ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 20.05.2013.

IZBORI U GRADU PAGU (svibanj) - 2013.

Jušto se i to odradilo. Moremo odahnut?! Od ovoga naroda se ne ocekuje da bude sretan i vesel, sa razlogon dakako, jer izbori su iza nas. Istina je da nas još ceka drugi krug, ali to je zamene formalnost, premda nikada se nezna. Kapice, lumbrelice, plakati, se uredilo, a domjenke u izbornim stožerima se špacetalo. Bez obzira na sve, oni ki su izašli glasat, ucinili su nešto dobro, ako se okrenemo onome ca nas ceka sutra.

Gradonačelniku ču čestitat kada pasa drugi krug glasanja.

Moga bi reć da su izbori u mom gradu pasali uz onu: Lassie se torniva doma. Dali povremeno ili na kratako to ćemo još vidit. A di je bi u međuvremenu? Doma. A di mu je kuća? To se i Lassie pita.
Cera je moj grad bi najviše spominjan na hrvatskoj dalekovidnici. Najprije su popodne u emisiji "Mir i Dobro" govorili o paškim koludricama i njihovoj otvorenoj izložbi. To svakako moran poć pogedat sada kada dojden doma, jer to je bilo ono ca je coviku drago cut i vidit i to je ono po čemu nas svit pozniva.

Međutim navecer u zadnjim vijestima najvili su udarnu vijest, ku ni drago coviku cut, javila se neka paškinja telefonon, ka je cinkala kandidata Antu Fabijanića-Njekulina da je kupova glasove od 500 do 1200 kun, ca je on u telefonskon obraćanju naciji, naravno demantira. Tipično paška posla. Jesi cu, ca je ucini?! Evo govora celoj naciji. To samo mi moremo.
Zna san da ću sutra kada pojden na marendu fasovat i da će me opet zajebavat, opet Vi Pažani. Tako se i dogodilo. Kada san hodi ća sa marende, osim ca su mi tamo vadili mast, naleti san na jednoga ki ima prezime Oštrić i ni Pažanin. Onda me i on uvati u đir i govori mi:- znaš uvik kada se nešto desi u Pag, odmah mi svi kažu Vi Pažani. Svi asociraju da san ja po prezimenu sa Paga. Međutim on je po ocu iz Novigrada zadarskog, tamo ima dosta Oštrića. Eto, kako nas svit doživjava.

Još se tribamo malo sterpit pa da docekamo novog/starog gradonačelnika, za sve ono ca Vam/nan je obeća, (Radili smo i dalje ćemo raditi na projektima koji stvaraju uvjete za bolji život u gradu Pagu. Imamo programe koji su ostvarivi, a da možemo i da znamo raditi pokazuje sve ono što je do sada učinjeno), jer da ne bude po onoj starinskoj: -svašta obeće, dok ga meće!
Budimo kuntenti.

srijeda, 15.05.2013.

BI SAN DOMA !

Par besed na brzinu, da sam vikend bi doma. Doša san subotu popodne, doni san kaić da me ceka za ovo lito kada dojden na godišnji.

Kada san parćeva sa Čavli dažilo je, ona livica, koda će se nebo na zemju kalat. Tako je sve do Senja, a kada pasaš Senj, koda si doša u drugu državu. Tu i tamo ki oblak, ali sunca koliko ti serce želi. Fala Bogu da po kiši nećeu morat kaić kalivat od prikolice.

Nana i ded cekaju nuka, ali ni teta ni manje osjetljiva na ovoga maloga. Od kada su ga zadnji put vidili za Stipanju, on već hodi.

Posli ubeda, govorim kunjadu neka hiti oko ako doli ima svita da kalamo taj kaić, on ih više pozniva tote oko potezališta, nego ja.
Zove me telefonom neka dojden, sa prikolicom doli, da će se i jedna gajeta potezat, pa ćemo kalat kaić.

Tako san i ucini. Odma san doša prikolicon na potezalište, sta san na onaj ćementani del, a Tomo mi daje šinjal da dojden onde ispod Burina, pa da ćemo ga onde stavit.
Ca si ti popizdi?, pa ki će ga za par dan od namo nosit za hitit ga umore? Da on nezna, ali da bi tako bilo najboje. Tome, kaić ćemo stavit di ja recen, pa da vidin ki to ima toliko hrabrosti doć reć da maknen taj kaić.
Upazi me je i kum Burin pa gre pomoć. I on se slaže da kaić stavimo na misto di san reka. Tako je i bilo, na kavaleti smo digli kaić, poduperli smo ga sa gumamin i neka stoji destak dan na to misto dok ne dojden za hitit ga umore. Baš bi voli cut kome će to moj kaić smitat tamo destak dan.

Svi su na Goliju stekli neka prava, po pitanju mora, samo smo mi Bebićevi ostali bez ičega. Još nas se optužuje da smo lupeži. Onda kada receju da je čovik ubi nekog divjaka ki ti u oci govori da nisi u pravu. Koliko već i preko ovoga medija govorim da mi se svako godišće ukrade bovica, celi san jedan tekst posveti ovde na ovom blogu u slikovnom rječniku (užal ili grop), pa pročitajte, i nikome ništa. To recimo pašku policiju ne interesira. Oni i ovako i onako služiju samo za judi kažnjavat. Ca bi policija drugo cinla, nego trenirala strogoću, ali kako za koga. Najboje je kada vas onda pocmeju sa paragrafima uvjervat da si u krivu. A, ki se to u Pag derži zakona?! Nanka vlast. Dok se ne dogodi zlo, neće bit mira. Onda će svi govorit: -jesan ti ja govori da su oni divjaci. I tako sve u ovom našem lipom, da recen "gradu", još uvik za nekoga pravila vride, za druge ne vride, pa vi glasajte, za one ki će donit pravila da vride za svih.

Na vecer se na rivu održavala "manifestacija": "Kužina otoka Paga". Baš je lipo da će ovih dan u Pag bit manifestacija i manifestacija, i neka ih bude jer su manifestacije još ca nas derži. Sestra me tentala da pojden pošpijat, ali san bi toliko trudan da me ni bila voja, raje san osta doma malo sa ocen i materon pročakulat, a Vesna, Tea i Mateo su šli do rive da uciniju par foto-seassiona, to se tako rece po modernu.
Nedija je bila dan kada smo šli doma, Madonka nanki na misu ni šla kako bi parićala ubed, da na miru moremo partit doma, a grih je bi po onome vrimenu poć nazad na Čavle. Kada dojdemo doma, poć ćemo se ispovidat da odrišimo grihe.
Veseli i zdravi bili.

nedjelja, 05.05.2013.

DA SE NE ZABORAVI - LUMBRELA

Ni samo jesen vrime od dažja, stari judi su znali reć da je i pramaliće puno dažja. Više se to put pokazalo jušto, kako i ovo pramaliće. Ujutro kad greš na posal, najprije kroz barkun pogedaš ako će dažit, da bi zna oću uzest lumbrelu sa sobon ili neću. Danas se nacinjaju male sklopive lumbrele ku možeš sklopit i nosit sasobon. Onda moliš Boga da ne zapuše kigod vitar, pa da ti lumbrela ne zaverši na "Tartanovo".

Ali ni odvavik tako bilo. Nekada su se lumbrela nacinjale od dervenog šćapa, i cverstih žic ke su se odupirale svakon vitru, a roba je bila ucinjena tako da ni propušćala ma koliko dažilo. U Pag su bile "Cobanske lumbrele", i bile su po sličnosti najbliže danaska najviše spominjanim "Šestinskim lumbrelama". Baš u ovo vrime kada je ded cuva ovce po zametima, više je put tu lumbrelu nosi sa sobon. Sićan se isto tako da je nana Lućinka, znala reć, kad bi je tribalo ca pomoć:
- toliko Vas je da pod cobanskon lumbrelom morete stat.
Ta lumbrela je durala celi život. Ne samo durala, nego se cuvala ka oci uglavu. Nedaj Bože lumbrelu izgubit. Ne tornivaj se doma bez lumbrele. A danaska? Lumbrle duraju do pervoga dažja. Pune su ih kineske butige i za par kun moreš kupit lumbrelu.
Od kuda beseda lumbrela? Znamo da je lumbrela izmišljena još pred cetire ijade godišć. Ca se cudite, jušto toliko. U starim umjetnostima od Kine, Grčke i Egipta prikazuju se lumbrele. Beseda lumbrela dolazi od latinske besede "umbra", ca znači hlad ili sjena. Tako talijani imaju "umbrellu". Mi u našen knjževnom jeziku za lumbrelu recemo kišobran.

Toj lumbreli je posvećeno i pisam i slik svih versti. Kako san na ovon blogu pisa o PagFoto zajednici, na ton portalu u galeriji: "crno-bijela", morete pogedat uradak Alda Meštrovića, pod imenom: "lumbrela". Baš me interesa koliko će klikova bit na tu sliku posli ovoga posta. Ili preporucan ovima ca održavaju portal Pag Foto, da zadaju temu: "pažani pod lumbrelama", pa će vidit koliko će lipih uradaka bit. Morebit se najde i ka "cobanska lumbrela", premda san jednu vidi za karneval, a ta je morebit zajedno sa Markon sveršila umore.

Ili da baren pokrenen judi da pojdeju u Mirožić uživat u toj lipoti lumbrel, ca ih je priroda stvorila.

Isplati se poć, pa Van se morebit dogodi kako meni i Tei, da nas usrid lita čapa daž a mi bez lumbrele, ali nećete verovat da smo doma donili dva najlona puna pužov, i to kakvih berdarov. Madonka kada nas je vidila onako mokre je rekla:
- di Vas je vrag nosi po von vrimenu?
Ali, kada je vidila puži bila je kuntenta.

Ispod mog kisobrana
kap po kap krala si mi srce toga dana
ispod mog kisobrana kap po kap
da l' to bjese ljubav medju nama

Ovo je refren pisme ku piva Boris Novković, ali jedan druga pisma ku san naša mi je zorno oslikala ca je značila lumbrela:

LUMBRELA

Kad se iz Amerike vraća bogataš
na kameniti otok naš,
onda se u vaporu vozi silna roba:
dvadeset i dva zlatna zuba
i kvintal droba.

I judi sridnjega stanja
kad se vratidu iz onega blagostanja
ne izlazidu bez aparata u ruci
i na svima su štravagane šjalpe
i široki klobuci.

A kad se vrati čovik siromašni
gobave škine
(iz one proklete Argentine)
na njemu su sami botuni i šuštine
i sitnarije svake,
kajiši,tirake
...i ka jedina vridnost vela
neduperana nova lumbrela

pod kojon izgleda bogatiji i viši
i koja ga tiši
da je i on, Bogu fala,
doni iz Amerike
ništo kapitali.

Cuvajte svoje lumbrle do nove besede!

<	svibanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE