ISKONSKI PAG
nedjelja, 23.09.2012.
DA SE NE ZABORAVI - TRGATVA
Ima li fešte bez vina? Nima – jednoglasno bi odgovorili svi oni ki znaju ca je grozje i ca se od njega može ucinit. Štajon je od pobiranja grozja, pa se ni za cudit da se spametin besed i užanci ke su hodile uz terganje.
Tergatva je stara beseda, a kod nas se dupera od kad je i tersov. U standardnom hervatskom jeziku tergat bi značilo nešto kidat, raskidat, pa imamo još i potrgati, rastrgati, a kad je grozje u pitanju onda se rece berba grožđa. Kod nas se jednostavo rece – terganje. Jer smokve se ne tergaju, nego pobireju i zato se beseda tergat dupera jedino za grozje.
Ca je sve duperalo za terganje? Tribali su kosirići i bertvolini, šperta za mećat grozje u nju kad ga se poterga, misi ili stačica di se grozje mećalo kad bi ga se potergalo. Neki su znali odma upoje grozje zimastit i to se mastilo sa nogamin. Oni ki su imali torkul su mastili grozje u konobu. Posli su došle i makine za mastit grozje.
Parićivanje za trganje uvik je bi veli posal ki je u kuću cinlo velo parićivanje. Tribalo je parićat bacve, staćice, šperte, mihi, kosirići, torkul. Prije nego bi se bacve ponile namore, na štanjivanje, tribalo je nabit obruci. Stari hićeni obruci smo takali po Katinamin. Katine su bile galerija poštivanih bacvi jedne do druge i mora si vodit računa da uvatiš misto. Sve se to moralo dobro stanjat, prije nego ca bi se potergalo. Koliko smo mi dica na Katine samo dešpetov ucinli. Koliko je tapunov sveršilo umore, pa ti nalivaj bacvu od nekoliko tolitri, ponovo. Svas se taj posal cini sa puno jubavi, jer su naši judi zanli da se grozje mora dobro spravit, da bi se pilo i dobro vino.
Kad je to sve bilo parićano, cekalo se dan kad će se poć tergat. Vridnim rukamin uvik uz pismu i dobro nabrušeni kosirić sve je hodilo ka po loju. Svaki je zna ca mora cint. Grozje se mora dobro ocistit da samo zdravi grozdi ostanu za dobro vino ucint. Dok se tergalo, ded je uvik broji šperte i racuna, je boje ovogodišće ili lani. Sve bi se to ukrcalo ukar i vozilo doma, di se cekalo da se to grozje dobro smasti. Onaj drugi del, a to je ucint dobro vino, to je druga štorija.
Za kraj moran reć da se uvik tergalo u velikom zajedništvo. Cela fameja i prijateji, kumovi svi su bili od ruke kako bi se taj posal ucini kako Bog zapovida. Ni bilo kuće ka ni imala za tergat, ki više, ki manje, bilo je judi ki su imali i preko deset tolitri vina, a morebit i više. Judi su najprije cinli vino zasebe i svoju potribu, a ki je ima više, vino je prodava u svojoj toverni.
Panji su bili znamen celoga otoka od davnina i verujen da će i naprvo. Sa panjima i od panji se živilo, sa njima kumpanjalo, puno lavralo i zato su još uvik u sercu paškog težaka. Nadajmo se da će panji i daje ostat važan simbol i potriba za onih ki su sad i ki će doć za namin.
Više se ni ne sićan kad san zadnji put u Pag terga. Moje se terganje svelo na sv.Martin u Istru od kuda je Tea i veselin se svaki put kad moren doć pomoć tergat, jer me to torna u ditinjstvo.
| < | rujan, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE