Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag

Marketing

VELA CRIKVA




Povod mojeg jučerašnjeg posjeta paškoj prvostolnici je bio što sam sa sinom u naručju, prvi puta htio uvesti ga u svetinju kojom se pažani posebno diće, međutim osjećaj nelagode me pogodio već na ulaznim vratima ovog spomenika kulture, kojemu na ulaznim vratima stoji ta oznaka. Ove zime kada sam nazoćio Božićnom koncertu nisam ni primjećivao koliko je „Vela Crikva“ devastirana i koliko vapi za sanacijom.




Činjenica je, da je crkva zadnjih nekoliko desetljeća doživljavala nekoliko obnova, usljed svoje starosti i dotrajalosti a svakako zbog vremenskih ne/prilika (jake bure koje raznose sol, te duga i suha ljeta, zadnje vrijeme izuzetno velike padaline).
Od 1443. pa do današnjeg dana ova trobrodna bazilika traži pod hitno svoju sanaciju. U 13. stoljeću izvršena je značajnija sanacija kada dobiva nove oltare i štuko dekoraciju stropa.





Upravo ti oltari i svakako hor, su privukla moju pozornost, da ne ostanem ravnodušan prema sadašnjem stanju. Čovjek se tada upita. Koji ljudi vode ovu mjesnu crkvu, od župnika, župskog vijeća, pa na koncu i do samih vjernika?



Kamen ne može stoljećima nabrojenim nedaćama izdržati, treba mu obnova, a u ovom slučaju treba zamjena potpuno novih oltara. Vidimo na obnovi zagrebačke prvostolnice, da je doslovno svaki kamen na pročelju zamjenjen sa potpuno novim. Tko kaže da se to ne može učiniti i primijeniti na primjeru ove mjesne crkve? Svjedok sam obnovi mnogih oltara na području crkvene zajednice kojoj pripadam. Barem mramora ima u izobilju i to identičnog onomu kojeg se mijenja.
Zar za to trebaju milijarde? Jeli netko sumnja u paški puk da nebi priskočio u pomoć, ili se ikada desilo u ovom gradu, da građani svojim prilozima nisu participirali u obnovi svojih starina. Istina je isto tako da puk neće davati svoje novčane priloge ukoliko nezna gdje se taj novac i troši. Dosta je bilo praznih priča.
Da se uradi procjena jednog oltara, kako stručna u smislu restauracije, te troškovnik, i da se to sa oltara priopći puku, garantiram da bi do Božića barem jedan oltar bio obnovljen. Treba li doktor ekonomskih znanosti, da bi zbrojio da su dva i dva četri?!
Nisam mogao vjerovati koliko je devastiran oltar na kojem je sarkofag sa tijelom sv. Valentina kojeg je svom gradu poklonio zadnji osorski biskup Frane Petar Rakamarić. Preporučio bih da odete do Vodnjana u Istri, pa da vidite na koji način su oni spasili i restaurirali sva ona tijela svetaca koji leže u tim sarkofazima. Koje je to dobro tog grada. Koje rijeke hodočasnika, gostiju i turista dolaze pogledati to bogastvo. Koje je to i materijalno dobro. Naš sveti Valentin leži pokriven jednom krpom u dodiru sa zrakom, svjetlom, a najviše vlagom, što će ga uništiti za uvijek. Ako se nešto pod hitno ne poduzme, sarkofag će ostati bez tijela svetog Valentina.





Još uvijek oltarna pala „Uznesenja Bogorodičina“ sa 15. medaljona visi na zidu, premda je nekada resila glavni oltar Vele Crikve, a onda dugo vremena čuvana u samostanu Benediktinki, za koju se već godinama prikupljaju dobrovoljni prilozi, a ona još uvijek stoji izložena svim devastacijama. Bolje bi bilo da je ostala kod Benediktinki, danas bi zasigurno resila prostore novog izložebnog prostora i bila daleko bolje čuvana, nego što je danas.




Koliko je ovih dana pozornost uzelo izlaganje Caravaggiova djela „Večera u Emausu“ u Zagrebu, kolike mjere čuvanja i osiguranja? Ova oltarna pala, za koju neki povjesničari umjetnosti tvrde da je Tinttoretijevo djelo, što bi trebalo dokazati, pa se onda time ponositi i dovoditi ljude da uživaju u tom djelu velikog majstora?! Ako Hrvatska sa Caravaggiom ulazi u Europu, onda Pažani sa Tinttoretijem nikada nisu ni izišli iz Europe.
Ispred oltara „Srca Isusova“ stoje svijećice za upaliti, svaka stoji 4.kune, i skupljaju se dobrotvorni prilozi. Za koju svrhu? Ako je to za obnovu oltara, onda interes koji je vladao u onom trenu kada sam ja bio u crkvu je više nego veliki. Štoviše, vjernici koji su ulazili, a mahom su to bili stranci, nisu čak mogli ni zapaliti svijeću, jer ih nije bilo. Nas dvojica smo uspjeli zapaliti svoju svijeću, i zavapiti pred oltarom, za spas ovoga bogastva.



Oltar Majke Božje od Ružarja, jednako tako devastiran, medaljoni koji su bili nekada ukradeni, potom vraćeni, negdje su skriveni od očiju javnosti. Jednako tako slušam godinama, kako će se nakon restauracije vratiti na svoje mjesto, ali na žalost tamo ih nema.



Pored oltra postranično (u kantunu) stoji nadgrobna ploča velikog Pažanina Marka Laura Ruića, kojemu istraživači povijesti dodjeljuju titulu: „oca hrvatske historiografije“. Dr. Miroslav Granić koji se najviše bavio Ruićem navodi: kako je Ruić vrijedan i neumoran naučni radnik, pravnik, povjesničar, prevoditelj, prosvjetitelj i humanista. Od svjetskih jezika poznavao je francuski i talijanski. Vladao je latinskim i grčkim, a upućen je bio u latinsku i glagoljsku paleografiju. Granić istiće da bi trebalo poraditi na tome da se presnimi sve ono što pripada Ruićevoj ostavštini. Koju bi to vrijednost predstavljalo za izučavanje prošlosti Paga i šire okolice. Mi neznamo ni nadrgobnu ploču toga velikana izložiti i barem simbolično predstaviti njega i njegovo djelo. Zar je problem tu ploču očistiti i na četri tiple postaviti na zid da se zna koji hrvatski velikan leži u ovoj crkvi.
D.O.M.
MARCUS LAURUS FRANCISCI FILIUS ANTIQUAE
JUPANORUM FAMILIAE RUICH COGNOMINATAE SUPERSTES
SIBI CLARAE CONIGUI BENEMERENTI LAURAE FILIAE
DULCISSIMAE POSTERISQUE SUIS RELICTO MAJORUM
XARCOPHAGO UT IN PACE QUIESCANT HOC PREPARAVIT
ANNO SAL MDCCLXXXIV



I u konačnici hor, na kojem stoje obnovljene orgulje, ali njihov plemeniti zvuk nažalost ne dopire niti do vjernika koji dolaze u crkvu, niti do eventualno organiziranih orguljaških koncerata.







Pag se sve više gubi u svoj učmalosti primitivizma bez imalo uvrijeđenosti. Od te činjenice nažalost ne možemo pobjeći. Još uvijek u gradu Pagu je na snazi ono naše:-„a, ca će on!“ I tako se mi sa svim svojim zabludama, pomalo od građana sve više, pretvaramo u „šejane“.
Nadam se da će novoizabrani gradonačelnik znati spojiti sve ove poveznice i vratiti gradu Pagu dostojanstvo.




Post je objavljen 06.06.2013. u 22:59 sati.