stara Novalja-Stinica.
Trajektna veza Prizna-Žigljen važna je spona otoka s kopnom, međutim, nadasve je ovisna o lokalnim vremenskim uvjetima, posebno mislim za vrijeme bure, čimbenik s kojim uvijek treba računati.
O sudbinskom značenju bure za život otočana dobro govori stara uzrečica kako je bura Pažanima "dana od Boga i vraga", što ukazuje na pozitivne i negativne učinke tog vjetra. Na Pagu kada puše vjetar jačine ispod 80 km/h, to se ne smatra vjetrom. Bura je ono kada zapuše 100 ili 200 km/h, kada se stvaraju vrtlozi zasoljene morske površine. Kada tako puše i fijuče, u Pagu se kaže – bura puše k'o da nema dušu. Niti bi Pažani mogli bez nje, niti bi ona mogla bez njih. Ako je netko naviknut na sve ćudi bure i mora, tada su to sigurno Pažani, jer nema toga što nisu doživjeli sa burom.
Danas svi mediji izvještvaju kako bura na paškom mostu dosiže do 170 km/h, i most je zatvoren za sav promet.
Ova izvješća ukazuju nam na to da je danas otok Pag izoliran otok, i da se na njega ne može ni sa kopna ni sa mora.
Ono što je danas bura uradila u Rijeci i u njenom zaleđu, podsjetilo me na moje paške bure. Kada si bez struje, kada promet ne prometuje, kada su grane polomljene, kada se čak i zidovi ruše.
Danas su riječani osjetili što znači prava bura, a meteorolozi su zabilježili da je na udare puhala i do 230 km/h.
Pa da završim ovaj tekst sa Tinovom "Bura na Braču":
U prozore i vratnice
lupa bura tmurnih ura;
dršću male dokatnice
Bura. Bura. Bura. Bura (...)
Uz obalu stabla gura.
Vjetar gruva, grmi: hura! (...)
Ti si jecaj tog konopca,
a nad morskim bijelim paklom
gordi polet divljeg kopca,
oblik lađareva ropca...
Isti kut snimanja sa odmakom od 40. godina, daje vidljive razlike.
GOLIJA POČETKOM POČETKOM 70-ih
< | studeni, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE