ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 29.10.2012.

BARTOL KAŠIĆ PONOVNO MEĐU SVOJE!

Paški elektronski mediji (PagPress i Centar za kulturu), te poneki pisani medij (Novi List i Zadarski List), donjeli su vijest da će u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u velikoj dvorani Kneževog dvora u Pagu, 24. listopada 2012. biti predstavljen prijevod knjige "Institutionem linguae illyricae" – "Osnove ilirskog jezika" Bartola Kašića pažanina.

19.travnja 1991. u Zadru je na Filozofskom fakultetu održan Znastveni skup o životu i djelu "oca hrvatske gramatike", tim činom je obilježeno 340. godina od njegove smrti. Učesnici skupa donjeli su zajednički zaključak: "Nužno je ispraviti povijesnu, znastvenu i kulturološku nepravdu, prema zaboravljenom "ocu hrvatske gramatike" Bartolu Kašiću, te njegovo djelo u potpunosti vrednovati i ugraditi u našu znanost, kulturu i crkvenost. Istodobno to je jedan od čina u snažnijem vraćanju i izgradnji samosvojnog kulturnog digniteta Hrvatske."

Što je nama svojim sugrađanima Bartul Kašić još jednom došao priopćiti? Dali je zaključak Ross na svom blogu odgoviro na sva pitanja? "Šteta da grad Pag o svom Kašiću ne vodi više računa. Niti ga poštujemo niti mu značaj dajemo, a da ne govorim da ga niti iskoristiti ne znamo."
Kakav smo mi to narod kad nam nisu potrebni naši kulturni velikani ni druge dragocjene uspomene od kojih se sastoji zajednička svijest, upravo duša naroda? Doista je u pitanju ta duša naroda. Više puta se pitam, kolika je ona uopće izgrađena i oblikovana u onom smislu u kojem je mora imati svaki narod koji to želi biti? I čime mi to mislimo oblikovati narodnu svijest ako nam je uglavnom svejedno zna li narod za svoje najzaslužnije ljude? Zar se mirimo s mišlju da naša narodna i kulturna povijest počinje jučer ili prekjučer?
Upravo poradi toga sam na ovom Blogu pokrenuo ideju, potaknut knjigom Slobodana Prospera Novaka: "101 Dalmatinac i poneki vlaj", prisjetiti se i "101.Pažanina" kako bi se mlađi naraštaji mogli upoznati sa svojim zaslužnim građanima. Prvi među njima upravo je bio Bartul Kašić.

Da sada ne ulazim u nabrajanje svih uglednika koji su nazočili predstavljanju ovog značajnog djela za hrvatsku kulturu, osvrnuti ću se na još jedan komentar Ross na svom Blogu, vezano uz to da niti gradonačelnik, a niti njegov zamjenik nisu nazočili ovom skupu. "Iz provjerenih izvora doznajem da je zamjenik gradonačelnika jučer bio na Rabu, a na poziv branitelja otoka Raba. S njime je bio i naš gradonačelnik tako da nam je grad Pag jučer bio i bez glave i bez repa. Trebalo bi nekome reći da to tako ne može. Kad je odsutan jedan, drugi ga mora mijenjati, jer što ćemo ako se od njih ne daj Bože koja dogodi?!"
Ovo je bio preveliki događaj ne samo za grad Pag, nego i za cjelokupnu hrvatsku kulturu da jedan od njih dvojice nije nazočio istom. Očito da niti jedan, niti drugi nisu posjetili jedan drugi Knežev dvor, u jednom drugom gradu na kraju Hrvatske, onaj u Dubrovniku, gdje stoji natpis: "Obliti privatorum publica curate! – Zaboravite osobne probitke, a vodite brigu o zajedničkom dobru!" Ovo bi ujedno bila preporuka da se ovaj natpis postavi u našem Kneževom dvoru.
Za kraj ovog djela, mogu se samo zapitati: može li netko biti svijesni Pažanin a nepoznavati Pašku povijest?

Iskorištavam prigodu da u drugom djelu predstavim jednu knjigu, koju sam pred mjesec dana uspio dobaviti, u izdanju nakladnika "Erasmus", koji su priredili Školsku knjižnicu u kojoj su objavili izbore iz djela ponajboljih hrvatskih pisaca te skupine tekstova iz pojedinih razdoblja hrvatske književnosti od Bašćanske ploče do naših dana koje priređuju najpouzdaniji hrvatski književni znalci.
Geslo "Školske knjižnice" ad usum discipuli preinaka je znamenite rečenice ad usum delphini, što znači da su njezine knjige priređene za učenike i studente, ali su namijenjene i zasnivanju – popunjavanju dobre obiteljske knjižnice.

Knjiga pod rednim brojem 26. nosi naslov:"Bartol Kašić", priredila je i napisala Elisabeth von Erdmann-Pandžić. U bilješkama o priredateljici stoji da je dr. Erdmann-Pandžić studirala u Bonnu, Freiburgu i Zagrebu slavensku filologiju i povijest. Nakon doktorata u Freiburgu bila je od 1987. znanstvena asistentica i docentica na sveučilištu u Bambergu. Od 1994. je sveučilišna profesorica na institutu za slavistiku sveučilišta u Erlagen-Nurnbergu.
Posebno je područje njezina istraživanja teorija poetike i retorike u baroku i s tim u svezi općeeuropsko djelovanje isusovaca.
Ne čudi zašto je uzela Bartola Kašića i priredila ovo djelo.
U "Ritualu rimskom" Bartol Kašić piše:
"Blagom i milom štiocu,
Velekrat sam razmišljao i razgovarajući se s' druzima iziskivao kojim bismo načinom najboljim i najugodnijim mogli upisati i izgovoriti naša besiden' ja slovinska. Ne mnogosmo nikakova posobita najći s' kojim bi se moglo ne samo sfima rusagom paček ni jednomu samomu ugoditi gradu (....)"
Tako je pisao naš sugrađanin pred mnogo stoljeća i zato ga nesmijemo zaboraviti, nego dalje sljediti.

<	listopad, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE