Marketing
BARTOL KAŠIĆ PONOVNO MEĐU SVOJE!
Paški elektronski mediji (PagPress i Centar za kulturu), te poneki pisani medij (Novi List i Zadarski List), donjeli su vijest da će u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u velikoj dvorani Kneževog dvora u Pagu, 24. listopada 2012. biti predstavljen prijevod knjige "Institutionem linguae illyricae" – "Osnove ilirskog jezika" Bartola Kašića pažanina.
19.travnja 1991. u Zadru je na Filozofskom fakultetu održan Znastveni skup o životu i djelu "oca hrvatske gramatike", tim činom je obilježeno 340. godina od njegove smrti. Učesnici skupa donjeli su zajednički zaključak: "Nužno je ispraviti povijesnu, znastvenu i kulturološku nepravdu, prema zaboravljenom "ocu hrvatske gramatike" Bartolu Kašiću, te njegovo djelo u potpunosti vrednovati i ugraditi u našu znanost, kulturu i crkvenost. Istodobno to je jedan od čina u snažnijem vraćanju i izgradnji samosvojnog kulturnog digniteta Hrvatske."
Što je nama svojim sugrađanima Bartul Kašić još jednom došao priopćiti? Dali je zaključak Ross na svom blogu odgoviro na sva pitanja? "Šteta da grad Pag o svom Kašiću ne vodi više računa. Niti ga poštujemo niti mu značaj dajemo, a da ne govorim da ga niti iskoristiti ne znamo."
Kakav smo mi to narod kad nam nisu potrebni naši kulturni velikani ni druge dragocjene uspomene od kojih se sastoji zajednička svijest, upravo duša naroda? Doista je u pitanju ta duša naroda. Više puta se pitam, kolika je ona uopće izgrađena i oblikovana u onom smislu u kojem je mora imati svaki narod koji to želi biti? I čime mi to mislimo oblikovati narodnu svijest ako nam je uglavnom svejedno zna li narod za svoje najzaslužnije ljude? Zar se mirimo s mišlju da naša narodna i kulturna povijest počinje jučer ili prekjučer?
Upravo poradi toga sam na ovom Blogu pokrenuo ideju, potaknut knjigom Slobodana Prospera Novaka: "101 Dalmatinac i poneki vlaj", prisjetiti se i "101.Pažanina" kako bi se mlađi naraštaji mogli upoznati sa svojim zaslužnim građanima. Prvi među njima upravo je bio Bartul Kašić.
Da sada ne ulazim u nabrajanje svih uglednika koji su nazočili predstavljanju ovog značajnog djela za hrvatsku kulturu, osvrnuti ću se na još jedan komentar Ross na svom Blogu, vezano uz to da niti gradonačelnik, a niti njegov zamjenik nisu nazočili ovom skupu. "Iz provjerenih izvora doznajem da je zamjenik gradonačelnika jučer bio na Rabu, a na poziv branitelja otoka Raba. S njime je bio i naš gradonačelnik tako da nam je grad Pag jučer bio i bez glave i bez repa. Trebalo bi nekome reći da to tako ne može. Kad je odsutan jedan, drugi ga mora mijenjati, jer što ćemo ako se od njih ne daj Bože koja dogodi?!"
Ovo je bio preveliki događaj ne samo za grad Pag, nego i za cjelokupnu hrvatsku kulturu da jedan od njih dvojice nije nazočio istom. Očito da niti jedan, niti drugi nisu posjetili jedan drugi Knežev dvor, u jednom drugom gradu na kraju Hrvatske, onaj u Dubrovniku, gdje stoji natpis: "Obliti privatorum publica curate! – Zaboravite osobne probitke, a vodite brigu o zajedničkom dobru!" Ovo bi ujedno bila preporuka da se ovaj natpis postavi u našem Kneževom dvoru.
Za kraj ovog djela, mogu se samo zapitati: može li netko biti svijesni Pažanin a nepoznavati Pašku povijest?
Iskorištavam prigodu da u drugom djelu predstavim jednu knjigu, koju sam pred mjesec dana uspio dobaviti, u izdanju nakladnika "Erasmus", koji su priredili Školsku knjižnicu u kojoj su objavili izbore iz djela ponajboljih hrvatskih pisaca te skupine tekstova iz pojedinih razdoblja hrvatske književnosti od Bašćanske ploče do naših dana koje priređuju najpouzdaniji hrvatski književni znalci.
Geslo "Školske knjižnice" ad usum discipuli preinaka je znamenite rečenice ad usum delphini, što znači da su njezine knjige priređene za učenike i studente, ali su namijenjene i zasnivanju – popunjavanju dobre obiteljske knjižnice.
Knjiga pod rednim brojem 26. nosi naslov:"Bartol Kašić", priredila je i napisala Elisabeth von Erdmann-Pandžić. U bilješkama o priredateljici stoji da je dr. Erdmann-Pandžić studirala u Bonnu, Freiburgu i Zagrebu slavensku filologiju i povijest. Nakon doktorata u Freiburgu bila je od 1987. znanstvena asistentica i docentica na sveučilištu u Bambergu. Od 1994. je sveučilišna profesorica na institutu za slavistiku sveučilišta u Erlagen-Nurnbergu.
Posebno je područje njezina istraživanja teorija poetike i retorike u baroku i s tim u svezi općeeuropsko djelovanje isusovaca.
Ne čudi zašto je uzela Bartola Kašića i priredila ovo djelo.
U "Ritualu rimskom" Bartol Kašić piše:
"Blagom i milom štiocu,
Velekrat sam razmišljao i razgovarajući se s' druzima iziskivao kojim bismo načinom najboljim i najugodnijim mogli upisati i izgovoriti naša besiden' ja slovinska. Ne mnogosmo nikakova posobita najći s' kojim bi se moglo ne samo sfima rusagom paček ni jednomu samomu ugoditi gradu (....)"
Tako je pisao naš sugrađanin pred mnogo stoljeća i zato ga nesmijemo zaboraviti, nego dalje sljediti.
Post je objavljen 29.10.2012. u 00:23 sati.