ISKONSKI PAG

četvrtak, 06.06.2013.

VELA CRIKVA

Povod mojeg jučerašnjeg posjeta paškoj prvostolnici je bio što sam sa sinom u naručju, prvi puta htio uvesti ga u svetinju kojom se pažani posebno diće, međutim osjećaj nelagode me pogodio već na ulaznim vratima ovog spomenika kulture, kojemu na ulaznim vratima stoji ta oznaka. Ove zime kada sam nazoćio Božićnom koncertu nisam ni primjećivao koliko je „Vela Crikva“ devastirana i koliko vapi za sanacijom.

Činjenica je, da je crkva zadnjih nekoliko desetljeća doživljavala nekoliko obnova, usljed svoje starosti i dotrajalosti a svakako zbog vremenskih ne/prilika (jake bure koje raznose sol, te duga i suha ljeta, zadnje vrijeme izuzetno velike padaline).
Od 1443. pa do današnjeg dana ova trobrodna bazilika traži pod hitno svoju sanaciju. U 13. stoljeću izvršena je značajnija sanacija kada dobiva nove oltare i štuko dekoraciju stropa.

Upravo ti oltari i svakako hor, su privukla moju pozornost, da ne ostanem ravnodušan prema sadašnjem stanju. Čovjek se tada upita. Koji ljudi vode ovu mjesnu crkvu, od župnika, župskog vijeća, pa na koncu i do samih vjernika?

Kamen ne može stoljećima nabrojenim nedaćama izdržati, treba mu obnova, a u ovom slučaju treba zamjena potpuno novih oltara. Vidimo na obnovi zagrebačke prvostolnice, da je doslovno svaki kamen na pročelju zamjenjen sa potpuno novim. Tko kaže da se to ne može učiniti i primijeniti na primjeru ove mjesne crkve? Svjedok sam obnovi mnogih oltara na području crkvene zajednice kojoj pripadam. Barem mramora ima u izobilju i to identičnog onomu kojeg se mijenja.
Zar za to trebaju milijarde? Jeli netko sumnja u paški puk da nebi priskočio u pomoć, ili se ikada desilo u ovom gradu, da građani svojim prilozima nisu participirali u obnovi svojih starina. Istina je isto tako da puk neće davati svoje novčane priloge ukoliko nezna gdje se taj novac i troši. Dosta je bilo praznih priča.
Da se uradi procjena jednog oltara, kako stručna u smislu restauracije, te troškovnik, i da se to sa oltara priopći puku, garantiram da bi do Božića barem jedan oltar bio obnovljen. Treba li doktor ekonomskih znanosti, da bi zbrojio da su dva i dva četri?!
Nisam mogao vjerovati koliko je devastiran oltar na kojem je sarkofag sa tijelom sv. Valentina kojeg je svom gradu poklonio zadnji osorski biskup Frane Petar Rakamarić. Preporučio bih da odete do Vodnjana u Istri, pa da vidite na koji način su oni spasili i restaurirali sva ona tijela svetaca koji leže u tim sarkofazima. Koje je to dobro tog grada. Koje rijeke hodočasnika, gostiju i turista dolaze pogledati to bogastvo. Koje je to i materijalno dobro. Naš sveti Valentin leži pokriven jednom krpom u dodiru sa zrakom, svjetlom, a najviše vlagom, što će ga uništiti za uvijek. Ako se nešto pod hitno ne poduzme, sarkofag će ostati bez tijela svetog Valentina.

Još uvijek oltarna pala „Uznesenja Bogorodičina“ sa 15. medaljona visi na zidu, premda je nekada resila glavni oltar Vele Crikve, a onda dugo vremena čuvana u samostanu Benediktinki, za koju se već godinama prikupljaju dobrovoljni prilozi, a ona još uvijek stoji izložena svim devastacijama. Bolje bi bilo da je ostala kod Benediktinki, danas bi zasigurno resila prostore novog izložebnog prostora i bila daleko bolje čuvana, nego što je danas.

Koliko je ovih dana pozornost uzelo izlaganje Caravaggiova djela „Večera u Emausu“ u Zagrebu, kolike mjere čuvanja i osiguranja? Ova oltarna pala, za koju neki povjesničari umjetnosti tvrde da je Tinttoretijevo djelo, što bi trebalo dokazati, pa se onda time ponositi i dovoditi ljude da uživaju u tom djelu velikog majstora?! Ako Hrvatska sa Caravaggiom ulazi u Europu, onda Pažani sa Tinttoretijem nikada nisu ni izišli iz Europe.
Ispred oltara „Srca Isusova“ stoje svijećice za upaliti, svaka stoji 4.kune, i skupljaju se dobrotvorni prilozi. Za koju svrhu? Ako je to za obnovu oltara, onda interes koji je vladao u onom trenu kada sam ja bio u crkvu je više nego veliki. Štoviše, vjernici koji su ulazili, a mahom su to bili stranci, nisu čak mogli ni zapaliti svijeću, jer ih nije bilo. Nas dvojica smo uspjeli zapaliti svoju svijeću, i zavapiti pred oltarom, za spas ovoga bogastva.

Oltar Majke Božje od Ružarja, jednako tako devastiran, medaljoni koji su bili nekada ukradeni, potom vraćeni, negdje su skriveni od očiju javnosti. Jednako tako slušam godinama, kako će se nakon restauracije vratiti na svoje mjesto, ali na žalost tamo ih nema.

Pored oltra postranično (u kantunu) stoji nadgrobna ploča velikog Pažanina Marka Laura Ruića, kojemu istraživači povijesti dodjeljuju titulu: „oca hrvatske historiografije“. Dr. Miroslav Granić koji se najviše bavio Ruićem navodi: kako je Ruić vrijedan i neumoran naučni radnik, pravnik, povjesničar, prevoditelj, prosvjetitelj i humanista. Od svjetskih jezika poznavao je francuski i talijanski. Vladao je latinskim i grčkim, a upućen je bio u latinsku i glagoljsku paleografiju. Granić istiće da bi trebalo poraditi na tome da se presnimi sve ono što pripada Ruićevoj ostavštini. Koju bi to vrijednost predstavljalo za izučavanje prošlosti Paga i šire okolice. Mi neznamo ni nadrgobnu ploču toga velikana izložiti i barem simbolično predstaviti njega i njegovo djelo. Zar je problem tu ploču očistiti i na četri tiple postaviti na zid da se zna koji hrvatski velikan leži u ovoj crkvi.
D.O.M.
MARCUS LAURUS FRANCISCI FILIUS ANTIQUAE
JUPANORUM FAMILIAE RUICH COGNOMINATAE SUPERSTES
SIBI CLARAE CONIGUI BENEMERENTI LAURAE FILIAE
DULCISSIMAE POSTERISQUE SUIS RELICTO MAJORUM
XARCOPHAGO UT IN PACE QUIESCANT HOC PREPARAVIT
ANNO SAL MDCCLXXXIV

I u konačnici hor, na kojem stoje obnovljene orgulje, ali njihov plemeniti zvuk nažalost ne dopire niti do vjernika koji dolaze u crkvu, niti do eventualno organiziranih orguljaških koncerata.

Pag se sve više gubi u svoj učmalosti primitivizma bez imalo uvrijeđenosti. Od te činjenice nažalost ne možemo pobjeći. Još uvijek u gradu Pagu je na snazi ono naše:-„a, ca će on!“ I tako se mi sa svim svojim zabludama, pomalo od građana sve više, pretvaramo u „šejane“.
Nadam se da će novoizabrani gradonačelnik znati spojiti sve ove poveznice i vratiti gradu Pagu dostojanstvo.

<	lipanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE