ISKONSKI PAG

četvrtak, 15.11.2012.

BRIŠKULA I TREŠETA

Na portalu BNB pred dvi godine objavi san tekst, ki su judi rado čitali i komentirali. Ove dane paški portali donose vijest da će se opet održati 2. otočki turnir u trešeti i briškuli. Turnir će se održavati u konobi "Bile" petkon, suboton i nedijon, a turnir će pocet 16.11.2012.
Red je da na svom Blogu prenesem taj tekst o trešeti i briškuli.

Ki se još spameti kortila na Uhlinac, omiljenog okupljališta paških penzjonerov, ako ne, možda Vas ova slika torna u to vrime. More bit da su ovde Vaši dedi i oci, ako ih poznate javite, se. Dugi i tepli dani, pomamilo bi paške penzionere uhlad na kortil, bevandu pit, briškulat i trešetat, na brige zaboravit, u društvu se rekuperat, pa se i pokarat, ne se uvridit, uvik se šulacat. Jer život je ka i lišina, zoveš trice, dojdu fanti, posli briškule, trešeta, uvik isti kanti.

Trešeta (izv.tal.Tressette). Ded Madona uci me je, da se «trešeta» igra sa «trieštinskim» kartamin, u «macu» je 40 karat, po istim pravilima, sada su se ta pravila izminila i svaki ih tumači na svoj način, ali po dedovu, igra se do 41. punta, uz akuživanje, i sa frankon karton se zove vanka. Svi igrači mišaju i diliju karte. Karte se diliju kontra od škvera na leroju. Nakon mišanja karat, prethodni prediže kartu ili «tuce», po macu. Ako su karte predignute, dili se svakom po 5 karat naizmjenično, nakon drugog puta svaki igrač ima po dest karat. Ako su karte tucene, on ki dili odlucuje oće ih dat pet ili odma svih deset. Ako neki igrač dobije tri sedmice (tressette, tri sedmice, trešeta) po tome je igra i dobila ime, ima pravo tražit da se mišanje ponovi. Postoje cetiri žoga, kope, špade, baštoni i dinari. Svaki žog ima karte od 1-7 i od 11-13. unutar žoga najjaca karta je trica (3), pa duja (2) i na kraju ašo (1). Onda redom gre kraj (13), pa kavalo (12), i fanat (11). Za kraj gredu karte od 7 do 4 i znaju kao franke karte odigrat nekada pobjedničke punte. Tri bele cine 1 punat. Ašo se broji kao 1 punat (bod), trica i duja vride 1 belu, a karte 4-7 zovu se "lišine" ili "škart" i ne nosiju punte. Kraj, kavalo i fanat vride 1 belu. Ima ukupno 11 punti, pri čemu zadnji punat dobije igrač koji nosi zadnju ruku (ultimu). Akuživanje. Ašo, trica i duja istog žoga predstavljaju napolitanu i nose 3 punta. Pored toga 3 ili 4 punta nose 3 ili 4 ista aša, duje ili trice (npr.: 3 aša). Obično se akuža prije nego ca igrač hiti prvu kartu, kad je njega red igrat (u pervu ruku), dok postoji i varijanta u kojoj je dozvoljeno akužanje tijekom cele igre (u pravilu također kad je igrača red hitit kartu, prije nego je hiti). Njavažnije je napomenut dok se igra trešeta nema govora. Govoriju da su trešetu izmislili mutavi. Sve ca se može je strišo (koji žog oćeš da ti tornan), i bušo (uvati najjacon kartom i tornaj mi žog).

Briškula (izv.tal.Briscola). Za razliku od trešete, u briškuli se dile tri karte. Nakon podiljenih karat, jedna se okrene licem prema gori i na nju se stavlja preostali mac karat. Okrenuta karta ispod maca je žog u ki se igra. Taj žog je jaci od svih ostalih karat, to je briškula ili adut. Najjaca karta je aš (1), pa trica (3), onda redon kraj (13), kavalo (12), fanat (11) i daje od sedmice prema duji (2). Za aša ili tricu još se rece karik(g). Aš se broji kao 11 punti (bodova), trica vridi 10 punti, a karte 2 i 4-7 zovu se «lišine» ili «škart» i ne donose punte. Kraj vridi 4 punta, kavalo 3, a fanat 2 punta. Ove zadnje 3 karte sa slikama, se u briškuli zoveju – figure ili punti. Ima ukupno 120 punata, tako da partida može sveršit i neriješeno, a za pobjedu je potrebno skupit 61 punat
Briškulu pocimje igrač komu su prvom podiljene karte. Hićena karta predstavlja žog u kojemu se igra ta ruka. Igrač s najjacom kartom te ruke, kupi karte, prvi uzima novu kartu s maca i zapocinje novu ruku. Prva hićena karta može se «ubit»: jacon karton istog žoga ili bilo kojon briškulom. Ako je ruka dobivena uz hićanjem karika, to se zove «štrocat». Npr. za igrača koji je na briškulu svog druga, u dobivenoj poziciji bacio karika, kaže se da je: «štroca' karika». Specifičnost igre u parovima jest da je dopušćeno govorit unutar para za celo vrime igre osim zadnje ruke. Kada igrači peškaju zadnje karte s maca, svaki govor mora fermat. Međutim tada par paru pruža svoje karte, koje se pregledaju i zatim vrate, pa se u tišini odigra zadnja ruka te partije, nakon čega se pristupi brojenju dobijenih punata i proglašavanju pobjednika te partije. Igra se na 4 dobijene partije. Evidencija o pobjedama se vodi tako da se na papiru nacrta jedna okomita crta i preko nje 4 vodoravne crte. Za svaku pobjedu označava se crna točka na strani pobjednika. Ako jedna strana završi partiju sa 4 pobjede, u 4 odigrane partide – to se zove «cesaj».

,

Osobitosti igre:
Osobito je interesantna igra parova, jer je dopušćena komunikacija, ali i tajni znakovi tzv. «moti». Osobe koje cine jedan par su «kumpanji» ili «drugovi». Drug s drugom ima, ili prethodno dogovara tajne znakove kojima daju do znanja kakvim kartama raspolažu (davanje sinjala može biti i falšo).
Uobičajeni moti su:
široko otvaranje usana nakratko – označava karika,
nakratko napućiti usne – označava asa od briškule,
namignuti – označava tricu od briškule
podizanje obrva – označava kralja od briškule,
podizanje jednog ramena – označava kavala od briškule,
pokazivanje vrha jezika – označava fanta od briškule,
lagano udaranje prstom po svojim kartama – vlasnik ima malu briškulu
Dakle, moti mogu biti i namigivanje, znakovi ustima, obrvama i razne pomicanja lica i tila, a svrha im je da protivnički par ne dozna koje su informacije motima razmijenjene, ili zavarati protivnike. Uobičajena komunikacija svodi se na kratke poruke: «karik», «lišo», «punti», «briškulu», «briškulicu», «malu»…i predstavljaju upute igraču u paru, koju kartu hitit u tom trenu. Partije strastvenih igrača, ponekad se igraju za piće ili «kilo pecenoga»…u kojim slučajevima partije karata imaju poseban emotivan naboj, a više put su zacinjene prigodnim «beštemjamin» (psovkama) i gestikuliranjem u skladu s paškim temperamentom, ali uvik u granicama pristojnosti i bez osobnih uvreda. Tajne dobre partide sastoje se u pamćenju prethodno odigranih karata, zbrajanju i pamćenju dobijenih punata i savršenoj koncentraciji na igru. U briškuli više puta bude presudno, tko će peškat donju kartu briškulu, pa se lukavstvom u odigravanju predzadnje ruke nastoji navesti protivnika dobiti tu ruku i prvi peška, odnosno navesti protivnike u situaciju da igraju prvu ili drugu ruku, ovisno kako je povoljnije u situaciji.
Tako naši penzjoneri uživaju u vještini igranja trešete i briškule. Dan bez trešete i briškule, je ka i dan bez kruva.

<	studeni, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE