ISKONSKI PAG

nedjelja, 01.04.2012.

CVJETNICA - "VELA NEDIJA"

Kršćani danas slave Cvjetnicu, dan Isusovog ulaska u Jeruzalem kada je narod bacao maslinove i palmine grančice na put kojim je prolazio i klicao mu kao kralju. Cvjetnicom kršćani započinju Veliki i Sveti tjedan, kako bi mi po paški kazali "Vela nedija", tjedan u kojem se slave najveće tajne kršćanske vjere – muka, smrt i uskrsnuće Isusovo. Zbog toga liturgija Cvjetnice počinje blagoslovom maslinovih grančica.
Po predaji naših starih pažana, također i mojih sjećanja, zabilježio sam da je nekada na Cvjetnicu u Pagu bila procesija sa Svetootajstvom oko grada, nakon mise pred početak 40-satnog klanjanja, a ne sa maslinama. Na Veliki četvrtak se slavila "Večernja Gospodnja", kako mi u Pag kažemo "Vicernja", spomen na posljednju Isusovu večeru. Misu "vicernje" predvodio je paški "ancipret", odredili bi se apostoli kojima su se prale noge. Jednako tako na Veli Petak Muke Gospodinove Svete Moći sa Krune Kristove su se donosile procesijom na Veli oltar, u Velu crikvu. To je zabilježeno u Javnoj ispravi o Svetom Trnu, čiji jedan primjer čuva i paški kaptol, gdje doslovno stoji:
"Također da u Veliki Petak Muke Gospodinove, svake godine, na vijeke, na prebogoljubnu uspomenu Moći, te zbog pobožnosti bogoljubnog paškog pučanstva, kaptol paški sa prebogoljubnom pobožnosti imade nositi rečene Svete Moći Trna Časne Krune od crkve sv.Margarite u Veliku crkvu, te imaju stati (Moći) na velikom oltaru te crkve dok se bude obavljala služba Božja, koja kad se svrši, kaptol ih mora povratiti rečenoj crkvi sv.Margarite."
Iz svojih sjećanja samo mogu svjedočiti procesiji kada bi cijeli grad bio okićen od Vangrad do Katina sa "oltrinima" i sjećam se da je od koludric uvijek bio najveći i najbogatiji oltarin. Jednako tako se sjećam kada nas je pokojni don. Grgo Batur, zadužio da škrebetalima i jednom drvenom napravom koja je na sebi imala željezna kola, okrečući ih u krug, lupajući stvarala su jedan specifičan zvuk, trčeći paškim ulicama pozivali bi puk na službu u crkvu, dok su crkvena zvona u gradu mirovala. Škrebetala su bila od drva i sastojala su se od tri djela, trup kao osnova sa ručkom i nazubljeni kotačić koji je bio najvažniji u "škrebetanju". Ja usitinu neznam dali Vela crikva još uvijek posjeduje te predmete.


Jednako tako ne mogu zaboraviti niti miris " uskeršnjih turti", koje je mat misila i kojima smo se posebno veselili, a najviše onim pletenicama, na vrh koje je bilo tvrdo kuhano jaje. Vela subota je opet bila posebna, jer su se čekala zvona, jer smo taj dan nosili hranu na blagoslov. Premda se hrana blagoslivljala i na sam blagdan Uskrsa. Bilo je to uvijek veselje otići na blagoslov hrane, koja se nosila u "šperticu", zamotano u "beli tivajol".

Na blagoslov se nosilo svega i uskršnja turta, jaja, luk, sol, vode, suhoga mesa, malo vina, i svego ostalog što su ljudi htjeli blagosloviti. Na sam blagdan Uskrsa ta blagoslovljena hrana je bila i za doručak prije odlaska na misu, i za ručak nakon mise, jer je to uvijek bio svečani čin kada bismo svi bili za stolom u blagovanju.


Sve su to sjećanja i mirisi djetinjstva, za koje bi volio da nisu iščezla u gradu Pagu.

<	travanj, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE