ISKONSKI PAG

nedjelja, 28.04.2013.

PORTAL PagFOTO.info – treći dio !

Već kada smo se ponadali proljeću sa sunčanim danima, s ovim vikendom kiša posvuda. Fotografi izbjegavaju loše vrijeme, što zbog opreme, što zbog razmišljanja kako bi fotografija izgledala po sunčanom vremenu. Da nam se ne desi kao fotografu u Splitu za vrijeme otvaranja rive, kada je sa cijelom opremom završio u more, željevši zabilježiti što bolji kadar. Teško mi je definirati što me privuklo fotografiji, ona je za mene ona energija koja me oslobađa svih napetosti. Moj senzibilitet prema toj energiji odveo me tom hobiju, koji i dan danas mi neda mira.
Ovo će biti moj posljednji tekst a vezan za portal PagFoto.info. Prvi tekst je napisan 21.02 2013., tada nas je na portalu bilo zabilježeno 88. članova, danas 107. ali još uvijek imamo samo 774. fotografije na portalu. U tom tekstu sam ustvrdio, da je svaki član podigao 50. fotografija imali bismo 4400. fotografija. Sada govorim da od 107. članova svaki član ima samo 10. fotografija, imali bismo 1070. fotografija na portalu.
Međutim imamo fotografiju sa 1000. klikova.

Od prvog dana portala taj moj uradak je na portalu, gdje se pomalo pored nekih ranijih uradaka, drugih autora probijao na prvo mjesto, i nije se više skidao sa tog mjesta. Ona nije dorađivana u bilo kojem alatu, onakva kako je fotografirana, tako je i postavljena na portal. Danas gotovo da ne postoji fotografija koja nije prošla kroz Photoshop na ovaj ili onaj način.
Žao mi je što su neke fotografije morale ustupiti mjesto nekim drugim fotografijama, jer u početku se moglo na portalu podignuti samo 50. fotografija.

Šteta za ovaj portal, da se pod raznim pseudonimima kriju oni koji nemaju dovoljno hraborosti podići svoje uradke na portal, ili oni koji su spremni upustiti se u razne kritike što za naš grad i elektronske medije, nije ništa strano. Uopće ne sumnjam da među tim ljudima ima odličnih fotografa, samo malo hrabrosti kako bi se pomakli od nule.

Paški krajolik je mitski krajolik. Ne samo zbog mitova koji su opisani, nego prvenstveno prirodnom okolišu, obalnom i onom kopnenom, krajolik velikih očekivanja i dubokih želja. To je onaj krajolik koji nam predstavljaju i prodaju u prospektima i časopisima o putovanjima. Zato se mi na ovom portalu potrudimo da predstavimo naš krajolik, našim očima i osjećajima. Za mene je to krajolik i okoliš praznika iz djetinjstva, kada sam po cijelom otoku svojom malom "Smenom" bilježio zbivanja na mom otoku.

Nešto od tih uradaka je objavljeno na ovom blogu.
Nadam se da će ljudi koji rade na portalu, potruditi se, da ovaj portal dobije na još većem značaju, što se amataerskog fotografiranja tiće.

ponedjeljak, 22.04.2013.

SVETI JURAJ – PATRON GRADA PAGA

Nestor hrvatske arheologije, akademik Mate Suić zavoljevši grad Pag u kojem je djelovao kao učitelj, zapisao je sljedeće:
"Pag – čudan je to grad, sagrađen po planu u jednom dahu, u vrijeme kad je u svijetu, a posebno u Italiji počeo proces obnove arhitekture i urbanizma, a posebno u Toskani (Siena), s kojom je Juraj nesumnjivo imao posebnih veza."

Akademik Suić ovdje se spominje Jurja Dalmatinca po čijem se planu i idejnom nacrtu izgradio grad Pag. Niti u jednom trenutku akademik Suić ne dovodi u pitanje da to nije njegovo djelo, pa dalje navodi:
"Postavlja se pitanje da li je i u kojoj mjeri Juraj Dalmatinac sudjelovao u projektiranju i izgradnji grada Paga. Mnogi to uzimaju kao nepobitan povijesni čin. S dužnim oprezom, pridružujem se teoriji o Jurjevu sudjelovanju. Ima nekoliko argumenata onih koji bi tu mogućnost isključio. Gradski raster rimskog Jadera dnevno se Jurju nametnuo tijekom djetinjstva i odgoja u rodnom Zadru. Prve dojmove planiranog grada stekao je on ovdje."

Akademik Suić nam daje do znanja da inspiriran svojim rodnim gradom, Juraj Dalmatinac stvara grad Pag. Dali je Dalmatinac mogao zaobići da Pag dobije i crkvu gradskog patrona i svojeg imenjaka? Jasno da je to bilo nemoguće. Tako na vrh najveće paške ulice imamo crkvu posvećenu sv. Jurju, koji akademik Suić opisuje na sljedeći način:
"Na zvršetku Vele ulice, kod b. Kopnenih vrata, nalazi se crkva sv.Jurja, najstarijeg patrona grada i otoka.

Po tradiciji bila je sagrađena sredinom XV st. kad je utemeljen novi Pag; svakako mnogo kasnije nije bila građena kako se može zaključiti po njezinoj fasadi. U osnovi je četvornog oblika, dugačka 18,10 m, široka 5,36 m, orijentirana I-Z. Svojom sjevernom fasadom ona se vezala uz gradske zidine, kao i zvonik koji je ostao sačuvan.

S te strane bile su izvršene neke manje izmjene i pregradnje, kako se vidi na ogoljeloj fasadi. Čitava crkva je zidana omanjim pritesanim kamenom, dok joj je pročelje gradjeno od bijelog klesanog kamenja; ono je i nešto kasnije od prvotne crkve.

Pročelje je u renesansnom stilu, jednostavne obraede, s rozetom od koje je ostao samo okvir u gornjem dijelu fasade. Crkvu je uzdržavala bratovština sv.Jurja i Marka, koja se brojila medju najbogatije u Dalmaciji. U crkvi je epitaf M.L.Ruića, prenesen ovamo iz zborne crkve, a njegov uljeni portret čuva se u Općinskom domu."
Crkva sv.Jurja, danas se najčešće koristi kao galerija u kojoj se priređuju izložbe. Liturgije se održavaju samo povremeno, obično na blagdan sv.Jurja. Crkva je temeljito obnovljena idejnim rješenjem arhitekta Nenada Fabijanića podrijeklom pažanina, koji je za taj rad dobio Veliku nagradu 32. Zagrebaćkog salona. Tom prigodom gospodin Fabijanić je kazao: "Ako je grad najveći civilizacijski domet, onda su arhitekti prvi graditelji civilizacije."
Jedan veliki arhitekt Juraj Dalmatinac, pokrenuo je izgradnju grada Paga i njegove civilizacije, udarivši mu trajni pečat. Pošteno bi bilo, da mu se odužimo čuvanjem civilizacije koju nam je davnih dana dao, a koja sve više nedostaje u mom gradu.

nedjelja, 14.04.2013.

DAN GRADA PAGA – post festum

Kako je vrime relativan pojam, a ja ga očito malo iman, ne stignen sest za kompjuter i napisat par besed, a toliko se toga dogajalo ove dane u Pag. Od proslave Dana Grada Paga, pa do Lokunje, kanalizacije i ca ti ja znan ca se sve ni dogajalo.

Ja ću samo par besed o proslavi Dana Grada Paga. Prošlo godišće san napisa post, ali nisam osjeti da bi triba stavit link u komentarima na ove gradske (privatne) portale ki nas Pažane i sveukupni puk, izvješćuju ca se dogaja u grad Pag.
Prošle san godine napisa da mi je bez veze, da san ja recimo rojen 31.07. a da rojendan slavim 1.10. Međutim poglavarstvo Grada Paga nan i dalje daje do znanja da će se Dan Grada Paga slavit onako kako oni to odrede, bez obzira ca Grad Pag, kao jedan od rijetkih gradova u ovoj nan Europi u ku ćemo tobože doselit se u misecu mojeg rojenja, ima svoj kersni list. Preporucan građanima Paga, da pokrenu referendum po tom pitanju, kako građani Dubrovnika za berdo Srđ, u ime golf igrališta. Pa ca građani odluce na ton referendumu, tako bi tribalo bit.
Najprije san najviše sretan da je jedan veli Pažanin Dušan Paro dobi Nagradu Grada Paga uz znak priznanja za izuzetan doprinos u promicanju rodnog mu grada Paga kojeg je otpiva u mnogin svojin pismamin.
Dušan je prilikom primanje nagrade reka i ovo: "rado pišen pisme o Pagu jer Pag volin i uvik se rado sićan judi i vrimena kada san živi u Pag".
Ki more napisat ovakve stihove:

Volim Te lipu Pagu moj
U Tebi mladost je moja
O, grade najlipšeg škoja
Ja ću Ti opet doć.

Ovo more napisat samo on, ki svin sercen voli svoj rodni grad. Kome se to na svitu rece "volim te"?! Svome gradu reć: "volim te". Ako je Arsen Dedić reka da se on i Zagreb vole tajno, onda za Dušana mogu slobodno reć da se on i Pag vole "javno". Prvi puta u javnost dajen sliku sa promocije ove himne svome gradu. Triba ca dodat?!

Međutim smelo me je daje u tekstu na portalima, kada su napisali da je on podrijeklom Pažanin. Vamo Dušan govori da je rojen u Pag, a onda ovi govoriju da je podrijeklom Pažanin. To znači da on ki je rojen u Pag, a ne žive u Pag je onda podrijeklom Pažanin. Zamalo mi je serce stalo. To znači, da san ja rojenjen Pažanin, a sa obzirom da dva dela svoga života ne živen u svon rodnom gradu, onda san i ja podrijeklom Pažanin. Ne moren verovat.
Ispada da oni ki sada živeju u Pag a rojeni su u Zadar, Riku, Zagreb, Split itd., su Pažani, a mi ki smo rojeni u grad Pag u rodilište na Prosiku, kako i ja, smo podrijeklom Pažani zato ca ne živen u Pag. Meni kako i Dušanu u svin dokumentima u mjesto rojenja piše, Pag. Svima drugima ki nisu rojeni u Pag, piše in di su rojeni. Ja recimo mislin, a možda falivan, da su moja dica podrijeklom Pažani, jer in je otac Pažanin, ali moje svo troje dice je rojeno u Riku.

Ca reć na kraju, dragi moji Pažani i svi ki se tako osjećate, a i svi Pažani ki niste rojeni u grad Pag. Volite svim sercen svoje rodne gradove i nikada ne zaboravite da ste baš u njih rojeni odabiron svojih roditelja. Moji su stili da se rodin u grad Pag i zato ga toliko "volin". I nemojte mi nikada reć da san ja podrijeklom Pažanin. Ja san rojenjen Pažanin i time se dicin. Dali je to malo, prosudite sami.

petak, 05.04.2013.

PREDIZBORNO VRIME – LJEČILIŠTE "LOKUNJA"

Karneval je već davno proša, već smo i zaboravili na njega, vajalo se prihitit u Korizmu i Uskers, jer ovaj karneval je kratko traja, a rezultate ćemo vidit za devet miseci. Karneval o kome ću ja napisat dvi besede, meni traje već 35. godišć. I ja se pitan, kako već toliko godišć traje taj karneval? Provat ću se sitit kako. Na ovome blogu 26.08.2012. je napisan post:"Prosvjed ne performans - Daruvarske toplice - Lokunja", vridi ga još jedan put pročitat, jer je ovaj post njegova nadogradnja.
Pocelo je predizborno vrime, uživamo u lipin besedamin, parolama, pa se tako ovih par dan na portalima i novinama, možemo nauživat obećanja kako će se izgradit "Lokunja". Da političke priče ne drže vodu uvjereni smo svakodnevno i na svakom koraku. Tako sam ja pred 35 godišć upa u kašetu brukav, verova onima ki su na neki način usmjerili moj život. Nisan nezadovojan svojim poslen, ali san nezadovojan da kao kadar "Lokunje" ne radim u svom gradu i na svom otoku.

Kako nabrajaju ovi novi zagovornici izgradnje "Lokunje", sve postoji, sve se ima, samo ca se nima objekta i ono ca je najvažnije, judi ki će tamo lavrat. Ona "Lokunja" ni imala ništa od ovoga ca se sada nabraja: biciklističke i alpinističke staze, autohtoni proizvodi nisu toliko bili iskorišteni kako danaska, klima je vjerovatno kako je bila i onda, a krajolik se bitno promini, jer sada više ni "ila" ili ga sada sigurno nima koliko ga je onda bilo, jer su nasuli da Jović more napravit "Olympico".

Od svega samo su vodili računa da stvore kadar, ki će tamo lavrat, a onda je taj kadar sverši od nemila do nedraga. Ja postavjan pitanje svima onima ki se zdušno bore da se to izgradi od gradonačelnika pa do svih onih ki neznaju koliko to nosi: dali sami možemo realizirat ovako veliki zdravstveno-turistički objekt kao buduće lječilište u gradu Pagu?

Zac se baš sada sićujen tih dalekih godišć. Zato ca će sad celi grad bit oblipjen svim verstima plakati, kako bi nas gedala stara i mlada, poznata i nepoznata lica. Jesmo li postali pametniji ili nas ni briga? Pamtimo li previše ili smo na sve, pa i na predizborna obećanja, odavno oglušili? Je nan došlo uglavu kako se ta manjina bezobrazno bogati, a većina sve više osiromašuje. Dali smo postali svjesni da u takvom kolu koga kolamo, na državnoj, ali i na lokalnoj razini, nema čarobnog šćapića, premda bi ga veleznani stranački i nestranački čelnici rado uzeli u svoje ruke. A živit ili baren preživjavat moramo i želimo daje.

Ja bi reka da će to bit jako teško, premda bih svim sercen voli da se to konačno dogodi, pa makar bazen nove "Lokunje" bi u magazini soli, kako navodi arhitekt Bacalja.
Za kraj ću ovde navest jednu misal ku je reka veliki pjesnik i pisac ali i novinar Jakša Fiamengo: "to je ono mediteransko trošenje vremena na otvorenom prostoru, na peškariji, na pazaru, na Pjaci...koje nikoga ni na što ne obavezuje. Ali ni ne vrijeđa. No, u Splitu ima, sad već i previše, redikula. Postali su preglasni, a mediji im posvećuju veću pažnju nego onima koji pažnju zaslužuju! Ispada, ako želiš nešto postići – budi redikul!"

<	travanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE