I kada sam u Češkoj mislim na rodni otok, na rodni grad. Dva dana provedena u Češkoj u gradu Lovosice, gdje je moj Zamet odigrao svoju međunarodnu utakmicu Kup EHF-a, potaklo me da još više mislim na svoj otok i svoj grad.
Po dolasku doma na portalu PPS pročitam vijest da su mome gradu u posjete stigli prijatelji iz češkog grada Slavkova pored Brna. Kroz Brno sam prošao i na trenutak zastao u dolasku, i u odlasku iz Češke u tom drugom gradu po veličini u Češkoj, ali mi nije ostalo u pamćenju da sam vidio bilo kakav putokaz za Slavkov. Google Earth je zakon za te stvari, pa odmah primjećujem da Slavkov i nije baš tako blizu Brna. Dobro, pustimo to neka naši dragi prijatelji Česi uživaju u ljepotama mojeg grada. Ljeto se produljilo. More je još uvijek toplo za kupanje. Ako ih se još uspije provoziti po paškoj vali, eto im radosti i veselja, sreće i lijepih uspomena za cijeli život. Grad Pag im može štošta ponuditi, od kulturnih vrijednosti, od urbanizma (ne Vodice, ono je kulturocid), pa do drugih znamenitosti, da se uvijek ne ponavljamo.
Dali bih ja to isto mogao kazati za Lovosice?! Autoput od Brna do Praga je nešto što se opisati nemože. Više osjećaj da se voziš vlakom nego autobusom. Preživjeli smo tih dvjestotinjak kilometara i stigli u naše odredište.
Lovosice su istaknuti industrijski gradić (proizvodnja umjetnih gnojiva i prehrambena industrija), od desetak tisuća stanovnika, jedna urbana sredina, koja je svoj pun napredak doživjela u demokratskim promjenama. Leži na samoj rijeci Lable (Elbe) i riječna je luka. Obnovili su fasade i kulturne vrijednosti, za spomenuti je Renesansni zamak iz 2. polovice 16. stoljeća, Barokni hram sv.Vaclava iz 1745, Budove nove radionice, zgrada koja dominira gradskim trgom.
Kratko vrijeme koliko smo imali za šetnju, a to je bilo svega dva sata, sve spomenuto se nalazi u strogom centru, gdje smo i odsjeli. Osjeti se da se u nekim odrednicama nisu riješili starog sustava, pa tako niti jedan dućan u subotu nije radio preko 10 sati, čak su i kafići bili zatvoreni. Očito da je turizam ona grana djelatnosti koja ih previše ne interesira. Šteta. Uspjeli smo naći jedan pub gdje smo popili i to čuveno češko pivo, da nebi bilo da smo bili u Češku, a pivo nismo ni okusili.
Za zadnjeg boravka u Pagu, barba Ivo Madona mi je pričao u jednoj nevezanoj priči, prodavajući sir gore na "vidikovcu", da je na milione fotografije grada Paga otišlo u svijet.
Ja sam evo sa svojim aparatom zabilježio nešto malo od tog češkog grada, i vjerujem da na milione fotografije iz Lovosica, za razliku od Paga nije otišlo u svijet. Kada bismo još imali dio češkog mentaliteta za očuvanje svih vrijednosti, gdje bi nam bio kraj?
< | rujan, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE