ISKONSKI PAG

nedjelja, 26.08.2012.

PROSVJED NE PERFORMANS - DARUVARSKE TOPLICE - LOKUNJA




Svi koji me poznaju znaju da o mnogočemu mogu razgovarati vrlo, vrlo otvoreno i da , gotovo za mene ne postoje tabu teme. Sve što nam se događa je - za ljude (a sve što je ljudsko nije mi strano), pa prema tomu – čemu glumatati i praviti se da se neke neobičnosti događaju drugima. Susretajući osobe za vrijeme ovoljetnog kratkog boravka u Pag u otvorenim razgovorima o nekim "nemoralnim" stvarima u mom gradu, redovito se zgražaju i glumataju, praveći se kao da nisu dio tog miljea, dio tog grada, pa se ponašaju kao osobe u čijim crijevima kao da nema govana.
Ne mogu a da ne podržim blogericu za koju sam u jednom od svojih postova ustvrdio da slagali se mi njome ili ne, ona prkosi svim vremenima i glasno govori ono što se mnogima ne sviđa a najviše onim anonimnima. Onima, koji kroz svoje komentare vide isto što i ona, ali najlakše je "roži u tašku", i "govori ti mujenjace"! Njen post potaknuo me da još jednom pružim javnu podršku njenim nastojanjima u svemu što radi za svoj grad, kako bi vidjela da nije sama.
Na sam dan Blagdana Vele Gospe otputovao sam sa rukometašima Zameta na završne bazične pripreme za sljedeću natjecateljsku sezonu. Moje zamećane ove godine očekuju mnoge obveze kako u domaćem prvenstvu i kupu, tako i u kupu kupova što je Zametov izlazak u Europu nakon dvanaest sušnih godina. Raduje me da sam dio tog projketa. Kada sam već pomalo razmišljao da odem iz športa, prošlosezonski rezultati mojeg Zameta tu odluku su prolongirali za ovu natjecateljsku godinu.

Put nas je odveo da završne pripreme obavimo u Daruvaru, u sklopu Daruvarskih toplica. Sve uvjete smo imali za te završne pripreme, što jedna športska ekipa mora imati. Od smještaja, prehrane a onda i ono najvažnije, do uvjeta za obavljanje treninga, znači jedna športska dvorana.

Neću trošiti previše riječi na taj pitoreskni gradić, tako uređen i čist, za kojeg još govore da je jedan od najljepših malih gradova kontinentalne Hrvatske. Daruvarske toplice smještene su u srcu grada Daruvara koje su nastale na ostacima rimskog naselja Aquae Balissae, a obuhvaćuju povijesne zgrade vrijedne kulturno-spomeničke baštine. Toplice se nalaze unutar "Julijevog parka" najstariji i najznačajniji park kontinentalne Hrvatske.

Drage kolege koji su nas ugostili i pokazali svu opremu, mogućnosti i način liječenja u ovim toplicama, bili su nam stalno na usluzi, trudeći se da nam udovolje u svemu.
Kineziolog Saša koji je bio naš domaćin u ugodnom razgovoru kazao nam je da je u toplicama zaposleno 300. osoba, svih profila koji opslužuju jedan ovakav centar. Saša nam je dalje kazao da su prošlu radnu godinu završili sa dobiti i to preko 1 300 000 kuna.
Kako sam mogao govoriti Saši da sam u jednoj takvoj Ustanovi trebao i ja raditi i da sam bio kadar koji je namjenski bio školovan za takav objekt, koji na žalost svih građana Paga još uvijek samo postoji u mislima i sjećanjima onih koji su morali svoj kruh zarađivati u jednoj takvoj Ustanovi.

Ne samo da nema te Ustanove, nego više nema ni Lokunje. Netko nadobudan, netko tko je gledao samo osobni dobitak, dozvolio je da se na ljekovitom blatu izgradi "Olimpijski centar" koji danas više liči na paraolimpijski centar na žalost svih nas.

Božja providnost mi je govorila da još dok sam se školovao, obavim nekoliko fotografija koje danas zorno svjedoče, kako je "Lokunja", nekada izgledala.

20 000 m2 plitkog mora, na čijem su se dnu nalazile naslage ljekovitog blata, pretvoreno je u nešto što više ne služi ničemu. Onako su ljudi samoinicijativno bez ičijeg nadzora koristili blato, što je bilo bolje nego da se naprasno uklonilo nešto što je Bog dao, kako za zdravlje, tako i za život. Jako dobro znam veliki broj ljudi koji su ljeti hrlili u Pag, samo poradi tog ljekovitog blata.

Ima li se potrebe upuštati i pisati ovdje sada o blatu i Lokunji. Treba glasno vapiti, jaukovati za tih 300. ljudi koji bi tamo radili, ostvarivali dobit sebi i svojim obiteljima, poboljšali demografsku sliku grada. Mi još uvijek pod pojmom turizma podrazumijevamo samo ugostiteljstvo, more i zrak, a ne da turizam proširimo na sve ono što danas turizam prati, a to je široka lepeza svega ostaloga, uključivši i djelatnosti koje ga upotpunjuju i obogaćuju, kao što su športske aktivnosti (biciklizam po otoku), o tome sam pisao u jednom postu, i druge športske aktivnosti, rekreacija pa u konačnici i zdravstveni turizam, koji može na jednom području djelovati tijekom cijele godine. Pred nekoliko godina htjeli smo sa RK Zametom odsjesti u Pag u hotelu "Pagus", pred važan susret u Zadru, kako bismo na miru mogli doći u Zadar i odigrati utakmicu. Sve su nam mogli osigurati osim sportskog objekta. Umjesto u Pag, odsjeli smo u Biogradu na moru, koji nam je omogućio da trening odradimo u školskoj dvorani. To turistički djelatnici Paga nisu mogli organizirati.
Uz sve pokušaje Paške gradske uprave, Lokunja je na svome početku i nije se pomakla ni milimetar naprijed. Neću previše pametovati, 1981. počeo sam raditi u jednoj takvoj ustanovi, tamo odradio svoj staž, riječ je o "Kalosu" Zavodu za medicinsku rehabilitaciju u Vela Luci na Korčuli, ostali dio do dolaska u Rijeku, radio sam u "Zavodu za talasoterapiju-Solaris" u Šibeniku. I jedan i drugi zavod svoje liječenje su bazirali na ljekovitom blatu. Mogao bih svojim iskustvima govoriti o tom vidu turizma, tim više što je suvremena medicina u borbi za unapređenje zdravlja ljudi postigla ogromne rezultate i produljila životni vijek.

Ako je zdravstveni turizam viši oblik selektivnog turizma koji određuje razvoj određenog područja na kojem djeluje, onda mu se mora prići na drugačiji način od onoga kako se to radi u klasičnom turizmu. "Tri miseca puni apartmani, a onda neka vas vrag nosi ća, dojadili ste više i Bogu i vragu.", to je krilatica paškog turizma.
Zato ovu strategiju u Pagu prepuštam onima koji moraju pojačati kućni buđet soleći pamet pričajući demagogije o boljem životu u gradu, o onome što najmanje znaju, niti su ikada djelovali unutar te djelatnosti.

26.08.2012. u 16:24 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2012 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE