ISKONSKI PAG

srijeda, 24.07.2013.

600. OBLJETNICA ČUDA Sv. KRIŽA




Križu sveti, stablo svako… sinoć navečer čulo se u paškoj Prvostolnici. To je paški puk predvođen zborom Vele Crikve pjevao u čast Čudotvornog križa kojeg Pažani časte 600. godina. Imao sam osjećaj da je i more pjevalo sa pukom. Ta paška poveznica sa svijetom.


Ukratko iz proslova citiram: „ 23. srpnja 2013. obilježiti će se 600. obljetnica čuda svetog Križa koji je na taj datum 1413. godine u Starom gradu u Pagu prokrvario. Dogodilo se to u dominikanskoj crkvi sv.Antuna opata, pred očima pobožne pučanke koja je o tome odmah obavijestila tadašnjeg paškog arcipreta, koji je došao u crkvu zajedno sa još nekoliko uglednih građana. Došavši u crkvu uvjerili su se u istinitost njezina iskaza, i u kronici je tada zapisano da je „ iz Krista na križu, tekla krv kao iz živog čovjeka“.

Grad sv. Jurja svojeg zaštitnika, grad Bartola Kašića oca prve gramatike hrvatskog jezika, grad Marka Laura Ruića polihistora, grad svih onih znanih i neznanih Pažana koji su slavom pronosili ime ovoga grada, zavrijedili su da na ovaj veliki blagdan budu spomenuti i stopljeni u našim molitvama i ovom čudu koji šest vijekova zorno čuva spomen na ovaj veliki znamen.
Don. Dario Tičić sa nekoliko uvodnih rečenica kroz povijest Čudotvornog križa, emotivno, nas je uveo u večerašnje slavlje.

Pored don. Daria Tičića i paškog arcipreta Zdenka Milića, ovom slavlju nazočilo je još šest svećenika.

Ova večerašnja proslava samo je uvod u centralno slavlje koje će se održati u rujnu mjesecu u Pagu.
Čudotvorni križ u pratnji ostalih svećenika Velom ulicom nosio je paški nadžupnik Zdenko Milić, gdje ga je u prvostolnici očekivao vjerni puk, kako domaće stanovništvo, tako i mnogobrojni gosti, koji ove dane borave u našem gradu. To je onaj dio vjerskog turizma kojeg između ostalog, može ponuditi paška crkvena zajednica.


Misno slavlje kojeg je predvodio don. Zdenko Milić u pratnji svih sedam svećenika, a kojeg je zdušno pratio zbor Vele crikve, bio je više nego prožet duhovnošću i prisutnošću Čudotvornog križa pred centralnim oltarom.


Don. Zdenko Milić u svojoj homiliji je naglasio, da križ nije samo simbol patnje, nego da je križ i simbol pobjede. Pa je dalje nastavio, da je na krunu Isusovu na svetom križu postavljena zlatna kruna, kao simbol štovanja i čašćenja Isusa Krista kao spasitelja.

Na kraju misnog slavlja još jednom smo sa oltarne govornice čuli riječi našeg nadžupnika don. Zdenka Milića, koji se svima od srca zahvalio koji su prisustvovali ovom činu i dali svoj obol, tako i don. Dariu Tičiću, sinu ove mjesne crkve koji je uzeo obvezu na sebe restaurirati vrata „Tabernakula“ na oltaru Čudotvornog križa. Još jednom smo na kraju čuli i obraćanje don. mr. Daria Tičića koji je u ovu svečanost kročio vrlo emotivno kao sin ove zajednice, kao sin ovoga grada kazao između ostalog:

Ja predstavljam ovdje 50 % paškoga klera, ona druga polovica je don. Živko Kustić koji je u Zagrebu, a sa mislima ovdje sa nama, zato morate razumjeti moje emocije. U svom obraćanju puku don. Dario Tičić sjetio se trojice paških muževa: don. Ivana Valentića, koji je pred 100. godina slavio 500. obljetnicu, sjetio se i don. Ivana Tičića koji je umoren od partizanske ruke i kazao da će ovom mućeniku biti posvećen jedan znanstveni skup, samo radi toga što je bio svećenik i na koncu don. Blaža Karavanića, povjesničara koji je najviše pisao i najviše istraživao ovaj fenomen Čudotvornog križa u gradu Pagu. Vrlo je emotivno govorio o paškim iseljenicima koji su sakupili svoja skromna sredstva i darovali ih za uređenje oltara prigodom 500. Obljetnice sv. Križa 1913. Kazao je da nema fotografija iz tog vremena, vjerovatno aludirajući na nas dvojicu dežurnih koji smo bilježili svaki detalj svečanosti.

Na kraju ovog veličanstvenog događaja u „Veloj Crikvi“ u Pagu, crkva koja je posvećena uznesenju Blažene Djevice Marije na Nebu, koja je majčinski bdjela nad svima nama, svi svećenici, pa za njima puk imao je prigodu cjelivati ovaj Čudotvorni križ. Ubrzo se nakon svećenika stvorila rijeka ljudi koji su htjeli iskazati štovanje ovom Čudu.


Za kraj ovoga mojeg kratkog izvješća mogu samo ustvrditi, da sve ovisi kako čovjek doživljava vjeru i čuda koja su vezana uz vjerovanje. Nekome je to stepenica više, nekomu gubitak svih stepenica pod nogama. No, kako god bilo, ova svečenost Čudotvornog križa, predstavlja vrijeme za sve one koji su nekad bili dijelom ovog štovanja, tako i onih koji su to sinoć svjedočili, za sva vremena.

24.07.2013. u 15:52 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE