ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 30.04.2012.

EUFEMIJA (Crljenko) DUNDOVIĆ





Imao sam ovaj post spremljen još negdje sredinom mjeseca, međutim sticajem raznih okolnosti nije bio podignut na Blogu. Proćitah vijest na Blogu od Rosane pa nisam mogao vjerovati tom postu da smo na istoj valnoj dužini. Traži da se javi gospođa koja se predstavila kao Crljenko piše nešto o Pagu i u Pagu više nema nikoga. To je uistinu neka greška ako se radi o istoj osobi o kojoj sam trebao objaviti post.

"Narodni zdravstveni list", za ožujak-travanj je bio onaj koji me pokrenuo da napišem nekoliko rečenica o gospođi koja se zove Eufemija, koja je rođena kao Crljenko, udana Dundović, i čije su dvije pjesme objavljene u navedenom dvomjesečniku. Magazin koji je isključivo namjenjen zdravstvenom prosvjećivanju i koji izlazi 56. godinu zaredom.



Eufemija je pjesnikinja i slikarica, koja je do sada izdala tri zbirke pjesama pod nazivima "Koraljni greben", "Nemirni slap" i "Daleki vidici". Slike su je pretežno apstraktni motivi i to pretežno Dalmacije, Gorskoga kotara i Slavonije.







Eufemija je rođena u Rijeci (1947), ali je po roditeljima paškinja, od oca Jadre Crljenka (Luče) i majke Marije Palčić (Magažnarke). Međutim ne mogu prihvatiti Rosaninu tvrdnju, ako govorimo o istoj osobi, da Eufemija u Pagu više nema nikoga, osim dida i nane na paškom groblju.

A, priča ide ovako. Eufemija za obitelj nije Eufemija nego Biserka i tako je mi svi koji smo je obitelj i znamo. I sada otkrivam, sa Eufemijom ili Biserkom sam dvostruki rođak, i po materi i po ocu. Što je najveći apsurd i ja i moja majka smo joj jednako rođaci i to drugi. Pitat ćete se kako? i misliti da pišem gluposti a istina je. Svi stari pažani koji eventualno budu pročitali ovaj post znati će o čemu govorim.



Ja ću se u daljnjem tekstu koristiti imenom kojim je zovemo mi u obitelji, a to je Biserka. Biserkina majka, Marija je sa mojim ocem prva rodica, jer je njena nana po kojoj je dobila ime Eufemija ili teta Fume bila Žgorika i sestra mojoj nani Mariji Žgoriki i barba Anti Žgoriću. Biserkina nana Fume je djevojački bila Redić. Po ocu je Crljenko Lučinka i njeni ded Luča i otac moje nane Katice Lučinke su braća. Moja nana Katica i Biserkin otac su od braće djeca. Tako je Biserka i mojoj materi druga rodica i meni druga rodica.
Koja je to polenta teško je to razumjet, ali stari pažani će se sjećat ovih ljudi koje sam spominjao.

Njeni roditelji su živjeli u Rijeci, ostala je rano bez majke, otac joj se drugi puta oženio u Gorskom kotaru u Liću, gdje je i okončao svoj život.



Trebam navesti da Biserka ima svojega roda i po očevoj strani u Pag, jer joj je nana bila Dudovica (Sabalić) po očevoj strani. Njen barba Ante Crljenko-Crni očev brat, je bio također slikar koji je najviše radio tušem na papiru i po tome bio poznat u Rijeci.
Po smrti njenog djeda Ante Palčića-Magažnara, prodali su kuću u Pag koja je bila na kantun ivićove butige (bivša zagrebačka), čini mi se da je ta kuća bila prodana Tonču Lunjaninu. Njena veza sa Pagom je bila nešto češća dok je moja nana Žgorika na Uhlinac bila živa, i Biserka je dolazila kod moje nane, materine tete, a u nekoliko navrata je bila i kod nas na Goliju. Sa ostalom rodbinom i nije održavala neke kontakte.
Naš posljednji susret je bio, pošto sam ja najviše sa njon u kontaktu, pred Novu godinu, kada je obavljala fizikalnu terapiju, i kada mi je dala da presnimam neke obiteljske fotografije koje su vrlo značajne za cijelu obitelj. Tako sam došao do fotografije naše pranane Katice Palčić-Boke, koja je bila Pavinovog roda.
Biserka žudi za Pagom, za svojim korijenima, teško je pada da na Pagu nema ništa, a rodbina i nema nekog razumijevanja da bi je eventualno ugostila. Mislim da jedino sa mojim roditeljima održava kontakte sa Pagom.
Neka Biserka ili Eufemija bude ipak neki poticaj da joj damo priliku da svoje stvaralaštvo pokaže svojim pažanima, jer ona uvijek kamo god izlaže i nastupa, a ima je diljem lijepe naše i u inozemstvu, uvijek naglašava kako je rodom sa Paga.

GRADU MOJIH DJEDOVA I RODITELJA

Volim tvoje kuće visoke
zbijene kao vojnike
i buru kad s Velebita zapuše...
Volim tvoje plaže i uvale male,
volim ribare kada uveče
skupljeni na rivi
odlaze na ribarenje.

Volim pašku klapu
kada kod crkve pjevaju,
volim tvoje grožđe žuticu
sir, skutu, smokve,
a najviše volim Paškinje
kada pašku čipku izrađuju na kušinu,
uzburkan lijet - kada turisti dolaze
život donese -
najdraži grade mojih roditelja,
Pagu grade!

30.04.2012. u 23:17 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE