ISKONSKI PAG

utorak, 30.07.2013.

54. LITNJI PAŠKI KARNEVAL





Ca da pišen o 54. litnjen paškon karnevalu. Bilo je veličanstveno, bilo je fantastično, bilo je europski. Da tako daje pišen pita bi san sebe: jesi popizdi? A,da opet ne recen da ni bilo tako, opet bi laga. Svi portali su donili izvješće o karnevalu, pa da ga ja prepišujen, nema smisla.
Moja mat, o tome postoji post na ovon blogu: "Uvik spremna" od 22.01.2013., ni bila mirna dok ni našla robicu da obuce unuka, zadnjega po redu u narodnu nošnju. Tri dana je to parićevala, šila, prekrajala, nadodavala, jer se tako mala robica jedva najde. Obukla se ona u starinski fuštan i pravac povorka. Neću više ništa govorit, samo ću ispratit sa slikamin jer one govoriju više od besed. Uživajte i najdite se na ovin slikamin.
Ovako je pocelo, nana parićiva Matea.


Mat pomaže nani da Mateo izgeda kako Bog spada.

Kaporan je na mistu.

Još da zavežemo facol.

Teta je došla pomoć namestit kapicu.

Lipo mi izgedaš, nana je zadovojna.

Jedna slika sa nanon i dedon, Mate senior i Mate junior.

Teta Marija Bebike iz Amerike, stila je jednu sliku sa najmlajin Maričevićen.

Partili smo nas dva na rivu.

I, nuka je parićana za povorku, pa da odgoj ni odgoj?!

Otac se sti slikat smanon.

Nisan moga materi prevridit, pa san i sa njon ucini jednu sliku.

Ca nisan šesan, taman san prohodi a već u kolo!

Ki ste Vi sa tin bandiramin? Ja Vas ne poznivan.

Je se vo' princ karnevala doša poklonit meni ili ja njemu ?

Daj vamo taj bubanj, da ja dva-tri put udren.

Ki je ovaj, sa ovin mlacićen ?

Ca tata Jasenko oće sa ovin aparaton, veći je od njega ?

Madonovi, i nana Madonko, jacji san od Vas !

Kako to tata, da se ove dvi tete zoveju Marije i kako jedna more bit Bilkovica a druga Fabijanika ?
- Kada naresteš ću ti objasnit, sada muci više.

Zac se svi kupiju oko ovoga covika, ki je taj covik?
- To je novi gradonačelnik, mali moj, kako se nećeju oko njega kupit, kada je sad kasa u njegovin rukamin.

Tata ca si popizdi, ni ti dosta, nana je rekla da vamo dojdeš.

Zac njih toliko slikivaš, ubit će te mat ?
- Smanon su u škulu hodile, mali moj. Pogedaj ti tu lipotu, a već i nana ima meju njima.

Teta Vesna me došla pozdravit, prije nego ca povorka parti.

Nana mi je rekla da je ovo teta Mandica u Burina.

Govori nana da ove tete pivaju sa njon u cerkvenom zboru.

Stali smo ispred gradonačelnika prije nego ca partimo prema pijaci.

Misli san da san najmlaji član povorke, ali me pretekla mala od tete Marine i Marina Fabijanića.

Ovo je njezina nana sa lepezon, tako mi je otac reka.

Peružinke deržiju sve pod kontrolom dok ne partimo.

Vođa ceremonije i paške glazbe je spreman.

Došli su nan gosti iz Donjih Kaštela, zac nisu došli oni iz Gornjih?
- Mali muci više.

Ca sve Egipćanke ovako izgjedaju, ca govoriš tata ?
- Reka san Ti da muciš.

Kako je lipo vidit ovi žuti cvitići, baš su slatki.

Bandira Družine je parićana, znači da bi se moglo partiti put pijace, judi nas cekaju.

Barjaktari su parićani i pomalo parćujemo.

Princ karneval i pučki sudac su parićani, da povorka parti.

Tonči Kabanica mi je reka: - da me nisi zaboravi stavit na blog.

Družina je spremna da pokaže svu raskoš naše nošnje.

Ne moren reć da je najstariji u povorci, ali je najstariji glazbar, legendarni barba Ante Burin – "grata-pinjata".

Uvijek vjerna publika, ili oni ca škvadrivaju?!

Sve versti nošnji, i za šajdan i za blajdan i Mateo sa njima.

Paška glazba na čelo povorke.

Rekli su mi da su iz Stankovaca, blizu Šibenika.

Još malo kako je izgedala povorka i ki je sve sudjelova u njoj.








Barjaktari dolaze na pijacu.

Ganjašinovi brineju o ozvučenju, pomaže in Buro.


Oni najvažniji su zauzeli svoje pozicije na binu. Onaj ki cuva kjuc, on ki ga mora predat, on ki će preuzet vlast u grad, i on pod cigovin blagoslovon sve mora proć.

Primopredaja vlasti je u tijeku.

Kjuc od grada je u ruke od Princa karnevala, ludovanje more pocet.

Svi predstavnici mašakar su na binu.

Diliju se prigodni darovi, ceromonijar sve derži pod kontrolom.


Izvodi se karnevalska himna: "Maškare, ca mogu mašakare?", Pučki verhovni sudac sa rozima (ne u tašku), nego na sercu, kako se pristoji uz himnu.

Budnin okon se prati, ca ti ciniju muž i ćer.

Glazbari su poceli sa sviranjem i kolo more partit.

Gradonačelnik je pove pervo kolo.

Gradonačelnik je pogeda nanu i nuka ki će se pridružit kolu.


Kada je kolo fermalo, došla je Katarina da se slikamo.

Di ćeš veće sriće od nanine.

Za kraj oni ki su slikivali i snimali.








30.07.2013. u 19:10 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE