ISKONSKI PAG

subota, 15.06.2013.

SVI NAŠI SVECI !




Na blagdan svetoga Vida, koga mi u Pag više ne slavimo, ali jednako tako niti pažani, niti kolanjci ki su me na portalu BNB napadali za obnovu crikvice ovoga sveca, nisu u međuvremenu ništa ucinli da se taj vridni spomenik kulture stavi u funkciju, za ku je naminjen, a ta je da na blajdan svetog Vida častimo toga sveca. Uvik je najlakše lajat i drugoga napadat.



Nema mista na ovoj Jadranskoj obali ki ne slavi nekog sveca. Pa kakve su to fešte. Sve je u funkciji štovanja toga sveca. Samo mi u Pag nemamo feštu niti jednoga sveca. Mi čak ni na dan patrona grada svetoga Jurja, nimamo feštu. Poša san pogedat ca se dogaja na fešti svetoga Vida u Riku. Ca reć?! Ta cervena Rika u kojoj do pred dvajset godišć nisi smi ni spomenut crikvu, danaska gradonačelnik kroči na čelo kolone u procesiji svetoga Vida.

I na misu je bi ku je ovo godišće predvodi Porečko-pulski biskup mons.Dražen Kutleša. Procesiju prati Gradska glazba Trsat i Bokeljski kapetani, izviđači, puk ovoga grada i njihovi gosti. Ca mislite da nisan naleti i na pažani i na kolanjci? Ne more se to dogodit.







Ca reć za "Fijumanku"? Ona je dobila karakter međunarodne regate. Sve je u znaku Europske Unije, štandovi svih zemji ke pripadaju Europskoj Uniji. Koliko se ovi dani ostavilo šoldi u Riku, neću ni mislt na to. Veceraska će sve završit sa vatrometom i velikim glazbenim koncertom u čast svetom Vidu. Mi u Pag koga častimo. Nikoga. Ca će namin ki.



Triba bi reć par besed da je moj godišnji odmor prošlu nediju, doma sverši kao godišnji "umor". Koliko san ima posla oko veza za kaić, neću više trošit besede. Jedna znakovitost svega je bila reakcija moga oca, koga nikada u životu nisan cu, da je reka besedu protiv nekoga. Ovoga puta je čak zakuni. Reka san mu:
- Tata, to Tebi ne triba pogotovo ca ćeš se sada morat ispovidat i odrišit grisi.
- Ne mogu verovat sinu moj da Ti to ciniju.
- Neka ciniju ako ih to veseli, vidit ćemo ki će više zdurat.
Bovica je ukradena, to tvrdim pred sveukupnom javnošću jer je konop prerizan, to se lipo vidilo i to pri samom verhu. Kadena i anel ki je bi na kraju kadene za tiramolu, probijeno i ukradeno. Morebit, da ja to san sebi kraden bovice i kadene.
Nakon svih pokušaja, kaić je porinut umore, Matea sam pove do starog tranbulina, pa ispod mosta, do Mandrača i nazad do veza. Matea je najviše penta interesirala. Kaić stoji na vez do dolaska u Pag, za ki' dan.

Subotu i nediju san poša u Vodice, košarkaški šport me još jedan put veza, da se družin sa tin dragin judima, ki već vridno a neki zajedno smanon već 32. godišća daju pečat tome športu. Ima san tamo jedno predavanje za fizioterapeute i doktore ki su članovi košarkaških klubova. Taj tečaj je njima potvrda da moreju dogodišća obavljat svoje funkcije u klubovima i bez problema sedit na klupu.
Naravno da san se siti i pokojnog Dražena i stavi sliku u svoje predavanje. Di se neću Dražena sitit. Sa njin san poce u ovome športu. Još uvik cuvan uokviren dres ca mi ga je da nakon ca smo postali kadetski prvaci bivše deržave.

Sve me je to sitilo, da je u Pag nekad vlada veliki interes za košarku. Kunteja je bila predvodnica toga športa. Točno se košarka igrala iza kuće današnjeg gradonačelnika. Ja ovde neću nabrajat ki su sve igrali košarku u Pag, ali ću jednon slikon, sa još jednin iznenađenjem sitit svih onih ki misliju da govorin pizdarije, kako i obično. Ca je to strategija športa? Morebit ova tema bude novoizabranog gradonačelnika interesirala. Morebit da neki nešto i zna ca je to.



Ca se tiće turizma u Vodicama, da još povucen tu paralelu, to je za neopisat. Ono ca je doli, kao da je serce lita. Ca je onda po liti, ako je sad ovakva gužva?
Moj kum Ivo Burin, barba Žorži Matešić i Tonći Mirov, dva perva rojaka, su mi pomogli da kaić parti umore. Susedi su susedi uvik od ruke, ali mi smo na Goliju uvik bili takvi. Kum me svituje da više ne mećen kadene i anel od inoxa, jer da ga ni dogodišća neću nać. Ca ja tu više moren. Da obavijestin policiju, pa da se rugaju smanon.

Za kraj samo jedna poruka onome ca mi je mejlon, poruci da ca se mercin sa latinskin, i da san prepisa od knjige epitaf Marka Laura Ruića. Ako ne nosi očali kako i ja, more i sa ove slike dignut ca piše na ploči.

Jedva cekan da pasa ovih par dan da dojden doma, vajda će me kantica, (nema više bovice), cekat na misto da partin put Rucice.


15.06.2013. u 22:09 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< lipanj, 2013 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE