Paška vala je lijepa sa koje god strane je gledaš. A Grad Pag uvijek je bio otajstven. Takav je dojam na mene ostavio moj rodni grad, kada sam u petak pred Veliku subotu dolazio doma. Mijenjale su se države i gospodari. Mijenjaju se i stoljeća. Protutnjali su ratovi. Dolazili i odlazili tuđinci. Ali grad je na vjeke vjekova ostao samo svoj. Bio je rušen i obnavljan. Bio je dograđivan i pregrađivan. Ali na sreću ostalo je još uvijek naroda u gradu. Da to nije tako, po čemu bismo danas znali kako se svojin živjelo?
Istovremeno nekako smo ušli u kuću, mat sa procesije, mi sa puta. Svi mirisi Uskrsa su u Madonkinoj kući. Nezna što će prije, dali se svuć ili nas poslužit, jer brine da smo gladni.
Sjećanje na sve te divne dane djetinjstva odvelo nas je duboko u noć.
Kako ti Branimire puno toga pamtiš? Više puta me u tim razgovorima pita mat. A vraga pamtim, nego se držim one starinske, kako je pametan svaki onaj, koji zapiše, ako ne, puno toga ti izvjetri iz glave i "adio Mare". Ja doista puno toga imam zapisano i spremljeno, ali mi se ponekad desi da ne morem naći ono što sam zabilježio, pa tako tražeći naletim na ono na što sam zaboravio, a vodi me ka nečem drugom. Pa se tako ponekad sam sa sobom svađam kako previše vremena potrošin tražeći ono što mi u datom trenu ne treba. Sada je kompjuter taj u kojeg nastojim sve pohraniti kako bih konačno imao sve na jednom mjestu, samo i za to će trebati puno vremena da se sve to posloži.
Subota je bila katastrofa od vremena pa nismo ni izlazili osim ono malo ispred kuće, koliko me pustilo, jedino navečer smo otišli na bdijenje, blagoslov hrane i svetu Misu. Obred paljenja svijeća i ulazak u Velu crikvu pod šterikama, uz obrede koji su se vodili do početka mise, nije mogao nikoga ostaviti ravnodušna. Uz izlaznu pjesmu."Kraljice Neba, Raduj se", svatko je uz čestitanje Uskrsa mogao u miru otići svojoj kući.
Uskrs taj najveći katolički blagdan proveli smo u zajedničkom ručku, zajedničkom druženju i obiteljskom okruženje. Kud ćeš boljeg Uskrsa.
Uskrsni ponedjeljak je bio dan u kojem sam obavio svoju obvezu, obilaska svih onih koji su sa ovoga svijeta prešli u krilo Božje. Buran, suncem obasjan dan, nekolicina ljudi koji su bili na Cimitar me sa čuđenjem gledaju, neki me uopće ne poznaju, ali jedna gospođa je ipak skupila ono malo paške hrabrosti da dođe do mene i pita:
- što to vi stalno zapisujete i slikivate?
- podatke gospođe, koje se tiću moje obitelji. Usljedio je odgovor.
- Oprosti Branimir, nisam te odmah prepoznala, učinio mi se netko nepoznat. Pa smo sljedećih dvadesetak minuta ostali u ugodnom čakulanju.
Poslije ručka trebalo se spremiti za odlazak. Ne mogu vjerovati kojom brzinom je odletilo ovih dva dana, a znam da je ostalo još dosta toga o čemu smo mogli razgovarati i sjetiti se.
Adio, Pagu Grade!
< | travanj, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE