ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 06.08.2012.

101 PAŽANIN - 2.PETAR GRUBONIĆ (Pag, druga polovica XIV st. – Split, 30.12.1426.)

Pag se može dičiti još jednim svojim sinom, biskupom i splitskim nadbiskupom Petrom Grubonićem. Njegov životni put poznat je iz pisanja Ljubića i Farlatija, danas dr. Miroslava Granića i prof. Slavka Kovačića.
Obitelj Grubonić spominje se u Pagu (Starom Gradu) još u 14. stoljeću. Otac nadbiskupa Petra, Ivan Grubonić, bio je član Velikog vijeća paške komune 1399. god. – 1433. god.
U literaturi nalazimo nadbiskupa Grubonića pod prezimenom Dišković stoga jer su Grubonići samo jednom ogranak starog vlasteoskog roda Dišković. Da se nadbiskup Petar prezivao Grubonić, a ne Dišković svjedoči i jedna isprava iz 1459. godine koja se nalazi u spisima paškog kneza Dominica Gabrijela.
Petar Grubonić rodio se u drugoj polovici 14. st. u Pagu (Starom Gradu). Vrlo rano je ušao u red sv.Franje, a prema kasnijim povijesnim piscima, u red sv.Dominika te nakon svečeničkog ređenja boravio u raznim samostanima u Italiji.
Biskupom talijanskog grada Faenze imenovao ga je 10.07.1406. papa Inocent VII. Sudjelovao je u radu nezakonitog koncila u Pisi 1409. godine koji je izborom trećeg pape, Ivana XXIII, uz dva već postojeća, još više zamrsio problem, tzv. zapadnog raskola. Kao pristaša pisanskog pape morao je napustiti Faenzu, pa ga je papa Ivan XXIII imenovao splitskim nadbiskupom 19.10.1411. Time se imenovanjem nije složio car ugarsko-hrvatski kralj Žigmund te je biskup Petar ostao u Italiji, gdje je 9.04.1412. dobio službu na dvoru svoga pape. Naslov splitskog nadbiskupa izgubio je 1425. kada je na tu stolicu postavljen Spličanin Dujam de Judicibus. Ostao je i bez službe na papinskom dvoru, jer se protupapa Ivan XXIII, na koncilu u Constanci 1415. morao odreći papinske službe. Nakon povratka iz Constance živi povučenim životom u rodnom Pagu, punih osam godina, jer u svojoj oporuci iz 1426. spominje i svoju palaču u Pagu, koju je sam sagradio.
Nadbiskupsku službu u Splitu preuzeo je tek pri svršetku ljeta 1420. nakon što je dotadašnji nadbiskup Dujam, ne htjevši priznati novu mletačku vlast, zauvijek napustio Split i otišao u Ugarsku.
Splitski izvori Memoriae archiepiscoparum Salonitanae et Spalatine Ecclesiae i pisac M.Dumanić bilježe o njemu da je u šest godina i četri mjeseca, koliko je boravio u Splitu, dao podignuti oltar i kapelu (ciborij) sv.Dujma u splitskoj katedrali i opskrbio je liturgijskim ruhom i priborom, da je pazio na točno obavljanje bogoslužja u njoj, te da je unaprijedio nadbiskupska dobra, zgrade i imanja.

Radove na izgradnji kapele sv.Dujma povjerio je kiparu Bonino da Milano, koja je dovršena 1427. nekoliko mjeseci nakon nadbiskupove smrti. Oltar se sastoji od tri vitka osmerokutna stupa što nose baldahin, ispod kojeg je sarkofag sa ležećim likom biskupa. Vjerovati je da je isti umjetnik izradio i nadgrobnu ploču za njegov grob, koja je znatno oštećena, koja se nalazi ispred katedralne krstionice, a prvotno je bila u podu kapele u katedrali. Lik nadbiskupa Petra na toj ploči najstariji je poznati lik nekog splitskog nadbiskupa uopće i najstarija nadgrobna ploča ljudskim likom sačuvana u Splitu.

Svoje nekretnine u Pagu i biblioteku oporučno je ostavio crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu i njenom svečenstvu, za koje je utemeljio i zakladu sv.Jakova. Zaklada se sastojala u novcu i zemljama s tim da prihode uživaju paški kanonici pod uvjetom da se na dan njegove smrti čita misa s vesperama. Posljednji nositelj zaklade bio je paški kanonik i administrator don. Nikola Valentić (umro 1919. god.).
Nadbiskup Petar Grubonić je zacjelo, bio jedan od prvih hrvatskih humanista. Poznato je da se zanimao za antičku književnost i domaču povijest. To nam dokazuje i rukopis (u prijepisu iz 17. st.) koji je ostavio pod naslovom Della venuta de Slavi in Europa, re di Dalmazia, et incominciamento della Messa Illirica. Rukopis se nalazi u naučnoj biblioteci u Zadru i zahtijeva posebnu obradu.
Prema paškoj knjizi godova (str. 149. zahvaljujući don. Frani Mandiću u cijelosti fotografiran i nalazi se u mojem posjedu), njegova smrt je ubilježena 30. prosinca 1426. godine. Oporuka nadbiskupa od 20. prosinca 1426. godine, koju je pisao notar Toma Cingolo, potkrepljuje datum smrti iz paškog godovnjaka.
Nadbiskup Petar Grubonić kada je dao uraditi kapelu sv. Dujma, nije razmišljao da će jedan od Papa svete Rimske crkve, 572. godine nakon njegove smrti, klečući moliti pred grobom mučenika sv. Dujma, i njegovim vječnim počivalištem.
Veliki Papa Ivan Pavao II 4.10.1998. za vrijeme svojeg drugog pastoralnog posjeta hrvatskoj, na poziv splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolite mons. Ante Jurića, na 1700 obljetnicu, od mučeničke smrti sv. Dujma i katedrale, ušao je u svoju najstariju katedralu, za koju je kardinal Sodano, državni tajnik Svete Stolice dodao: "najstariju i najmanju katedralu na svijetu". Papa Ivan Pavao II klečući skrušeno je molio pred mučenikom Dujmom, isto tako neznajući da je taj vrijedan spomenik dao izraditi jedan pažanin.

<	kolovoz, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE