AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 31.10.2022.
EUROPSKA KOMISIJA PREDLAŽE STROŽA PRAVILA ZA ČISTI ZRAK I VODU
I NACIONALNE I LOKALNE VLASTI MORAJU ISPUNITI STANDARDE
Europska komisija je u priopćenju za javnost 26. listopada predložila stroža pravila o zagađivačima okolnog zraka, površinskih i podzemnih voda i pročišćivanju gradskih otpadnih voda. U priopćenju se kaže „Onečišćenje zraka najveća je ekološka prijetnja zdravlju i vodeći uzrok kroničnih bolesti, uključujući moždani udar, rak i dijabetes. Neizbježna je za sve Europljane i nesrazmjerno pogađa osjetljive i ranjive društvene skupine. Zagađeni zrak također šteti okolišu uzrokujući zakiseljavanje, eutrofikaciju i štetu šumama, ekosustavima i usjevima.“
EK predlaže pooštravanje dopuštenih razina onečišćujućih tvari kako bi se osiguralo da se ciljevi smanjenja onečišćenja postižu u praksi. Prijedlozi su ključni za ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša bez štetnog onečišćenja do 2050. godine. Prijedlozi odgovaraju i na posebne zahtjeve iz Konferencije o budućnosti Europe.
Prijedlozi moraju postati poznati nacionalnim i lokalnim vlastima da odrede konkretne mjere koje će poduzeti kako bi ispunili standarde. Istodobno, postojeće i nove politike EU-a u okolišu, energetici, prometu, poljoprivredi, istraživanju i inovacijama i drugim područjima dat će značajan doprinos, kao što je detaljno navedeno u informativnom listu.
Prijedlozi će pomoći u postizanju znatnog poboljšanja kvalitete zraka diljem Europe do 2030. godine, što će dovesti do bruto godišnjih koristi procijenjenih na 42 milijarde eura do 121 milijarde eura 2030., za manje od 6 milijardi eura troškova godišnje.
Članovi Europske komisije
Predložena revizija Direktiva o kvaliteti zraka u okolišu postavit će privremene standarde kvalitete zraka EU-a za 2030., bliže usklađene sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, istovremeno stavljajući EU na putanju postizanja nultog onečišćenja zraka najkasnije do 2050., u sinergiji s klimom. U tu svrhu, piše u priopćenju, predlaže se redovita revizija standarda kvalitete zraka kako bi ponovno bili ocijenili u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima. Predlaže se smanjenje godišnje granične vrijednosti za glavnu onečišćujuću tvar - fine čestice (PM2,5).
PRAVO NA NAKNADU RADI ONEČIŠĆENJA
Revizijom će se osigurati da osobe koje pretrpe zdravstvene štete zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Također će imati pravo da ih nevladine organizacije zastupaju kroz kolektivne tužbe za naknadu štete. Prijedlog će također unijeti više jasnoće u pristup pravdi, učinkovite kazne i bolje informiranje javnosti o kvaliteti zraka. Novo zakonodavstvo podržat će lokalne vlasti jačanjem odredbi o praćenju kvalitete zraka, modeliranju i poboljšanim planovima kvalitete zraka.
Čisti zrak i voda neophodni su za zdravlje ljudi i ekosustava. Samo onečišćenje zraka znači da gotovo 300.000 Europljana umre prerano svake godine, a predložena nova pravila smanjit će smrtnost uzrokovanu razinama glavnog zagađivača PM2,5 iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za više od 75% u deset godina. U području zraka i vode, sva nova pravila osiguravaju jasan povrat ulaganja zahvaljujući prednostima u zdravlju, uštedi energije, proizvodnji hrane, industriji i bioraznolikosti. Učeći lekcije iz važećih zakona, Komisija predlaže i pooštravanje dopuštenih razina onečišćujućih tvari i poboljšanje provedbe kako bi se osiguralo da se ciljevi smanjenja onečišćenja češće postižu u praksi. Današnji prijedlozi ključni su napredak za ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša bez štetnog onečišćenja do 2050. Oni također odgovaraju na posebne zahtjeve Konferencije o budućnosti Europe.
OTPADNE VODE IMAJU POTENCIJAL OBNOVLJIVE ENERGIJE
Budući da 92% toksičnih mikro-onečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječu iz farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, nova shema proširene odgovornosti proizvođača zahtijevat će od proizvođača da plate troškove njihovog uklanjanja. To je u skladu s načelom „zagađivač plaća” i također će potaknuti istraživanje i inovacije u netoksičnim proizvodima, kao i učiniti financiranje pročišćavanja otpadnih voda pravednijim.
Sektor otpadnih voda ima značajan neiskorišten potencijal za proizvodnju obnovljive energije, na primjer iz bioplina. Zemlje EU-a morat će pratiti industrijsko onečišćenje na izvoru kako bi se povećale mogućnosti ponovne upotrebe mulja i pročišćene otpadne vode, izbjegavajući gubitak resursa. Pravila o oporabi fosfora iz mulja podržat će njihovu upotrebu za proizvodnju gnojiva, što će pogodovati proizvodnji hrane.
Procjenjuje se da će promjene povećati troškove za 3,8 % (na 3,8 milijardi EUR godišnje 2040.) za korist od preko 6,6 milijardi EUR godišnje, uz pozitivan omjer troškova i koristi u svakoj državi članici.
Obveze pročišćavanja vode proširit će se na manje općine s 1000 stanovnika (sa sadašnjih 2000 stanovnika). Kako bi se pomoglo u upravljanju obilnim kišama, koje su učestalije zbog klimatskih promjena, potrebno je uspostaviti integrirane planove upravljanja vodama u većim gradovima. Komisija predlaže sustavno praćenje otpadnih voda na nekoliko virusa, među kojima je CoV-SARS-19, i otpornost na antimikrobna sredstva.
Na popis će biti dodano 25 tvari s dobro dokumentiranim problematičnim učincima na prirodu i ljudsko zdravlje. To uključuje:
PFAS, velika skupina "vječnih kemikalija" koje se među ostalim koriste u posuđu, odjeći i namještaju, pjeni za gašenje požara i proizvodima za osobnu njegu;
niz pesticida i produkata razgradnje pesticida, poput glifosata;
Bisfenol A, plastifikator i komponenta plastične ambalaže;
neki farmaceutski proizvodi koji se koriste kao lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi, kao i antibiotici.
Tvari i njihovi standardi odabrani su u transparentnom i znanstveno vođenom procesu.
Budući da 92% toksičnih mikro-onečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječu iz farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, nova shema proširene odgovornosti proizvođača zahtijevat će od proizvođača da plate troškove njihovog uklanjanja. To je u skladu s načelom „zagađivač plaća” i također će potaknuti istraživanje i inovacije u netoksičnim proizvodima, kao i učiniti financiranje pročišćavanja otpadnih voda pravednijim.
Sljedeći korak je sada u Europskom parlamentu i Vijeću u redovnom zakonodavnom postupku. Nakon usvajanja, stupit će na snagu postupno, s različitim ciljevima za 2030., 2040. i 2050. godinu – dajući industriji i vlastima vremena za prilagodbu i ulaganja gdje je to potrebno.
nedjelja, 30.10.2022.
ENERGETSKA KRIZA, IZAZVANA RATOM, IZAZIVA INFLACIJU
POVEĆANJE KAMATNIH STOPA – RADI INFLACIJE
Christine Lagarde, predsjednica Europske centralne banke rekla je, 30. listopada za irsku TV stanicu RTE, da ECB mora podići kamatne stope zbog inflacije izazvane ratom koji ruski predsjednik Vladimir Putin vodi u Ukrajini. „On pokušava izazvati kaos i uništi Evropu što je više moguće. Energetska kriza izaziva ogromnu inflaciju koju moramo pobijediti”, rekla je Lagarde, a objavila Al Jazerra TV na svojim internet stranicama.
"Svatko tko se tako ponaša mora da se vodi zlim silama, rekla je Lagarde i ocijenila da je “bolesni ruski predsjednik zastrašujuća osoba”.
Povećana inflacija u Evropi nastala je “niotkuda”, rekla je i ukazala na odluku ECB da se još jednom poveća kamatna stopa i to je Lagarde obrazložila borbom protiv inflacije.
U rujnu je inflacija u europskim zemljama eurozone dostigla deset posto, podsjetio je portal Politico.
OD 1.1. 2023. VALUTA EURO POSTAJE HRVATSKO PLATEŽNO SREDSTVO
EURO KOVANICE SA HRVATSKIM MOTIVIMA
Valuta Euro od 1. siječnja 2023. postaje hrvatski novac. Vlada RH je strategiju uvođenja eura u Hrvatsku pokrenula u proljeće 2018. godine, a sredinom 2020. Hrvatska je primljena u bankovnu uniju i Europski tečajni mehanizam II.
Osnovne pripreme za krajnji cilj eura, da se nađe u rukama građana Hrvatske su uvelike u tijeku; proizvodnja kovanica je u tijeku, a prema obvezi postupka uvođenja eura, iskazivanje dvojnih cijena u svim trgovinama, osim u kunama, sada i u eurima otpočelo je 5. rujna ove godine i trajati će do 31. prosinca ove godine. Tečaj jednog eura je 7,53450 hrvatskog novca kuna.
EUROKOVANICE su u apoenima od 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20, i 50 centi te 1 euro i 2 eura.
Kuna, životinjica, kao simbol hrvatske novčarske tradicije neće nestati – kuna će ostati na kovanici od jednog eura.
Na kovanici od dva eura je geograska karta Hrvatske. Na obodu te kovanice je stih “ O lijepa, o slatka slobodo” iz pjesme Himna slobodi pjesnika Ivana Gundulića.
Na eurima, odnopsno apoenima od 10, 20 I 50 centa je lik Nikole Teske.
Na apoenima od jedan, dva i pet euro centi je oznaka svima poznata za Republiku Hrvatsku- HR -ispisana na glagoljici u obliku koj spaja dva slova. Na pozadini svih euro kovanica je hrvatska šahovnica kao simbol hrvatske države.
Eurokovanice svih država mogu se upotrebljavati u svim zemljama EU koje kao platežno sredstvo imaju euro.
Euro je nastao 1. siječnja 1999. S ciljem stvaranja ekonomske i monetarne unije Najprije je moneta formirana virtualno, a novčanice i kovanice puštene su u opticaj 2002. Taj početak se zove Prva serija euro novčanica, dok se druga serija koja je puštena u promet plaćanja 2012.godine zove Serija Europa. Euro ima novčanice od 5, 10, 20,50, 100, 200 eura i 500 eura.
Ono što je ovoga trenutka važno znati potrošačima je informacija kako će od 1. prosinca ove godine u bankama, Fini I Hrvatskoj pošti moći za protuvrijednost od 100 kuna kupiti početni paket eurokovanica koji će u eurima vrijediti 13, 28 eura. U tom će paketu biti 33 kovanice, a svatko će moći kupiti najviše dva takva paketa. Zašto? Zato da bi 1. siječnja mogli kupiti osnovne potrepštine, prije nego što na bankomatu podignu euro potreban za – sve ostale životne potrebe.
Dvojno plaćanje, dakle i u eurima i u kunama predviđeno je do 14. siječnja 2023., no trgovac ili drugi primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 5o straih hrvatskih kuna . M. Zouhar Zec
Kampanja EURO – NAŠ NOVAC provodi s po Hrvatskoj.
Dana 29. listopada o EURU I NJEGOVIM PREDNOSTIMA U POSLOVANJU na Cvjetnom trgu u Zagrebu s građanima je razgovarao premijer RH Plenković, uz guvernera Vujčića i ministra financija Marka Primorca.
Fotka: M. Zouhar Zec
subota, 29.10.2022.
PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE KRAJEM LISTOPADA POSJETILA ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
VRATA EUROPSKE UNIJE SU OTVORENA
Tijekm tri dana, od 26. do 28.listopada 2022. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je pet zemalja Zapadnog Balkana koje Europska unija želi primiti u svoje članstvo.
Sjevernu Makenoniju posjetila je 26.10. te se u Skopju susrela s premijerom te zemlje Dmitrom Kovačevskiom.
S premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani susrela se 27.10. 2022. Albanija je članica NATO Saveza.
Istoga dana 27.10.2022. posjetila je Republiku Kosovo gdje se sastala s predsjednicom Vjosom Osmani.
U Bosnu i Hercegivinu Ursula von der Leyen stigla je 28. listopada te se susrela s članovima predsjedništva BiH, Bečirevićem, Komšićem I Željkom Cvijanović.
U popodnevnim satima 28. 10. predsjednica Europske komisije posjetila je Srbiju gdje se susrela s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
“Vrata Europske unije su otvorena. Iskoristite priliku i iskoristite ovaj poziv. Sada je na vama da zajedno prođete kroz ova otvorena vrata. Što više radite, to mi više pomažete da podržim vašu zemlju u Europskom vijeću“ poruka je koju je predsjednica Europske komisije ponavljala u svim zemljama u svojim govorima, sa puno žara i prisnosti“. mzz
srijeda, 26.10.2022.
NE ANTI RADNIČKOM ZAKONU O RADU
ILI RADNIČKI ZAKON O RADU ILI RADNIČKA VLADA
Zakon o radu koji je u svojoj novoj izvedbi trebao poboljšati status radnika, tako je loš i nepovoljan za radnike da su ga radnički sindikati prozvali ANTI RADNIČKI ZAKON O RADU. Kolika li je tu uloga aktualnog ministra rada, da zakon bude loš? Razlikuje li ministar što bi bilo dobro za njega, da je radnik, a ne ministar u Vladi s ministarskom plačom, od onog što bi bilo loše i za njega da je na mjestu radnika.
Taj je Zakon o radu u Saboru prošao prvo čitanje. Osnovana je sindikalna Inicijativa baš za ovaj Zakon o radu koja želi učiniti sve da se radnicima ne nanese nova šteta i da se ne ozakoni ono što je već prethodno kvalitetnije ozakonjeno. Taj Zakon koji je došao u Sabor prozvan je ANTI - RADNIČKI ZAKON O RADU.
Ponovo su počeli pregovori ovoga tjedna o sadržaju Zakonom o radu, ali sindikalni pregovarači očito ništa pozitivno nisu postigli kada su već u javnost odaslali informaciju sa dva datuma radničkih prosvjeda koji će se provesti 8. i 15. dana mjeseca studenog 2022.
Loše je u ovom Zakonu oradu reguliran rad na određeno vrijeme, rad od kuće i platformski rad, nema prekovremenih sati itd.
U petak 21. listiopada održan je informativni prosvjed na Markovu trgu, sa prosvjednim transparentima, na kome su bili novinari, govornicin sindikalni djelatnici i nekoliko desetaka radnika prosvjednika. m.zouhar zec
Evo što su tom prigodom sindikalni aktivisti govorili o ANTI RADNIČKOM ZAKONU O RADU.
NAŠA BUDUĆNOST ISPRED VAŠEG PROFITA - piše na transparentu
Otvaranjem teksta na mobitelu, te dodirom, prstom, na sliku, slika se povećava.
ZAKON VLADAJUĆIH JE VOĐEN FLEKSIBILIZACIJOM, TRŽIŠTEM I LIBERALIZACIJOM
DENIS GETO, radnik, član jednog od petnaestak Sindikata pristupio je Inicijativi za radnički Zakonu o radu rekao je slijedeće: “ Zakon o radu je prvoklasna tema za prava radnika, a radnici smo svi mi kao i političari koji misle da imaju ekskluzivno pravo odlučivati o Zakonu o radu.
Zakon o radu nije samo jedan od zakona. Zakonom o radu određena su naša osnovna prava. Na radu provodimo više od osam sati dnevno, određene su naše plače, egzistencija, slobodno vrijeme, zadovoljstvo ili stres, zapravo velika večina onoga što utječe na naš život. Zato je Zakon o radu veoma važan za radnika i njegov život.
Danas smo ovdije jer želimo prekinuti tišinu. Želimo javno raspravljati o problemima koje će nam donijeti Vladin prijedlog Zakona o radu. Ovdije smo jer smo PROTIV antiradničkog Zakona o radu.
Okupljamo se u Inicijativu u trenutku kada se pojavila vijest da Vlada ide u promjenu Zakona o radu i da razgovara sa poslodavcima i sindikalnim središnjicama iza zatvorenih vrata. Poučeni dosadašnjim iskistvima znali smo da će Vlada izći s lošim prijedlogom koji pogoduje poslodavcima na štetu radnik u obliku dodatne fleksibilizacije radnih odnosa i promoviranjem nesigurnih oblika rada. Kako bismo pokušali utjecati na prijedlog tog Zakona, izradili smo svoj – radnički prijedlog Zakona o radu, zato se i zovemo Inicijativa za Ranički zakon o radu, kojim smo Vladi pokazali smjer u kome trebaa ići. A taj smjer je prema zaštiti prava radnika, a ne daljnja leksibilizacija radnih odnosa i uništavanje ionako sve slabijih prava radnika.
Inicijativa je svoj prijedlog Zakon o radu uputila putem zastupnika u saborsku proceduru. Vrlo brzo će se vidjeti tko je za prava radnika, a tko je njihov krvnik.
Svatko tko podrži ovakav loš i podli Zakon o radu, bez obzira radi li se o Sindikatu, poilitičkoj stranci, saborskom zastupniku, neprijatelj je radnika i ostati će kao takav zabilježen zauvijek.
Vadajući su naš prijedlog Zakona o radu gotovo u potpunosti ignorirali, nastavljajući svojim putem dalje u izradu svog Zakona o radu koji je vođen fleksibilizacijom, tržištem i i liberalizacijom. Bili smo u pravu što smo se okupili u Inicijativu jer nam se ništa dobroga ne sprema. I još jedno , - danas smo ovdije jer želimo prekinuti šutnju jer želimo javno raspravljati o problemima koje će nam donijeti Vladin Zakon o radu koji je anti radnički Zakon o radu.
SVI KOJI DOĐU NA VLAST MISLE DA SU TU DA BI GAZILI RADNIKE
Mario Iveković, inicijator osnivanja Inicijative za Radnički zakon o radu. Mario iVeković rekao je slijedeče:
“ Jučer ( 20.listopada) se nešto desilo u Saboru što ja u svojih 20 i nešto godina koje radim u Sindikatu ne pamtim.U Saboru je bila rasparava o Zakonu o radu, ali po prvi puta oporba je bila ujedinjena i na strani radnika. To se nikada do sada nije desilo.
Svi koji dođu na Vlast misle da su došli na Vlast zato da gaze ljude i da gaze radnike.Ali oporba je vrlo često podržavala fleksibilizaciju, smanjenje prava radnika,
Zanimljivo je da je Vlada u objašnjenju ovih izmjena Zakona stavila da treba potaknuti poduzetništvo. Pa to nigdje u svijetu nema da se Zakonom o radu potiče poduzetništvo.
No , oni će poduzetnike poduprijeti tako da radnici moraju više raditi, a manje dobiti. To je podrška poduzetnicima. To je proces koji nam se dešava, to moramo zaustaviti.
Danas moramo konstatirati da imamo jedan problem, a to je da moramo vratiti povjerenje radnika u Sindikat. Za mene nije iznenađenje odaziv na današnji prosvjed.
OVA VLADA RADI U INTERESU KAPITALA
Ovo je prosvjed gdje ćemo otvoreno iznijeti kritike na rad Vlade, zbog radnika koje zastupamo, nemamo pravo stati dok se ne desi jedna od dvije stvari, a to je 1. Radnički Zakon o radu 2. Ili Radnička Vlada. Mi nemamo treći izbor. Ova Vlada nije radnička. Ova Vlada radi u interesu kapitala, vrlo sumljivog porijekla, a koji puta i poznatog porijekla.
Jer to dokazujemo kroz ove izmjene Zakona o radu. Moramo inzistirati da se bilo koja izmjena zakona o radu kada se donosi, mora sadržavati izmjenu ovog neprirodnog bluda koji se dešava u reprezentativnosti jer je uzet jedan jedini broj za reprezentativnost, broja članova.
I onda imamo ono što smo imali u bivšoj državi, imamo stambeno zbrinjavanje radnika kroz sindikate, imamo posredovanje poslodavcima da se preko sindikata neke stvari radnicima riješavaju, I radnike se time motivira da rade. A ne borbom za reprezentativnost Ne može jedini kriterije ostati broj!
Pravnu pomoć i zastupanje radnika, u pravnu pomoć koju smo naslijedili iz bivše države, smio je radnik zvati sindikat koji je sposoban boriti se za interese svojih članova. I to je jedina ispravna definicija reprezentativnosti. A broj članova, do njega se dolazi na razne načine koji na žalost nisu uvijek dobri za radnike.
I druga stvar, a to je izravna poruka ministru koji je objašnjavao, dao je neke izjave, kako da je došao iz svemira, “ da se ovim izmjenama zakona želi osigurati dostojanstvo radnika”. Zamislite!
Mario Iveković sindikalni djelatnik Fotke : M. Zouhar Zec
Sa jednom grupom radniak već više od godinu dana zagovaramo novi pravac u određivanju minimalne plače u RH, a to je dostojanstvena plača. Imamo članak u Ustavu Republike Hrvatske, a Ustav RH na žalost krši ova Vlada , a kršile su sve dosadašnje Vlade. Na žalost krše svi, jer nitko od političara, apsolutno nitko od političara to pitanje ne postavlja ozbiljno. Čkanak 55. Ustava kaže da svaki radnik ima pravo na plaču kojom sebi I svojoj obitelji može osigurati dostojanstven život. I ovi na ovoj strani (, pokazuje na zgradu Vlade, a i ovi na ovoj strani, pokazuje na zgradu Sabora) počnite raditi na tome! Mi znamo da to ne mkože biti sutra, ali radnici su taj novac zaradili.
Prema tome o kakvom dostojanstvu pričamo. Da li sa 3 750 kuna itko u ovoj državi može živjeti dostojanstveno? Pa najavili su 4200 kuna. Naši su izračuni da ispod 12 tisuća kuna ne može se osigurati dostojanstven život radnika u RH. Pa onda krečite u tom pravcu. Pa ću onda reći da pokušavate radnicima osigurati dostojanstven život!
Međutim ima još nešto, rad platformi, istovremeno se odvijaju dva procesa, raspravllja se o uvođenju nove direktive o korporativnoj odgovornosti, gdje se traži da svaki brend odgovara za svakog radnika koji za njega radi, ma gdje radio. A što radi naša Vlada? Ona kaže da nekakvi Boltovi nemaju nikakve odgovornosti za radnika koji za njih radi. Spominje se agregator – od kud su izvukli takvu riječ? Ali agregator je -fizička ili pravna osoba- . U čijem se tu interesu radi. Ako su dali milijarde Mađarima, onda će dati punoviše nekima od kojih očekuju neki interes.
OVAKVIM PROMJENAMA GAZE SE I HRVATSKI I AZIJSKI RADNICI
Što stvaraju reguliranjem ovog Zakona o radu. VidIte, već danas mi imamo naše kolege radnike iz Azije, sve više njih, ne nemamo ništa protiv njih, već suprotno: naša Vlada ovakvim riješenjem od tih ljudi stvara trajno robove. Ti ljudi će biti u situaciji da nikada neće smjeti pitati za svoja prava. Jer ako pitaju, drugi dan više neće raditi. Neka aplikacija, neki algoritam će izbaciti poruku da više ne smiju raditi. A nitko nezna tko odgovara. Odgovara aggregator!?
Ti isti ljudi, ne svojom krivnjom rušiti će cijenu rada u Hrvatskoj, nemojmo se zavaravati. I zato hrvatski radnici moraju misliti o svemu. Ako se nakon ovakvih izmjena u Zakonu o radu ne suprotstavimo, odraziti će se i na naše uvjete rada. A Ministar rada Piletić očito ne razumije obike rada o kojima mora odlučivati. Pa neka pozove Inicijativu za radnički Zakon da mu to objasni! Vrlo jasno. A da naprimjer pogleda- tko mu čisti ured – I da li ta osoba, čistačica, ima dostojanstvene uvjete rada? Neka na ulici zaustavi prvog dostavljaća ( hrane ) i pita ga na koji način radi, za koji novac i za koga . Da li to on uopće zna? Da li mu je itko rekao ? I vidjeti će da on ovim promjenama nije osigurao dostojanstvo, nego gazi hrvatske, a već nažalost i azijske radnike koji su kod nas. I zato ponavljam, Ili radnički zakon ili nova radnička Vlada.
HRVATSKA POSTAJE ŠAMPION PREKARNOG RADA U EU
Denis Geto je ponovo uzeo riječ te govorio slijedeće: “ Ovaj tjedan ( od 17- 21.10. 2022.) smo vidjeli da se jako puno priča o radničkim pravima ( podsjetio I pozvao na na prosvjed odgojiteljica iz dječijih vrtića zakazan za 22. 10.) vidjeli smo da se govori o radu nedjeljnom, a vidimo da i javne službe pregovaraju svakoga dana. Dakle non stop je nešto o radu u medijima, ali nigdje nema Zakona o radu.
Vlado Republike Hrvatske kako to da pregovaraš sa svima, pričaš sa svima, a o Zakonu o radu ništa, već ga puštaš u Sabor pokušavaš izglasati nepovoljne uvjete za radnike.
No kakvi su rezultati promjena Zakona u radu u zadnje vrijeme? Mi danas imamo 90 posto novozaposlenih sa ugovorima na određeno vrijeme I 20 posto stalno zaposlenih sa ugovorima na određeno vrijeme. Ovaj Zakon ne donosi ništa novo, samo kozmetičke promjene, a mi smo trenutno po prekarnom radu na drugom mjestu od nazad u Europskoj uniji, sa tendencijom da postanemo šampioni, što ćemo sigurno postati. Dakle Hrvatska postaje šampion prekarnog rada u Europi. Sramota.
(prekarnost je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i zaštita)
Prosječni radni broj sati tjedno je 39 sada u Hrvatskoj.Prosjek radnih sati u EU je 36,5 sati.
Hrvatski radnici, kao, neće raditi, ali rade daleko više po satnici od prosjeka u Europskoj uniji. Broj radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima pao je daleko ispod 50 posto, tako da ih više nema nego imam te ugovore.A sindikalna organiziranost u poljednjem desetljeću pala je sa 35 na bijednih 27 posto.
Po prosjeku plaća smo među posljednjima, sa tendencijom da i tu ubrzo postanemo prvaci.
ZAKON SAM SEBE DEROGIRA
Iz Hrvatske se u posljednje vrijeme iselilo oko 400 tisuća radno spoobnog stanovništva, točnije 17 posto. To su rezultati donesenih zakonodavnih promjena, a sada se traži da se još ide dalje u fleksibilizacijuiI da konačno postanemo naj jadnija I najbijednija država u Europi po pitanju radnih prava.
Poruka je slijedeća : Ako vidimo da nema konkretnih promjena i bitnih izmjena Zakona o radu do
njegovog drugog čitanja, izaći ćemo na ulicu u većem broju.
Pozivam sve sindikate koji razmišljaju ovako, da se uključe u našu Inicijativu. Što smo brojniji biti ćemo jači.A naročito pozivam one kojima je dosta uništavanja sindikalizma i radnih prava posredstvom tzv. Zakona o reprezentativnosti.
Pokrenimo zajednički Inicijativu I stanimo na kraj sindikalnoj agoniji i promociji sindikalnog žutila koji je taj Zakon proizveo.
Denis Geto radnik
Imamo vrlo veliki broj ugovora na određeno. Imamo agencije za zapošljavanje, imamo digitalne platforme. Šire se oblici neformalnog rada. A ono što je loše u ovom Zakonu je to što ima niz odredbi gdje Zakon sam sebe derogira, gdje kaže, može i ovako i onako. Imali smo Zakon za zaštitu prava radnika, u kome su se mogla dogovarati samo veća prava. Sada zakonodavac želi da se sve prebaci na kolektivno pregovaranje . A kod kolektivnog pregovaranja – strava. Dakle Zakon o reprezentativnosti I nekoliko velikih sindikata želi sve istisnut I uništiti sve ostale sindikate, a sada pokušavaju uvesti samo to da samo za svoje članove mogu uvesti dodatne pogodnosti. Dakle ovaj Zakon o radu je podli Zakon kojim se pokušava ući u radno zakonodavstvo I dodatno uništiti sva radnička prava. Ne dajmo im to. Tako je govorio radnik Denis Geto.
M. Zouhar Zec
utorak, 25.10.2022.
UKRAJINSKI DOM U ZAGREBU
RUSLAN STEFANCHUK :
" ZAHVALJUJEM NARODU KOJI NAM JE
PODIJELIO KRUH, KROV I SVOJU DUŠU"
U okviru politčkog događaja parlamentarnog summita Međunarodne Krimske platforme koji se 24.i 25. listopada održava u Zagrebu održano je otvaranje Ukrajinskog doma u centru grada Zagreba.
Tom su prigodom u prostorije, koje je Grad Zagreb dao na korištenje ukrajinskoj manjini, došli predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefanchuk, Tomislav Tomašević gradonačelnik Grada Zgreba, premijer RH Andrej Plenković, bivši hrvatski veleposlanik u Ukrajini Đuro Vidmarović, aktualna hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić, ukrajinski veleposlanik u RH Vasilij Kirilić i mnogi drugi gosti.
U svom obraćanju na skupu gdje se među ljudima osjećala srdačnost i iskrenost predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefanchuk je zahvalio hrvatskom narodu za pomoć koju u pružili ukrajincima koji su radi rata, koji je protiv Ukrajine 24. veljače ove godine poveo predsjednik Rusije, Putin, izbjegli u Hrvatsku . „ Zahvaljujem hrvatskom narodu za pomoć ukrajincima s kojima je podijelio kruh, krov i svoju dušu“ rekao je Ruslan Stefanchuk. Zahvalio je i gradonačelniku Tomaševiću na prostorijama koje je dodijelio udruženju ukrajinaca. Rekao je da zahvaljuje svima što su ukrajinci dobili ovaj Dom, jer rekao je „ kuća je mjesto gdje svatko ima svoje mjesto i može biti sa svojim emocijama.“
Ruslan Stefanchuk i Tomislav Tomašević u razgovoru
Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba istakao je da su ukrajinci u Zagrebu prihvaćeni te da će i Grad i dalje pomagati svima koji su izbjegli od rata. Ovdje su svi dobrodošli, a u ovim prostorima neka se osjećaju kao doma. Nadam se da ćemo se opet sresti, ali u okolnostima mira u Ukrajini – rekao je gradonačelnik Zagreba. Na kraju je rekao „ Ponosan sam što se politički događaj Krimska platforma održava u Zagrebu. Svima želim izraziti dobrodošlicu, a zaključci će biti korisni i za Europu i za cijeli svijet.“ rekao je Tomašević
Premijer RH Andrej Plenković
Fotke : M. Zouhar Zec
Premijer RH Andrej Plenković pozdravio je prisutne goste te sve Ukrajince koji žive u Hrvatskoj, zahvalivši im na svemu što rade na očuvanju ukrajinskog identiteta, tradicije i kulture. „ Ako tko razumije ono što prolaze ukrajinci danas, onda je to Hrvatska , jer smo, ne tako davno, i sami bili žrtva agresije.
"Zbog toga je naša politička, diplomatska, ekonomska, financijska, humanitarna i vojna potpora Ukrajini snažna i solidarna", rekao je premijer Plenković. „Situacija u kojoj osam mjeseci Putin razara ratnim oružjem ukrajinske gradove, sela, ubija i protjeruje ljude, okupira teritorije, organizira lažne referendume, Hrvatska, ali ni nijedna druga zemlja ne smije biti neutralna. To govori da je Hrvatska Ukrajini izrazila podršku i solidarnost i to će činiti i dalje kao odgovorna članica Međunarodne zajednice EU i NATO Saveza i svojim će djelima biti na pravoj strani povijesti i na pravoj strani morala, a to znači čvrsto i dugo uz Ukrajinu“ rekao je premijer RH. Plenković je podsjetio da u današnjim međunarodnim odnosima i globalnom upravljanju postoje dvije vrste država : u svjetlu demokracije države koje surađuju i poštuju međunarodno pravo i načela, a s druge strane autoritarni režimi, gdje je odnos s međunarodne strane konfliktan. I oni svoje ciljeve ostvaruju metodama suprotnim od demokracije. „ Vlada RH ima srdačnosti, ima stav. Ukrajina je bila među prvima koja je međunarodno priznala RH prije 31 godinu kada se Hrvatska odlučila za samostalnost . To Hrvatska ne zaboravlja, to cijeni“ –rekao je.
„ Nastaviti ćemo Vas podržavati i dalje, na sve načine, jer smatramo da je vaša borba i pravedna i ispravna“ – rekao je premijer RH Andrej Plenković u prigodi otvaranja Doma za građane Ukrajine u Zagrebu , kada u njihovoj zemlji traje ratno stanje koje nameće Rusija.
M. Zouhar Zec
ponedjeljak, 24.10.2022.
NAKON SMIDTOVA OBRAĆANJA JAVNOSTI GRAĐANI PROTESTIRALI
SCHMIDT POZVAO POLITIČARE
DA SE POKRENU I DA RADE
Ispred Ureda visokog predstavnika Christiana Smidta 24. listopada kasno poslijepodne i navečer u Sarajevu protestirali su građani koji prema izvještaju novinarke Al Jazeere, Nezirević, kažu da su oni ta ruka koja će visokom predstavniku reći ne, i da je crvena linija prijeđena. Građani traže da Schmidt povuče odluke o izmjenama izbornog Zakona i izmjene Ustava Federacije BiH, te da podnese ostavku . Prosvjednici naime kažu da nisu protiv Visokog predstavnika kao funkcije, ali su protiv odluka koje je nametnuo na dan Općih izbora u BiH 2. listopada, nakon zatvaranja birališta.
Na protestu nije bilo političkih transparenata Do protesta je došlo nakon što je neformalna grupa građana pozvala preko društvenih mreža građane Bosne i Hercegovine da izađu na proteste širom zemlje.
Upravo tijekom dana 24. listopada Visoki predstavnik se obratio javnosti ispred svog ureda u Sarajevu, a u svom je govoru između ostalog rekao da se političari moraju pokrenuti i raditi ako žele da BiH ide u smjeru Europske unije.
Schmidt je rekao da je dao dovoljno vremena političkim predstavnicima u BiH da riješe probleme, ali da do toga nije došlo. Rekao je da je 17 godina blokirana državna imovina, koju će u funkciju morati staviti visoki predstavnik. Schmidt je zatražio od Parlamentarne skupštine BiH da pod hitno usvoji zakon o državnoj imovini, što je jedna od ključnih tačaka spora političara u BiH.
Iako je od dana izbora prošlo već 22 dana prebrojavanje glasova u entitetu Republike Srpske još nije završeno. Sporni su glasovi, odnosno glasački listići za predsjednika i podpredsjednika entiteta.
nedjelja, 23.10.2022.
VLADA RH ODLUČILA !
MINIMALNA PLAĆA U 2023. GODINI 560 EURA NETO
Na 159. sjednici Vlade Republike Hrvatske ,koja je održana 19. listopada 2022., usvojen je Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2023. godinu.
Minimalna plaća za 2023. godinu iznositi će 700,00 eura bruto (5.274,15 kn), odnosno 560,00 eura neto (4.219,32 kn) ne uzimajući u obzir porez i prirez.
Ovime će minimalna plaća iznositi čak 51,32 posto prosječne bruto plaće i 62,14 posto bruto medijalne plaće za srpanj ove godine.
Ukupni rast minimalne plaće u razdoblju od 2016. godine tako će iznositi 2.154,15 kn bruto ili 69,04 posto.
Broj zaposlenih koji primaju trenutni iznos minimalne plaće koja u neto iznosu iznosi 4.687,50 kn je oko 35 tisuća radnika.
Procjene su da će ovo povećanje minimalne plaće osigurati povećanje plaće ne samo za radnike koji sada primaju minimalnu plaću već i za još više od 70 tisuća zaposlenih koji primaju više od minimalne plaće, ali manje od 5.274,15 kuna.
NOGOMETNI NAVIJAČI DINAMA KUPUJU KARTE ZA UTORAK
JAKA LJUBAV PREMA NOGOMETU!
Dinamo – Milan, utakmica 5. Kola Lige prvaka igra se u Maksimiru na nogometnom travnjaku u utorak 25. 10. u 21 sat, a prodaja karata uvelike traje. Iako je nedjelja red za kupnju ulaznica za utakmicu u kome su stajali usporedo najmanje trojica ljubitelja nogometa, u osam sati ujutro bio je dug najmanje 100 metara – sve do gornje ravnine sa tramvajskim stajalištem na Maksimirskoj.
Do kupnje ulaznice za utakmicu treba strpljivo stajati nekoliko sati!
Na povratku iz Grada, nešto prije 12 sati prije podne , idući prema autobusnoj stanici prolazim pored grupice mladih koji u rukama drže kupljene karte za utakmicu Dinamo- Milan i živahno razgovaraju. U blizini su reda za karte koji se, s obzirom na osam sati ujutro ne smanjuje, jer stalno dolaze novi kupci karata, večinom muškarci, djevojka je tek poneka u redu.
Grupa mladih koji vole nogomet i Dinamo
-Koliko stoji karta za utakmicu- upučujem pitanje grupici mladih
- Ja sam kupila Sjever i stoji 150 kuna- odgovara djevojka
- A koliko si čekala u redu?
- Došla sam tu u četri sata ujutro, a na red za kupnju sam došla, poslije 11 sati- kaže djevojka sa romobilom.
Prodaja karata - na dnu reda. Fotke :m.zouhar zec
(Otvaranjem teksta na mobitelu i dodirom prsta na fotku, ona se povećava.)
Fantastično dug je ovaj red za karte, za nogometnu utakmicu Dinamo – Milan! Iako svakodnevno prolazim tom istom rutom, ovakav red za karte za neku nogometnu utakmicu nisam vidjela vrlo dugo.
M. Zouhar Zec
subota, 22.10.2022.
PODRUČJE ENERGETIKE EUROPSKOG VIJEĆA - DAN PRVI
NIŽE CIJENE, SIGURNA OPSKRBA I SMANJENJE POTRAŽNJE
„Postigli smo dogovor u području energetike“, izjavio je predsjednika Europskog vijeća Charles Michel, nakon PRVOG dana sastanka Europskpog vijeća 20. listopada u kojoj je rekao da Europljani moraju zajedno djelovati kako bi se postigla tri cilja:
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel
1. niže cijene,
2. zajamčena sigurnost opskrbe, te slijedi nastavak rada na
3. smanjenju potražnje.
Kao drugo, postigli smo dogovor o paketu mjera. Neke od tih mjera predložila je Komisija, a druge dodatne mjere zapravo su radni okvir na kojem Komisija i Vijeće Europske unije, odnosno ministri i ministrice energetike, moraju hitno doraditi kako bi se osigurao željeni učinak tih mjera.
Kao treće, želim istaknuti da na sastanku Europskog vijeća vlada veliko povjerenje. Odlučni smo u tome da zadužimo naše ministre i ministrice energetike da neumorno i predano rade kako bi osigurali najširu moguću potporu provedbi različitih potrebnih mjera.
Kao četvrto, mobilizirat ćemo sva sredstva na nacionalnoj razini, ali i na razini Europske unije, kako bismo osigurali da možemo poduprijeti potrebna ulaganja, od kojih smo o mnogima već raspravljali, ali i poduprijeti sve mjere za zaštitu unutarnjeg tržišta. Unutarnje tržište svakako je okosnica ovog europskog projekta. Ono je snažan pokretač blagostanja, razvoja, zaštite europskih građana i osiguravanja socijalne kohezije. Svjesni smo da energetska kriza predstavlja prijetnju unutarnjem tržištu. Usvojenim zaključcima potvrđujemo svoju odlučnost da surađujemo kako bismo zajednički zaštitili i ojačali unutarnje tržište i u što većoj mjeri osigurali koordinaciju inicijativa Komisije i Vijeća Europske unije.
To su ukratko najvažniji elementi dogovora, u kojem Europsko vijeće ima središnju ulogu. Takvu ulogu ima jer je pružilo čvrst i precizan okvir s popisom mjera koje će se sada morati prilagoditi kako bi, nadajmo se, postupno mogle stupiti na snagu i omogućiti postizanje tri prioritetna cilja. Ponavljam, odlučni smo u tome da osiguramo niže cijene, zajamčimo sigurnost opskrbe i nastavimo s radom na smanjenju potražnje." - izjavio je predsjednika Europskog vijeća Charles Michel, nakon prvog dana sastanka.
petak, 21.10.2022.
VIJEĆE EU VEĆ DONIJELO ODLUKU O OBUCI UKRAJINSKIH VOJNIKA
EUMAM UKRAINA – VOJNA MISIJA EU
Još jučer 20. listopada u Hrvatskom saboru su saborski zastupnici diskutirali i raspravljali, trebaju li ukrajinski vojnici doći u Hrvatsku, koja je članica EU već devet godina, na obuku. Negativan stav prema toj ideji koja dolazi iz sjedišta Europske unije, prethodno je javno iznio i predsjednik RH Zoran Milanović, tvrdeći da on to neće potpisati. Sada su u mikrofon javnosti negativne stavove iznijeli i neki saborski zastupnici. Jer može li saborski zastupnik u Hrvatskom saboru i govoriti s razine svog komoditeta, a da ništa drugo nije uzeto u obzir?
Europska unija je ekonomski i politički savez gdje se za svako sudjelovanje države u zajedničkoj aktivnosti ne pita njihove predsjednike, već se djeluje po načelu solidarnosti. Od početka ruskog rata u Ukrajini taj izraz solidarnost predsjednica EK von der Leyen je mnogo desetaka puta izgovorila na sastancima i sammitima, kako bi državama, njih 27, članicama EU bilo jasnije zašto je potrebno pomoći i pomagati Ukrajini. Ukrajina je bila tiha europska država zaokupljena vlastitim politikama razvoja, do 24. veljače kada je Rusija započela oružani rat za osvajanje ukrajinskog teritorija.
Zasigurno nema onog koji imalo prati politička događanja na području Ukrajine, s naglaskom na sve što poduzima predsjednik Rusije, a da može ostati hladan i nezainteresiran za događaje . Jer rat je u Europskom dvorištu. A od 23. lipnja 2022.Ukrajina ima status zemlje kandidatkinje za pridruživanje Europskoj uniji. I na tom statusu dalje aktivno radi.
Pomoć i primanje izbjeglog stanovništa iz Ukrajine, a izbjeglo ih je do sada više od četiri milijuna, vojna pomoć EU koja do sada iznosi za Ukrajinu oko 9,5 milijardi eura, zbog svega što nameće ruski osvajački rat, nametnulo je i pitanje obuke ukrajinskih vojnika.
VOJNA MISIJA EUMAM UKRAINA
I prije nego što su 20. listopada proturječni stavovi o izneseni u Hrvatskom saboru, točnije već 17. listopada, što samo potvrđuje da su zastupnici ne informirani, Vijeće Europske unije donijelo je odluku da uspostaviti Misiju vojne pomoći za potporu Ukrajini – naziva EUMAM Ukrajina ( Misija Europske unije za pomoć Ukrajini). Cilj misije je pridonijeti jačanju vojne sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga za vođenje vojnih operacija. Tako bi se Ukrajini omogućilo da još učinkovitije brani svoj teritorijalni integritet unutar svojih međunarodno priznatih granica, da provodi svoj suverenitet te da štite svoje civilne građane.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku tom je prilikom rekao da će misija EUMAM Ukraine djelovati na teritoriju država članica EU, ne imenujući pojedinačno države, a svoje operativno sjedište misija će imati u Bruxellesu. Tako će se osigurati sveukupna koordinacija na strateškoj razini. Viceadmiral Herve Blejean bit će zapovjednik misije. EUMAM Ukraine će pružiti individualnu, kolektivnu i specijaliziranu obuku Oružanim snagama Ukrajine, uključujući njihove Teritorijalne obrambene snage, te koordinaciju aktivnosti država članica koje podržavaju obuku.
Misiju vojne obuke potpisali su ministri vanjskih poslova EU, za obuku petnaest tisuća vojnog osoblja iz Ukrajine.
Margareta Zouhar Zec
četvrtak, 20.10.2022.
DRŽAVA NE UPRAVLJA SVOJOM IMOVINOM
550 PRAZNIH STANOVA GODINAMA BEZ NATJEČAJA
„"Ne upravljanje državnim nekretninama – netransparentnost, potencijali i preporuke“ naziv je analize koju je udruga Gong u suradnji s pravnicom i zviždaćicom Majom Đerek predstavila u Hrvatskom novinarskom domu 19. listopada. „ Država nema registar nekretnina i imovine kojom upravlja, a ne postoji politička volja da se to promijeni“, rekla je pravnica Maja Đerek predsjednica Udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača Razvoj. „To je posljedica neuređenog sustava za upravljanje državnom imovinom. Usprkos tome, omogućeno je pogodovanje pojedincima koji se usele , za koje nije predviđeno da plaćaju najam i pune državni proračun. Osim toga Zakonom nije bilo ni predviđeno da se prostor naplaćuje ni po kojoj cijeni“ rekla je. Pravnica Đerek je 10 godina radila u institucijama koje se bave državnom imovinom, a kada je prijavila nepravilnosti dobila je otkaz. "Nepostoje kriteriji za upravljanje državnom imovinom" - reka je Maja Đerek te istakla da na prostoru Hrvatske postoji 550 praznih stanova za koje u šest godina nije raspisan ni jedan javni natječaj. Ti su stanovi prazni. A znamo kolike su cijene najma stana u Zagrebu. Vlada nered na području državne imovine – rekla je Đerek.“
S lijeva: Sanja Pavić - Gong, Damir Marković, Maja Đerek
Fotka : m.zouhar zec
S druge strane pak oni koji desetlječima koriste državnu imovinu i održavaju je – mogli bi ostati bez te imovine. Takav je primjer iznio Damir Marković, potpredsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba. Rekao je da je njegov obrt generacijski i ima prostor u najmu 103 godine, te je donedavno imao doživotni ugovor o najmu , ali sada se boji da će morati izaći iz prostora u koji se u cijelom tom razdoblju obiteljski mnogo ulagalo jer će po najnovijim informacijama taj prostor ići na licitaciju. Tako bi mnogi obrtnici mogli ostati bez poslovnog prostora koji je u središtu grada Zagreba. Obrtnik Marković je mišljenja da treba izmijeniti Zakon, te tako prepoznati važnost tradicijskih obrta na čijim je temeljima Zagreb i nastao.
Bruno Samardžić iz udruge Glas poduzetnika, koji se javio video vezom na pres konferenciju rekao je da "pavila dodjele poslovnog prostora moraju biti jasna, a odluke predvidive, kako bi se jamčila sigurnost investicije i djelovanja poduzetnika, odnosno pravednost”.
M.Zouhar Zec
DESET MATIČINIH NASLOVA U FRANKFURTU
SAJAM KNJIGE PONOVO OTVOREN NAKON DVIJE GODINE PAUZE
U Frankfurtu na međunarodnom sajmu knjiga i izdavaštva, koji je otvoren 19. listopada na zajedničkom nacionalnom štandu Republike Hrvatske izloženo je deset naslova Matice hrvatske, kao i časopisi u izdanju Matice hrvatske, piše Matica hrvatska na svom portalu. Uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija te u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatska se predstavlja do nedjelje, 23. listopada. Uz deset Matičinih knjiga na hrvatskom štandu su i četiri publicistička djela koja će se posebno predstaviti.
Matičina izdanja knjiga na sajmu knjiga u Frankfurtu 2022.
Sajam knjiga u Frankfurtu otvorio je Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Sajam je otvoren nakon dvije godine stanke koja je bila radi pandemije corona virusa. Kako piše Deutschlandfunk kultur na svom portalu, na svečano otvorenje u grad na rijeci Majni došao je španjolski kraljevski par i savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Kralj Felipe VI i njegova supruga, kraljica Letizia, predstavljaju ovogodišnju zemlju gosta, Španjolsku. Španjolska je bila zemlja gost i 1991. godine. Tu zemlju će predstavljati velika delegacija od 200 ljudi koja će predstaviti svoju književnost i višejezičnost.
Frank-Walter Steinmeier drži govor na otvaranju Frankfurtskog sajma knjiga.
Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier naglasio je da se u Ukrajini uništavaju knjižnice i izdavačke kuće. Materijalna pomoć za obnovu knjižarstva i nakladništva je služba istini: "čin u borbi protiv ubojite laži i za prosvjećivanje- naglasio je". Steinmeier je izrazio nadu da će sajam knjiga postati "tračak nade u našoj često mračnoj sadašnjosti".
Sajam knjiga je prije svega tržište za industriju. A prema Karin Schmidt-Friderichs, čelnici Njemačke knjižarske udruge, pokazalo se da je "otporan na krizu" tijekom pandemije, ali sada se bori s visokim cijenama energije i enormno povećanim troškovima papira. ” Ove godine je na sajmu više od 4000 izlagača iz oko 95 zemalja. Na posljednjem sajmu knjiga prije pandemije bilo ih je oko 7000.
Ukrajinski izdavači nadaju se da će imati koristi od povećanog svjetskog interesa za književnost svoje zemlje na sajmu. Činjenica da strani izdavači dobivaju sve više licenci za prevođenje ukrajinskih djela vrlo je važno za književnu industriju, koja je teško pogođena ratom, kaže ravnateljica Ukrajinskog instituta za knjigu, Oleksandra Koval, a piše portal Deutschlandfunk kultur .
srijeda, 19.10.2022.
ISTINA – NAJVEĆA KVALITETA IZVJEŠĆA PREMIJERA RH ANDREJA PLENKOVIĆA
PREMIJER IZREKAO JAVNO - SKORO 80 tisuća DJECE U SIROMAŠTVU
Izvješće koje je premijer RH Andrej Plenković podnio zastupnicima u Hrvatskom saboru 18. listopada 2022. u naslovu se zove Godišnje izvješće, no već u narednoj rečenici premijer kaže „ kada se osvrnemo na proteklih šest godina, siguran sam da ni najveći pesimisti nisu mogli zamisliti s kakvim se je izazovima morala suočavati Hrvatska i naši građani“.
Prezentirajući izvješće premijer Plenković se ne fokusira samo na rad Vlade u proteklu godinu dana. On sumira rad Vlade u svom dosadašnjem mandatu dugom šest godina.
Iz svoje pozicije premijer vjeruje da je mnogo radio i da je dobro radio, što je prema tonu njegova iznošenja izvješća donijelo dobre i pozitivne rezultate. Na taj način i izlaže svoje izvješće te kaže „ u proteklih šest godina osigurali smo prijeko potrebnu političku stabilnost i očuvali socijalnu koheziju te spriječili socijalnu frakturu“. U fokusu izvješća je imenica množine MI koju premijer naglašava . Predstavlja li imenica Mi Vladu ili stranku HDZ-a? Ali, da ne bude nedoumica, odgovor je u govoru: u imenici Mi premijer RH podrazumijeva „parlamentarnu većina koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, pozicionirana na desnom centru, zajedno sa zastupnicima nacionalnih manjina, liberalnih, narodnih i demokršćanskih stranaka“ .“ I ta je većina stabilna i nastavlja poduzimati sve da Hrvatska ide naprijed“.
Premijer RH Andrej Plenković
GODINA ISPORUKE
Činjenice koje dobro zvuče jer su pozitivne za Hrvatsku i građane , koje su dio političkog i ekonomskog djelovanja, dogodile su se tijekom ove godine ili će se dogoditi na samom početku 2023. premijer je nazvao isporukom, a to razdoblje događanja nazvao je godinom isporuke. Rekao je u tom kontekstu „Otvorili smo Pelješki most ( dug 2 404metra ) i spojen je hrvatski teritorij, to je srž modernog suverenizma;uvodimo euro čime jačamo monetarnu i ekonomsku snagu Hrvatske; ulazimo u Schengen čime štitimo granice, olakšavamo kretanje naših građana i dolazak turista, imamo odličnu turističku sezonu, na razini rekordne 2019. godine, a po prihodima još i bolju.
Rast BDP-a očekujemo na razini od 5,7 posto, što je za 2,7 posto bodova više nego smo sami očekivali kada smo usvajali Nacionalni program reformi i Program konvergencije u travnju. Imamo povijesnu razinu kreditnog rejtinga, i to prema sve tri svjetske agencije za rejting na razini investicijskog.
Podigli smo stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku sa 61% na 70% prosjeka Europske unije.Usmjeravamo rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i uprave te za obnovu, ravnomjerni regionalni razvoj, unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva.
Vlada je radila odvažno i intervenirala više puta, i u pandemiji i u energetskoj krizi, kako bi izdašnim mjerama zaštitila građane, poljoprivrednike, radnike i poduzetnike.“
O ZDRAVSTVU I KORUPCIJI SAMO U TRAGOVIMA
Premijer se u svom izvješću referirao na sve Vladine ministarske resore, no o svakom je govorio ono što je želio reći.
Za zdravstvo je rekao da je „ključ poboljšati zdravstvenu skrb za pacijente, staviti ih u fokus, osigurati što bolju prevenciju, ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu, napraviti bolji model upravljanja ljudskim resursima, napraviti pomake u kvaliteti i, u konačnici, racionalizirati i smanjiti troškove.“
Za realizaciju izrečenog potreban je jedan cijeli mandat Vlade i drugi agilniji ministar zdravstva i tisuću liječnika kojih hrvatska više nema, jer su je napustili i otišli raditi izvan Hrvatske. Premijer je najavio savjetovanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, uz napomenu da su ti zakoni važne reforme, jer su dio Nacionalnog Plana oporavka i otpornosti i bitni su za realizaciju ulaganja u visini od 2 milijarde i 600 milijuna kuna.“" Na raspolaganju za zdravstvo je i 1,8 milijardi iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije“ rekao je.
Premijer RH Plenković je istakao da je u pet godina mandata do sada izdvojeno 10 milijardi kuna za posebno skupe lijekove, što je povećanje od čak 150 posto. O dugovima koje resor zdravstva ima nije rekao ni riječi. A o plaćama liječnika samo jednu rečenicu i to „ukupna masa plaća u zdravstvu je također značajno povećana.“
Najavio je da će ministar predstaviti reforme koje će unaprijediti status mladih liječnika. Spomenuo je i izgradnju nacionalne dječje bolnice, ali ništa detaljnije.
O korupciji koja je predmet rasprava u Saboru premijer je rekao na način koji je potpuno retorički i to ovako „Iskorjenjivanje korupcije jedna od temeljnih zadaća kojoj je Vlada posvećena već šest godina. I upravo u tu svrhu, ciljanim mjerama, unaprjeđivanjem zakonskog okvira, jačanjem pravosudnih tijela radimo na suzbijanju korupcije.
Donijeli smo novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kojeg su pozitivno ocijenili Vijeće Europe i Europska komisija. Izradili smo Akcijski plan za sprječavanje korupcije“ rekao je premijer o korupciji, ali dodao i slijedeće: Izmijenili smo Zakon o Vladi, samoinicijativno ukinuli imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela, a paralelno s tim usvojili i Kodeks ponašanja za državne dužnosnike. Prva smo Vlada koja ima propisana etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti“.
Za pljačka u INI od milijardu kuna, za koju je javnost saznala 29. kolovoza ove godine, premijer je rekao, „Mi smo itekako i bijesni i nezadovoljni ona opterećuje i kompaniju i njenu reputaciju, reputaciju MOL-a, kao mađarskog partnera, i reputaciju Hrvatske.I nije moguće da stvari ostanu onakve kakve su sada. Zato smo rekli da će ova afera biti ona točka prekretnica u kojoj je jasno dokazano da je model upravljanja neprihvatljiv.“
No rekao je i slijedeće „Međutim, ovakva situacija gdje nitko u vertikali to nije otkrio, nije otkrila ni policija ni DORH, otkrio je Ured za sprječavanje pranja novca naše Vlade, u Ministarstvu financija. I povezao što se događa. I novac je sačuvan, srećom.“
Ne kriju li ove tri zadnje rečenice važne tajne ?
PREMIJER JE DETEKTIRAO SIROMAŠTVO!
Međutim, ni povećanje minimalne plaće, ni povećanje prosječne plače, nije toliko neočekivano koliko informacija koju je premijer Plenković u svom izvješću u Saboru javno rekao, a to je da da će za 311 tisuća školske djece od prvog do osmog razreda od početka sljedeće kalendarske godine država financirati jedan obrok dnevno. Ali najvažnije je slijedeće što je premijer rekao, a to je da je njih, „učenika, 80 tisuća skoro, u siromaštvu. To su naše realnosti“- rekao je
I to je najvažnija informacija ovog izvješća, jer se sada, po jedinicama lokalne uprave i samouprave i županijama može početi raditi na oblicima saniranja tog problema koji se zove siromaštvo. Hrvatsko siromaštvo u obiteljima je siromaštvo koje ima svoj slijed koje počinje s gospodarskim promašajima u mjestima i regijama, koji svoju refleksiju imaju na obiteljima, koje su zbog gospodarskih okolnosti koje su zavladale u njihovom, mjestu, općini, gradu ili županiji ostale bez stalnih i sigurnih prihoda i otišle su u siromaštvo iz koga samo svojim obiteljskim snagama ne mogu izaći. Potrebne su ozbiljne intervencije s otvaranjem radnih mjesta i sigurnim prihodima.
Premijer je u izvješću dalje rekao „ ne želimo da više bude ijedno dijete u osnovnoj školi koje, ne zbog sebe nego zbog okolnosti u svojoj obitelji, možda nema sredstava da financira obrok.“ „I još ćemo to napraviti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri jede hrvatska hrana. To će nas koštati 550 milijuna kuna.“- riječi su premijera Plenkovića u Saboru u izvješću koje je više šestogodišnje nego jednogodišnje izvješće Vlade RH.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 18.10.2022.
PREMIJER U IZVJEŠĆU NAGLASIO TRI PORUKE
ŠKOLSKI OBROK ZA SVE, RAST MINIMALNE PLAĆE
I 16 RADNIH NEDJELJA U GODINI
Andrej Plenković premijer RH
Premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru podnio je 18. listopada izvješće o radu Vlade u posljednih šest godina, tiočnije o razdoblju u kome je on premijer Vlade Republike Hrvatske.
Izvješće je završio sa porukema kojima je želio dati naglasak a one su :
1. 311.000 djece koje će imati plaćen obrok u školama od 1. siječnja, odnosno od početka druga polugodišta školske godine 2022/2023
2. da će minimalna plaća biti 700 eura bruto,
3. te da će biti reguliran rad nedjeljom od kojih će biti 16 nedjelja u godini biti radnih
Rekao je također da se nastavlja reforma zdravstva, daljnja ulaganjima u izvore energije i energetsku samodostatnost, te da će prosjećna plaća, do kraja mandata ove Vlade doćie na razinu od 8.200 kuna.
“To zahtijeva puno rada , puto truda,puno kreativnosti, puno predanosti, to zahtijeva i demokratsku kontrolu, uvažavanje kritika i sugestija iz oporbe ili bilo koga iz javnog prostora. Ali smatram da smo put koji smo zacrtali, poprilično dobro do sada I realizirali . Nismo realizirali sve, ali ima puno elemenata
gdje smo na neki način bili brži i od onih zacrtanih rokova koje smo sami sebi dali. Izazova je puno” rekao je premijer Plenković
ponedjeljak, 17.10.2022.
ODRŽANA KONFERENCIJA U OSIJEKU O DIGITALIZACIJI AGRARA
U ŽUPANIJI KROZ MJERE UGOVORENO 2,9 MILIJARDI KUNA
Ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković je 14. listopada 2022., sudjelovala u Osijeku na otvaranju konferencije „AgroRocks - nove tehnologije u poljoprivredi“,
Tu su bili i saborski zastupnik Goran Ivanović, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu Darja Sokolić i mnogih drugi iz djelatnosti prehrambene industrije i IT-a sektora.
Otvoren je i 25. Osječki jesenski sajam na kojem je sudjelovalo više od 200 izlagača iz Hrvatske i Mađarske, a koji uključuje robe i usluge iz domene poljoprivrede, prehrane, obrtništva, graditeljstva i stanovanja, pri čemu je ministrica Vučković posebno pohvalila vrijedne proizvođače slavonskih gastro delicija.
Istaknula je kako Hrvatska kao najmlađa država članica Europske unije danas broji čak 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU, što ju svrstava na sedmo mjesto među državama članicama po broju registriranih oznaka.
Na području Osječko-baranjske županije proizvode se tri proizvoda registrirana na EU razini (Baranjski kulen kao ZOZP, Slavonski kulen/Slavonski kulin kao ZOZP i Slavonski med kao ZOI), dva proizvoda su u postupku registracije na EU razini (Slavonska kobasica kao ZOZP i Meso crne slavonske svinje kao ZOI), a dozvoljena je i proizvodnja Mesa turopoljske svinje ZOI koje ima prijelaznu nacionalnu zaštitu i u postupku je registracije na EU razini.
Pri otvaranju konferencije na temu digitalizacije agrara, ministrica Vučković je istaknula važnost digitalizacije procesa upravljanja, ulaganja u preciznu poljoprivredu i robotizacije u kontekstu radne snage, a u cilju napretka i rasta produktivnosti proizvodnje i kvalitete života i rada u ruralnim krajevima. Istaknula je kako je u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. osigurano 35 milijuna eura za provođenje digitalizacije i stvaranje jedinstvenog sustava znanja, koje ima za cilj lak i brz prijenos do poljoprivrednika, za provođenje digitalne transformacije resora u kontekstu razvijanja pametne poljoprivrede, sustava sljedivosti i učinkovitih javnih usluga.
Do sada su u sklopu Programa ruralnog razvoja poljoprivrednici, prerađivači poljoprivrednih proizvoda te prerađivači drva mogli ulagati u digitalizaciju poljoprivrednih gospodarstva, objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda te objekata za preradu drva kroz tri različite podmjere (4.1.1., 8.6.1., 8.6.2.), putem kojih je do sada Osječko-baranjskoj županiji ugovorena potpora u iznosu od gotovo 570 milijuna kuna, pri čemu je isplaćeno 400 milijuna kuna. Kroz cijeli niz mjera navedenog Programa u županiji je ugovoreno ukupno 2,9 milijardi kuna i isplaćeno 2,3 milijarde kuna.
Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.
PAPA PRIMIO BISTU BLAŽENOG STEPINCA NA DAR
PODSJEĆANJE DA STEPINCA TREBA PROGLASITI SVETIM
Župnik župe Presvetog Trojstva iz Krašića Ivan Vučak zajedno sa vjernicima župe bio je u općoj audijenciji kod Pape Franje 12. listopada te su tom prigodom Svetom Ocu darovali bistu kardinala zagrebačke nadbiskupije blaženog Alojzija Stepinca, piše Vatican news.
Ta je bista blaženog kardinala Stepinca papi Franji bila namijenjena još 2020. godine, povodom 60. obljetnice smrti kardinala Stepinca. Međutim zbog pandemije covida tek je sada bilo moguće ostvariti predaju biste Papi.
Posveta na bisti, napisana na talijanskom jeziku, glasi: „Dar Svetome Ocu od vjernika župe Presvetoga Trojstva – Krašić, na 60. obljetnicu smrti blaženog Alojzija Stepinca” s datumom 26. veljače 2020. godine.
Krašićki su vjernici neposredno prije opće audijencije slavili misu u bazilici svetoga Petra te pohodili grob već proglašenog svetim pape Ivana Pavla II. Izmolili su i molitvu za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca, kojega je papa Ivan Pavao II proglasio blaženim 3. listopada 1998. godine kada je posjetio hodočasničko svetište Mariju Bistricu.
Upravo nekoliko dana nakon 24. obljetnice Stepinčeve beatifikacije, šezdesetak vjernika župe Presvetog Trojstva krenulo je u Italiju, gdje posjećuju grobove apostolskih prvaka, kao i mjesta povezana s blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem.
subota, 15.10.2022.
CIJENA HRANE I BEZALKOHOLNA PIĆA VIŠA ZA 19,1%
CIJENE NA GODIŠNJOJ RAZINI VIŠE ZA 12,8%
Državni zavod za statistiku objavio je 14. listopada 2022. godine statističke podatke prema kojima su cijene dobara i usluga na godišnjoj razini , u odnosu na rujan 2021. u prosjeku više za 12,8%, dok su u godišnjem prosjeku cijene više za 8,6%.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz 2022. u prosjeku su više za 1,5%.
Na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama
Hrana i bezalkoholna pića, za 19,1%,
Restorani i hoteli, za 17,3%,
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 15,7%,
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 13,3%,
Prijevoz, za 12,3%,
Razna dobra i usluge, za 10,7%,
Odjeća i obuća, za 10,1%,
Rekreacija i kultura, za 8,8%,
Alkoholna pića i duhan, za 4,2%.
petak, 14.10.2022.
KONGRES COPA – COGECA U ŠIBENIKU
MOGUĆNOSTI I IZAZOVI ZA EUROPSKU POLJOPRIVREDU
Kongres najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca započeo je 13. listopada u Amadria parku u Solarisu, s preko 350 poljoprivrednih proizvođača, savjetnika u poljoprivredi i članova zadruga te znanstvenika iz Hrvatske i svih država Europske unije.
Sudionicima se video pozivom obratio Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski, koji je najavio da će Europska Komisija uskoro usvojiti odluke vezano za krizu u opskrbi i visokim cijenama umjetnog gnojiva u Europskoj uniji, kako bi se zadržala stabilnost poljoprivredne proizvodnje.
Na skupu su govorili i češki ministar poljoprivrede, ujedno i predsjedatelj Poljoprivrednog vijeća EU-a Zdenek Nekula, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins, te pomoćnik glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda Maurizio Martina. Sudionica Kongresa obratila se inistrica poljoprivrede zemlje domaćina, Hrvatske, Marija Vučković, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović koji je i dopredsjednik COPA- COGECA udruženja, te župan šibensko-kninski dr. Marko Jelić.
„Značajan postotak stanovništva naše županije, ponajprije njezinog zaobalnog dijela tradicionalno se bavi poljoprivredom. Šibensko-kninska županija zato ulaže velike napore i značajna sredstva u njezin razvoj, a ulaganja u vinarije i izgradnju uljara intenzivirale su sadnju novih vinograda i maslinika.“, istaknuo je župan dr. Jelić u svom kraćem govoru lić te sudionicima skupa poželio ugodan boravak u županiji kao i u Hrvatskoj.
Jakopović, Vučković, Lambert, Armangola.... u Šibeniku
Naglasak ovogodišnjeg Kongresa je na izazovima i mogućnostima za poljoprivredu EU-a, ravnoteži između sigurnosti i održivosti hrane u EU-u, tranziciji prema dugoročnoj održivosti poljoprivredno-prehrambenog lanca i poljoprivredi, te važnosti žena u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnim područjima, kao i o digitalizaciji te uvođenju novih tehnologija u poljoprivredu.
„Među glavne naglaske kongresa je stav da Europska unija u ovim izazovnim i kriznim vremenima nikako ne smije smanjiti proizvodnju hrane, odnosno da se kroz različite mehanizme koji su na raspolaganju potrošačima mora osigurati stabilnost cijena te dostupnost sigurne i kvalitetne hrane. Obzirom na novu Zajedničku poljoprivrednu politiku, koja na snagu stupa od početka 2023. godine, stvoren je ozbiljan konflikt između ključnih ciljeva ZPP i situacije na terenu budući da su poljoprivrednici suočena sa problemima u proizvodnji koje je nametnuo rat na tlu Europe, odnosno Ukrajini . Probleme generira ergetska kriza te poremećaji u globalnim lancima opskrbe. To uzrokuje ogroman rast troškova proizvodnje, ali i rast cijena hrane za krajnje potrošače“, rekao je na otvorenju predsjednik HPK Mladen Jakopović.
„Prioriteti Europske komisije stavljeni su na Europski zeleni plan i njegove različite strategije i inicijative koje su u središte naših političkih i ekonomskih rasprava, gdje se borba vodi protiv klimatskih promjena, smanjenje emisija stakleničkih plinova i rješavanje problema gubitka bioraznolikosti. U tom kontekstu ne smijemo zaboraviti kumulativne učinke energetske krize i ruske invazije na Ukrajinu što ima dugotrajne učinke koji će se osjetiti ne samo u EU-u nego i drugdje u svijetu. Sigurnost hrane i dostupnost hrane sada su ključni elementi koje treba zadržati u transformaciji prehrambenih sustava. Stoga ovogodišnji kongres ima za cilj raspravu o tome kako spomenute izazove pretvoriti u prilike. To je i glavna poruka domaćina Kongresa – predsjednice udruženja Copa Christiane Lambert te predsjednika udruženja Cogeca Ramona Armengola.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković smatra da u ovim kriznim vremenima EU mora kroz sve svoje mehanizme pomoći poljoprivrednicima kako bi održali stabilnost proizvodnje.
„Hrvatska je kroz različite mehanizme i mjere pomogla poljoprivrednicima te im osigurala dodatna sredstva, iz EU i iz nacionalnog proračuna, kako bi se proizvodnja održala i smanjili ogromni troškovi naših proizvođača, kako zbog krize tako i zbog suše koja je bila ovog ljeta. Ključno je da nam ne padne proizvodnja u idućem periodu. Moramo zadržati proizvodnju odnosno održati balans između tri ključna stupa poljoprivredne politike – zelenog, ekonomskog i socijalnog. Zato Vlada RH čini sve kako bi pomogla našim proizvođačima, a već ovaj mjesec će ranije nego inače, uz dosadašnje mjere ići i predujam potpora u visini od 1,75 milijardi kuna“, rekla je ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković u Šibeniku
Za sudionike kongresa predviđeno je da 14. listopada u organizaciji domaćina obiđu proizvođače mlijeka i sira, vina i maslinovog ulja, voća i povrća te vinarije na području Dalmacije kako bi se upoznali s hrvatskom proizvodnjom i proizvođačima koji su tijekom godina napravili ozbiljan pomak i razvoj u poljoprivrednoj proizvodnji te se na tržištu potvrdili sa visokokvalitetnim proizvodima i hranom.
Copa-Cogeca je najutjecajnija, najstarija i najveća organizacija poljoprivrednih proizvođača i zadruga u Europskoj Uniji. Hrvatska poljoprivredna komora, kao članica Copa-Cogeca organizacije, ima mogućnost sudjelovati u pregovorima u više od dvadeset grupa u okviru Europske komisije te je time na nacionalnoj razini najznačajniji predstavnik poljoprivrednih proizvođača u kreiranju poljoprivrednih politika.
Evo što sindikat poljoprivrednika Sjeverne Irske kaže na svojoj Internet stranici od 14. listopada o Kongresu u Šibeniku.
https://www.ufuni.org/news/ufu-attend-copa-congress-in-croatia
UFU na COPA kongresu u Hrvatskoj
Predsjednik Ulster Farmers’ Union (UFU) David Brown i parlamentarni službenik Alexander Kinnear prisustvovali su kongresu Copa-Cogeca u Šibeniku, Hrvatska. Deseto je to izdanje Kongresa europskih poljoprivrednika koji je započeo u srijedu 12. listopada - nedjelja16. listopada. Glavne teme konferencije su sigurnost hrane i dostupnost hrane, što su sada dva ključna elementa koja treba zadržati u transformaciji prehrambenih sustava.
Maria Didukh, direktorica Ukrajinskog nacionalnog agrarnog foruma govorila je na događaju. Opisala je napade na ukrajinske farme, uključujući krađu prijeko potrebnih, skupih strojeva i opreme. Polja su minirana kako bi se spriječila obrada. Na ostalim površinama zasijano je 20 posto manje jarih usjeva, a potencijalno se ne smije zasijati do 40 posto ozimih usjeva. Imaju ograničen pristup izvozu žitarica, otprilike samo šest milijuna tona tijekom kolovoza/rujna. To je dovelo do niskih cijena za poljoprivrednike unutar Ukrajine i globalne zabrinutosti za sigurnost hrane, zbog nemogućnosti izvlačenja žitarica i proizvoda iz Ukrajine.
Od vitalne je važnosti da UFU nastavi surađivati s Copa-Cogecom jer se europska politika još uvijek primjenjuje u Sjevernoj Irskoj i utječe na lokalne poljoprivrednike.
Osnovan je 1918., Ulster Farmers Union (UFU) je najveća demokratska dobrovoljna organizacija koja predstavlja poljoprivrednike i uzgajivače u Sjevernoj Irskoj. Njegov središnji cilj je promicanje njihovih interesa u zemlji i inozemstvu kroz profesionalno lobiranje. Danas UFU ima preko 11 500 članova.
četvrtak, 13.10.2022.
OBRAMBENO PLANIRANJE NATO SAVEZA
NATO SREDSTVA MORAJU OSTATI SIGURNA I UČINKOVITA
Uoči sastanka ministara obrane NATO-a 12. i 13. listopada u Bruxellesu glavni tajnik NATO Saveza Jens Stoltenberg u kratkom razgovoru s novinarima je izjavio da će glavni prioritet sastanka biti veća protuzračna obrana Ukrajine.
Jens Stoltenberg glavni tajnik NATO Saveza
„Tijekom posljednjih tjedana vidjeli smo najozbiljniju eskalaciju rata od Ruske invazije u veljači.Rusija mobilizira desetke tisuća novih vojnika. Oni pokušavaju ilegalno pripojiti ukrajinske zemlje i vidjeli smo neselektivne napade na ukrajinske gradove. I naravno, također smo čuli prikrivene nuklearne prijetnje koje dolaze iz Moskve. Sve to čini ovo najozbiljnijom eskalacijom od veljače“- rekao je glavni tajnik Nato saveza Jens Stoltenberg , te nastavio „ Sastati ćemo se sa ukrajinskim ministrom obrane, Reznikovom, a poruka NATO saveznika bit će da smo nepokolebljivi u našoj potpori Ukrajini, da smo spremni na duge staze i da ćemo ih podržavati sve dok treba.Također ćemo razgovarati o odvraćanju i obrani te kako obnoviti naše zalihe, jer su saveznici pružili podršku Ukrajini smanjenjem zaliha NATO-a, ili streljiva, ili oružja. To je bila prava stvar koju smo učinili, ali naravno, moramo se pozabaviti time kako ponovno napuniti te zalihe. Stoga očekujem da će se ministri složiti da preispitaju naše smjernice da se više angažiraju u industriji. NATO je jedinstvena platforma. Imamo NATO proces obrambenog planiranja, imamo ciljeve sposobnosti; radimo na standardizaciji i interoperabilnosti. Sve su to jedinstveni alati NATO-a koji nam omogućuju da se uključimo u industriju i damo industriji dugoročnu potražnju koja im je potrebna za više ulaganja u proizvodne kapacitete, tako da možemo proizvesti više oružja, više streljiva, više sposobnosti koje su nam potrebne, kako osigurati vlastito odvraćanje i obranu, ali i nastaviti pružati potporu Ukrajini. Otpornost kritične infrastrukture i važnost toga, pokazala se u sabotaži protiv cjevovoda u Baltičkom moru. A onda ćemo imati i sastanak ministara obrane NATO-a na sjednici na kojoj ćemo govoriti o našim misijama i operacijama, od Iraka do Kosova.Održat će se sastanak NATO-ove skupine za nuklearno planiranje. Ovo je rutinski, dugo planirani sastanak, na kojem ćemo razgovarati o tome kako nastaviti osiguravati da NATO-vo sredstvo odvraćanja ostane sigurno i učinkovito“.
Na pitanje novinara: Kakav je odgovor NATO-a u slučaju ruskog nuklearnog napada bilo gdje?
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je odgovorio
„ NATO je obrambeni savez. NATO je tu da spriječi sukob, da spriječi rat. Stoga smo ojačali naše odvraćanje kako bismo Rusiji poslali vrlo jasnu poruku da smo tu da zaštitimo i obranimo sve saveznike.
Vidjeli smo naravno špekulacije o uporabi nuklearnog oružja male snage u Ukrajini i jasno smo poručili Rusiji da će to imati teške posljedice za Rusiju.
Rusija zna da se nuklearni rat ne može dobiti, nikada se ne smije voditi. I naravno, također pomno pratimo rusko nuklearno stanje. Nismo vidjeli nikakve promjene u nuklearnom stavu Rusije, ali ostat ćemo budni, nastavit ćemo pozorno pratiti jer su nuklearne prijetnje, nuklearna retorika i prikrivene prijetnje Rusije opasne i nepromišljene“- odgovorio je glavni tajnik NATO saveza
Na novinarsko pitanje „Što se promijenilo sada kada su države članice spremne osigurati protuzračnu obranu i što to znači za nastavak država članica“ glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je odgovorio „ Pozdravljam što NATO saveznici osiguravaju sustave protuzračne obrane. To je izuzetno važno i pozdravljam nedavnu najavu Njemačke, kao i isporuku njemačkih sustava protuzračne obrane Ukrajini. Mislim da smo svi vidjeli zašto je ovo tako važno.
Užasni neselektivni napadi na ukrajinske gradove, ubijeni civili, uništena kritična civilna infrastruktura i ne manje važno napadi na energetski sustav, energetsku infrastrukturu, ozbiljni su kako se približavamo zimi. Dakle, sve ovo pokazuje hitnu potrebu za više protuzračne obrane za Ukrajinu. Saveznici su osigurali protuzračnu obranu, ali mi trebamo još više. Trebaju nam različite vrste protuzračne obrane: kratkog dometa, dugog dometa, sustavi protuzračne obrane za balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, različiti sustavi za različite zadatke. Ukrajina je velika zemlja, ima mnogo gradova, pa moramo povećati kako bi mogli pomoći Ukrajini u obrani još više gradova i više teritorija od užasnih ruskih napada na njihovo civilno stanovništvo“
Na pitanje novinara agencije TANJUG Marka Ivasa „ Kako vidite situaciju na Zapadnom Balkanu imajući u vidu rat u Ukrajini“ Jens Stoltenberg je odgovorio:
„Zapadni Balkan je važan za NATO, tamo imamo povijest. Tamo smo već mnogo godina. Pomogli smo okončati dva brutalna rata 1990-ih. Imamo svoju misiju KFOR na Kosovu koja pomaže osigurati stabilnost, slobodno kretanje svih zajednica na Kosovu, imamo sjedište u Sarajevu i također blisko surađujemo s Europskom unijom. NATO trupe na Kosovu pomažu u pružanju potpore diplomatskim naporima Europske unije i dijalogu Beograda i Prištine. Također radimo zajedno s EU u Bosni i Hercegovini. I naravno, imamo i članove na zapadnom Balkanu. Dvije najnovije članice Saveza zapravo su zemlje zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Dakle, Zapadni Balkan je važan za NATO i stoga se nastavljamo fokusirati na tu regiju „ – izjavio je glavni tajnik Nato Saveza Jens Stoltenberg uoči početka sastanka ministara obrane zemalja NATO saveza 12. listopada u Bruxellesu.
srijeda, 12.10.2022.
BOSNU I HERCEGOVINU EU PREPORUČUJE U STATUS KANDIDATA
PROCJENA REFORMI ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA I TURSKE
Europska komisija komunicirala je javnosti 12. listopada svoj Paket proširenja za 2022. godinu dajući detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na putu prema Europskoj uniji. Naglasak je na provedbi temeljnih reformi, te smjernicama o budućim reformskim prioritetima.
Komisija preporučuje da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, pod uvjetom da se poduzima niz koraka za jačanje demokracije, funkcionalnost državnih institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jamčenje slobode medija i upravljanje migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podupirati reformske napore i ubrzati integraciju zapadnog Balkana u cjelini.
Još u lipnju 2022. godine Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta, s posebnim osvrtom na one koji čine značajan skup reformi. Unatoč političkim previranjima i općim izborima 2. listopada, čelnici političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u lipnju 2022. godine, obvezali su se na načela za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell, rekao je: “Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini. Unosimo pozitivnu dinamiku u proces i nadamo se da će regija iskoristiti priliku i nastaviti je provoditi provedbom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i budućih država članica. Procjene koje sada donosimo također se odnose na vrstu Unije kakvu želimo za budućnost. I jasno je da vjerujemo u europsku budućnost naših partnera. Ruska brutalna invazija na Ukrajinu donosi snažno olakšanje važnosti proširenja EU, koje poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročna investicija u mir, prosperitet i stabilnost našeg kontinenta.”
Predstavljajući ovogodišnji Paket koji se sastoji od Komunikacije o politici proširenja EU-a i godišnjih izvješća, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi rekao je: „Politika proširenja Europske unije geostrateško je ulaganje u mir, stabilnost, i sigurnost našeg europskog kontinenta. Naša izvješća nude činjeničnu i poštenu procjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ići brže u reformama kako bi krenuli naprijed. Nema alternative i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU.
Preporuka za dodjelu statusa kandidata je povijesni trenutak za građane Bosne i Hercegovine. Pozivam čelnike zemlje da maksimalno iskoristi ovu povijesnu priliku i brzo nastavi s koracima navedenim u našoj preporuci. Ovo će ponovno pokrenuti rad na reformama i na ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”
Što se tiče ostalih zemalja Zapadnog Balkana, situacija je, prema viđenju Europske komisije slijedeća:
CRNA GORA
Prioritet za daljnji sveukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila vladavine prava postavljenih u poglavljima 23 i 24. Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritična područja, a to je : slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te vjerodostojnosti pravosuđa. To zahtijeva političku stabilnost i konstruktivan angažman svih dionika, što dovodi do uspostave stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Saboru o ključnim reformama.
SRBIJA
Trebala uspostaviti Vladu opredijeljenu za strateški smjer i reformski put EU. Potrebni su daljnji rad i politička predanost kako bi se nastavile i produbile reforme i riješili nedostaci, posebno u ključnim područjima: pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i domaćeg rješavanja ratnih zločina. Srbija također mora prioritetno poboljšati svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a koja je značajno opala. Također se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformacija.
ALBANIJA I SJEVERNA MAKEDONIJA
Otvorile su novu fazu u svojim odnosima s EU-om nakon prvih međuvladinih konferencija o pristupnim pregovorima 19. srpnja 2022. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala. Albanija treba poraditi na imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.
KOSOVO
Potrebno je intenzivirati napore u jačanju demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbi protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj procjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i prijedlog, koji je još uvijek na čekanju u Vijeću, treba hitno tretirati.
Što se tiče normalizacije odnosa, dok su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje da se obje strane konstruktivnije angažiraju u pregovorima o pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji u narednom razdoblju i pokažu fleksibilnost kako bi se osjetio konkretan napredak.
TURSKA
U području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, Turska mora preokrenuti negativan trend kao prioritetno pitanje rješavanjem problema slabljenja učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Činjenice koje se temelje na procjeni da su pristupni pregovori Turske zapravo u zastoju, još uvijek vrijede.
Europsko vijeće opetovano je potvrdilo svoj strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Sredozemlju i za razvoj suradničkog i obostrano korisnog odnosa s Turskom.
No, situacija u istočnom Sredozemlju ponovno se zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica EU.
Stalna politika Turske da se ne usklađuje s restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije EU-Turska. Turska također treba poduzeti odlučne korake za poboljšanje usklađenosti sa ZVSP-om EU-a, uključujući restriktivne mjere EU-a, i izbjegavati radnje koje su u suprotnosti s navedenim ciljem obiju zemalja da se pridruže EU-u.
TURSKA ostaje partner Europske unije u ključnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracija, protuterorizam, gospodarstvo, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i intenzivirani angažman u tim područjima. TURSKA je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala je ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je također odlučila povećati trgovinske i financijske odnose s Rusijom.
ONO ŠTO SLIJEDI JE DA Europsko Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.
utorak, 11.10.2022.
OBRANA OD ASTEROIDA
PREDAVANJE ANTE RADONIĆA U MATICI HRVATSKOJ
Matica Hrvatska i njen Odjel za prirodoslovlje i matematiku priređuju 13.listopada u 18 sati predavanje pod naslovom KONCEPT OBRANE OD ASTEROIDA I NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA SVEMIRA koje će održati Ante Radonić (71) koji se bavi popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike cijeli svoj život. Više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike.
Ante Radonić
Radonić je bjavio tristotinjak popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima, te održao više od osamsto javnih predavanja u tristotinjak gradova Hrvatske, dakako o astronomiji. Najviše je pisao za časopise zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir od 1970. godine te za časopis Priroda Hrvatskog prirodoslovnog društva. Pozivan je često da na raznim radijskim i televizijskim postajama komentira istraživanja svemira i svemirskih letova. Od 1996. stalni je stručni suradnik tjedne emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira na Drugome programu Hrvatskoga radija utorkom, koja se emitira od 20 do 22 sata. Godine 2014. dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture.
Tijekom predavanja u Matici hrvatskoj o obrani asteroida i najnovijem istraživanju svemira bit će riječi o upravo uspješno obavljenom kinematičkom udaru u asteroid, o opservacijama svemirskog teleskopa James Webb, o prvim slikama silueta supermasivnih crnih rupa te kako teku neposredna istraživanja robotskih rovera na površini planeta Marsa. Predavanje će biti popraćeno mnogobrojnim snimcima kojima raspolaže Ante Radonić. Rođen je na otoku Korčuli.
Zbog više desetljeća duge aktivnosti na popularizaciji astronomije, ove godine po njemu je nazvan asteroid „176981 Anteradonic“, kojeg su otkrili astronomi projekta „Sloan Digital Sky“ 2002. godine.
ZA RAD I BORAVAK U RH OVE GODINE IZDANO 86 TISUĆA DOZVOLA
ZA SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE 16 TISUĆA DOZVOLA
Od 86.032 dozvola za boravak i rad koje su izdane u Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske ove godine, 53.544 ih je izdano za novo zapošljavanje, 16.413 je produženje dozvola, a 16.075 izdano je za sezonsko zapošljavanje, piše Al Jazeera, pozivajući se na Hinu.
Stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu gdje je izdano 33.501 dozvola, turizmu i ugostiteljstvu za koje je izdano 28.191 dozvola, u industriji 10.916 dozvola, saobraćaju i vezama 4.419 dozvola te poljoprivredi i ribarstvu 1.866. Od spomenutih dozvola najmanje ih je bilo za sezonske radnike, a najviše za novo zapošljavanje, pokazuju podaci MUP-a Republike Hrvatske.
Prema MUP-ovim podacima, do početka listopada u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.
Najviše dozvola za boravak i rad izdano je državljanima Bosne i Hercegovine što je 26.166 dozvola, potom Srbije 15.030, Sjeverne Makedonije 8.079, Nepala 7.994 i Kosova 6.028 dozvola.
nedjelja, 09.10.2022.
LIKERI, RAKIJE I GINOVI
U PRIPREMI 4. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE U ZAGREBU
Tekst koji slijedi ima marketinških elemenata. Ali kolegijalno je pomoći uredniku u novinarskoj branši. Urednik u Gospodarskom listu Marin Marasović priprema 4. ocjenjivanje likera, rakija i ginova iz zemalja regije, a ja objavljujem tekst poziva za sudjelovanje na ocjenjivanj, jer smo se tako dogovorili. (mzz)
ŠALJITE SVOJE RAKIJE, LIKERE I GINOVE NA 4. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE U ZAGREB!
Gospodarski list i četvrtu godinu zaredom u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu organizira međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova koje će se održati 24. i 25. studenog, kao i prošle godine u novom Senzorskom laboratoriju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Stručna međunarodna komisija ponovno će ocjenjivati boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Ocjenjivat će se po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji šampionski uzorak. Komisija se još formira, ali sigurno je da će predsjednik ocjenjivačke komisije biti doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao i da će jedan od članova komisije biti istaknuti senzoričar u „svijetu rakija“ prof. dr. Ninoslav Nikičević iz Beograda.
Lokacija i datum održavanja dodjele nagrada najuspješnijima bit će objavljeni naknadno.
Komisija se još formira, ali sigurno je da će predsjednik ocjenjivačke komisije biti doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao i da će jedan od članova komisije biti istaknuti senzoričar u „svijetu rakija“ prof. dr. Ninoslav Nikičević iz Beograda.
Uz medijsku promociju proizvođača, cilj ove manifestacije je i kroz edukativna i stručna predavanja ukazati i na relativno nisku kulturu pijenja rakija i likera te nedovoljnog poznavanja rakija kod šire populacije, ali i ugostiteljskog sektora.
Potrošnju rakija ugrožava i agresivni marketing i financijska snaga u industriji konkurentskih pića. Stoga je ovo prigoda da se dodatno popularizira i promovira kultura rakije, istaknu najbolji proizvođači koji će biti nagrađeni za uspjeh i kvalitetu rakija, likera i ginova.
NATJECANJE OBILJEŽILA KVALITETA
Prošle je godine, unatoč specifičnoj epidemiološkoj situaciji, ocijenjeno više od stotinu rakija, likera i ginova pristiglih iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Natjecanje je obilježila do sad nikad veća kvaliteta pristiglih uzoraka gdje je preko 60 pristiglih uzoraka dobilo ocjenu 18 i više (zlato i veliko zlato). Zanimljivo je kako je apsolutni šampion natjecanja dobio maksimalnu ocjenu 20, po prvi puta otkad je međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera u Zagrebu. Dokaz je to sve kvalitetnije proizvodnje rakija, likera, ali i ginova na ovim prostorima.
Danas se na tržištu mogu pronaći rakije i likeri od skoro svih voćnih vrsta. Osim povećanja različitosti, povećava se i tehničko/tehnološka razina proizvodnje, no i dalje veliki problem predstavlja promocija rakija koja se ne može javno reklamirati, a i kupnja i konzumacija su restriktivni.
Rakije, likeri i ginovi se zato mogu promovirati organiziranjem natjecanja proizvođača gdje se rakije ne samo približavaju kupcima nego je natjecanje oblik usvajanja novih znanja i podizanje kakvoće vlastitih proizvoda.
Stoga nam je zadovoljstvo pozvati Vas na 4. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera.
Šampionom u kategoriji ginova u 2021. proglašena je Destilerija Gavran, Raven’s London dry gin, Ivana Gavrana iz Velike Gorice.
U kategoriji likera titul je odnio Teranino Destilerije Patrik, proizvođača Patrika Sračića kraj Jastrebarskog.
Apsolutni šampion ocjenjivanja i proizvođač dvije od tri najbolje ocijenjene rakije bio je Luka Perić iz Srbije.
PRIJAVITE SE I POŠALJITE UZORKE
Za sudjelovanje je potrebno ispuniti PRIJAVU te dostaviti uzorak rakije/likera/gina u staklenim bocama (dvije boce minimalne zapremnine 0,75 litara računaju se kao 1 uzorak) te platiti participaciju. Ona je za jedan uzorak 200 kuna, za dva uzorka već je popust od 5 posto, te je participacija
380 kuna. Što je više uzoraka popust je veći.
Više detalja na https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/prijavite-se-na-4-medunarodno-ocjenjivanje-rakija-i-likera/
Uzorke je potrebno dostaviti do 11. 11. 2022. godine na adresu Gospodarskog lista (Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat).
Na svakom uzorku je potrebno napisati:
uzorak za Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera;
kategoriju jakog alkoholnog pića;
alkoholnu jakost i godinu proizvodnje;
ime i prezime proizvođača (ili naziv poduzeća) te vašu adresu.
Prijava za ocjenjivanje je na linku:
https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/prijavite-se-na-4-medunarodno-ocjenjivanje-rakija-i-likera/
Nadamo se Vašem sudjelovanju i doprinosu ovoj međunarodnoj manifestaciji!
FACEBOOK EVENT https://www.facebook.com/events/1131506067486316
Kontak e-mail: marin@gospodarski-list.hr
PROSVJED ZA ASSANGEA
OPTUŽBE PROTIV ASSANGEA
LAKO MOGU POSTAVITI TEMELJ ZA NAPAD NA SLOBODU TISKA
"Danas Assange, a sutra bilo tko od nas, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Ovo je udar na temelje novinarstva, ovo je udar na slobodu izričaja i borbu za istinu," rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko na skupu ispred Novinarskog doma 8. listopada 2022. Na tom su skupu novinari simboličnom akcijom Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) protestirali i suprotstavili se izručenju SAD u Juliana Assangea (51) koji je osnovao WikiLeaksa 2006. godine.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko naglasio je potrebu da se svi novinari mobiliziraju i izraze solidarnost u obrani Assangeove slobode, a ocijenio je i kako je postupak britanskih vlasti
koje su donijele odluku o izručenju za svaku osudu.
U sklopu globalne akcije suprotstavljanja Assangeovu izručenju u Londonu je u subotu formiran ljudski lanac oko zgrade parlamenta, održano je dvadesetak akcija diljem svijeta, a oglasila se i Međunarodna federacija novinara (IFJ).
'Pozivamo američku vladu da povuče sve optužbe protiv Juliana Assanga i tražimo od svih medijskih sindikata i organizacija za slobodu medija da potaknu svoje vlade da osiguraju Assangeovo oslobađanje. Bez obzira na osobne stavove, njegovo izručenje imat će zastrašujući učinak, a svi novinari i medijski djelatnici bit će ugroženi, priopćili su iz IFJ-a.
Maja Sever novinarka HRT-a,predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i čelnica Sindikata novinara Hrvatske rekla je kako bi se američki slučaj protiv Juliana Assangea mogao pokrenuti protiv bilo kojeg novinara na svijetu na istim temeljima. Odluku britanske ministrice vanjskih poslova da dopusti izručenje Assangea SAD-u ocijenila je udarcem na slobodu medija i slobodu govora.
WikiLeaks za nedostupne dokumente
Julian Paul Assange je onivač WikiLeaksa međunarodne neprofitne organizacije sa sjedištem u Švedskoj, koja objavljuje anonimne dojave odnosno na drugi način nedostupne dokumente uz istovremeno čuvanje anonimnosti svojih izvora. Sami sebe smatraju dobavljačima za istraživačko novinarstvo.
I Assang je objavio tajne dokumente koji su dokaz američkih ratnih zločina u Iraku i Afganistanu. Tražen je u SAD-u pod 18 optužbi, poput špijunaže. Prema Zakonu o špijunaži u Americi Assange bi mogao biti osuđen na 175 godina zatvora.
SAD tvrdi da je Assange doveo živote u opasnost objavljivanjem ogromne količine povjerljivih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša.
Novinari i ostali koji se zauzimaju za njega navode da ga je američka vlada namjerava kazniti zatvorom jer je pomogao razotkriti zlodjela američkih snaga u Iraku i Afganistanu. A to su radnje za koje javnost ima pravo znati.
Objavljivanje povjerljivih dokumenata bitan je dio novinarstva . Optužbe protiv Assangea mogle bi postaviti temelje za šire napade na slobodu tiska.
Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador jedan je od onih koji su se zauzeli za Assangea i ponudili mu azil, ali je američka vlada uporno progonila Assangea u nekoliko predsjedničkih administracija. (m.zouhar zec)
Julian Assang
ASSANGE - velika riba koja voli istinu
Julian Assange je bez sumnje velika riba – jednako velika i za novinarstvo i slobodu tiska kao i za američke političke tajne koje koje više nisu tajne, jer ih je Assange objavio javno u dokumentima na WikiLeaksu . I sada ga američka Vlada želi na optuženičkoj klupi, koja će rezultirati zatvorom.
Evo što o Julianu Assangu sažeto kaže WIKIPEDIA, do odluke ministrice vanjskih poslova Velike Britanije Priti Patel koja je 17.lipnja 2022. odobrila izručenje Assangea Sjedinjenim Američkim Državama. (mzz)
Julian Paul Assange rođen 3. srpnja 1971. australski je urednik, izdavač i aktivist koji je osnovao WikiLeaks 2006. WikiLeaks je privukao međunarodnu pažnju 2010. kada je objavio niz podataka koje je osigurala obavještajna analitičarka američke vojske Chelsea Manning. Ova curenja podataka uključuju video kolateralnog ubojstva u Bagdadu (travanj 2010.), ratne zapisnike u Afganistanu (srpanj 2010.), ratne zapisnike u Iraku (listopad 2010.) , i Cablegate (studeni 2010.). Nakon curenja informacija iz 2010., vlada Sjedinjenih Država pokrenula je kaznenu istragu protiv WikiLeaksa.
U studenom 2010. Švedska je izdala europski uhidbeni nalog za Assangea zbog optužbi za nedolično seksualno ponašanje. Assange je rekao da su te optužbe bile izgovor za njegovo izručenje iz Švedske u Sjedinjene Države zbog njegove uloge u objavljivanju tajnih američkih dokumenata.
Nakon što je izgubio bitku protiv izručenja Švedskoj, prekršio je jamčevinu i sklonio se u Veleposlanstvo Ekvadora u Londonu u lipnju 2012. Ekvador mu je odobrio azil u kolovozu 2012. na temelju političkog progona, uz pretpostavku da će, ako bude izručen Švedskoj, na kraju biti izručen Sjedinjenim Državama . Švedski tužitelji odustali su od svoje istrage 2019., rekavši da su njihovi dokazi "znatno oslabili zbog dugog vremenskog razdoblja koje je proteklo od dotičnih događaja".
Tijekom predizborne kampanje u SAD-u 2016. WikiLeaks je objavio povjerljive e-poruke Demokratske stranke, pokazujući da je stranački nacionalni odbor favorizirao Hillary Clinton u odnosu na njezinog suparnika Bernieja Sandersa na predizborima. U ožujku 2017. WikiLeaks je objavio niz dokumenata koji su detaljno opisali CIA-ine mogućnosti elektroničkog nadzora i kibernetičkog ratovanja, nakon čega su visoki dužnosnici CIA-e raspravljali o potencijalnoj otmici ili atentatu na Assangea.
Dana 11. travnja 2019. Assangeu je povučen azil nakon niza sporova s ekvadorskim vlastima.[18] Policija je pozvana u veleposlanstvo i on je uhićen. Proglašen je krivim za kršenje Zakona o jamčevini i osuđen na 50 tjedana zatvora.[20] Vlada Sjedinjenih Država otpečatila je optužnicu protiv Assangea u vezi s curenjem informacija koje je dostavio Manning. Dana 23. svibnja 2019. vlada Sjedinjenih Država dodatno je optužila Assangea za kršenje Zakona o špijunaži iz 1917. Urednici novina, uključujući The Washington Post i The New York Times, kao i organizacije za slobodu tiska, kritizirali su odluku vlade da optuži Assangea prema Zakon o špijunaži, karakterizirajući ga kao napad na Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Država, koji jamči slobodu tiska.
Dana 4. siječnja 2021., britanska okružna sutkinja Vanessa Baraitser presudila je protiv zahtjeva Sjedinjenih Država za izručenje Assangea i izjavila da bi to bilo "opresivno" s obzirom na zabrinutost zbog Assangeova mentalnog zdravlja i rizika od samoubojstva. Dana 6. siječnja 2021. Assangeu je odbijeno puštanje uz jamčevinu, čekajući žalbu Sjedinjenih Država. Dana 10. prosinca 2021. Visoki sud u Londonu presudio je da Assange može biti izručen SAD-u kako bi se suočio s optužbama. U ožujku 2022., Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio je Assangeu dopuštenje za žalbu. Dana 17. lipnja 2022. ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila je izručenje. Dana 1. srpnja 2022. objavljeno je da se Assange službeno žalio na nalog za izručenje.
Assange je zatvoren u Belmarshu, zatvoru kategorije A, u Londonu od travnja 2019. godine.
petak, 07.10.2022.
GRAĐANI GRADA PULE IDU NA REFERENDUM
LUNGOMARE GRAĐANIMA ILI IVESTITORU?
“Jeste li za izmjenu generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojim će se u cijeloj zoni obuhvata važaćeg Urbanističkog plana uređenja “Lungo mare” ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno poslovnih građevina”? Tako glasi pitanje koje će biti na listiću, na referendum u gradu Puli koji će se održati 9. listopada 2022.
Građani će izaći odgovoriti na referendumsko pitanje , a svojom odlukom, ako će u dovoljnom broju glasova odgovor biti Da, paticipirati će u gradskoj vlasti i odlučiti o tome da če Lungomare, šetnica, pored koje je s jedne stane hrvatsko Jadransko more, a s druge strane šuma za rekreaciju ostati i dalje šetnica i neće biti uključena u građevinsku zonu, prepuštena investitorskoj gradnji
Površinu uz šetnicu zvanu Lungomare građani su nekada zajednički pošumljavali vjerujući da će to zauvijek biti prostor za rekreaciju, sport i odmor. No izmjenom prostornog urbanističkog plana Pule, 2 000. godine i šuma i šetnica postali su zona za gradnju.
Investitor, koji voli sport, golf, posebno nogomet i medije, gdje zavidno zarađuje, namjerava na prostoru šume uz more i šetnicu u Puli graditi hotel sa dvije podzemne i sedam nadzemnih etaža ,hotel sa tristotinjak soba, sa 32 bazena sa još tri ugostiteljska objekta u samoj šumi, koji će također imati nadzemne etaže. Predviđen je i lif, koji će povezivati hotel i plažu. Na plaži je predviđena gradnja molova, a to predviđa je i gradnju cestovne infrastrukture.
Investiror ulaže i radi, radi zarade, a zaraditi je namjeravao i grad Pula . Jer Pula živi od turizma.
Aktualni je gradonačelnik omogućio da se u zoni za rekreaciju i sport može graditi hotel. Gradska vlast nije smatrala potrebnim pitati građane, radi kojh postoji, što žele s Lungomareom. Mogli su članovi gradskog vijeća složno sami predložiti referendum, ali ne. Viječnici, osim stranke Možemo nisu pokazivali inicijativu za odlučiti se za – referendum. Ali je tada grupa građana skupila preko 12 000 potpisa što je bilo preduvjet da gradska vlast mora održati referendum – jer građani žele da ih se pita – što će biti s Lungomareom i šumom.
Građani imaju interes da Lungomare i šuma ostanu i dalje bez betona, gradnje i interesa investitora, kojima će njihovi gosti turisti i oni šetati kao i do sada. M. Zouhar Zec
Slika Pule Lungomarea, šume i mora, ostati će plavo- zelena i neće biti nagrđena, ako dovoljno građana izađe na referendum.
četvrtak, 06.10.2022.
15. REGATA NA ŠOLTI
REGATA NA KRAJU TURISTIČKE SEZONE
U dane 8. i 9. listopada 2022.održati će se 15. šoltanska jedriličarska regata na relaciji Zenta – Stomorska – Zenta. Regatu organiziraju PŠRD-a Pelegrin, JK Zenta i Udruge Rusmarin, a pod pokroviteljstvom Općine Šolta i TZO Šolta te privatnih gospodarskih subjekata Tiskare Dvornik, Konobe Zenta, Marina Stores-a, Dustom Sailsa, ATT Suzukija.
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji, nedaleko od Splita, zapadno od otoka Brača, površine 58,98 kilometara kvadratnih, duljine 19 kilometara, s oko tisuću i pol stanovnika, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz otok Šoltu, kod mjesta Maslinica, nalazi se još sedam otočića.
Stomorska na otoku Šolti
U Stomorskoj je u subotu, 8. listopada predviđen zabavni program za jedriličare, stanovnike otoka i turističke goste.
U suradnji KP „Basilija“ osiguran je besplatan vez za sve jedrilice, sudionike regate, kao i potrebne prateće usluge. Jedriličare će dočekati članice udruge Rusmarin, a nakon dočeka je lutrija i večera za sudionike! U zabavnom dijelu programa nastupiti će Giuliano. Početak glazbenog koncerta je u 20 sati.
srijeda, 05.10.2022.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE INFORMACIJE DAJE NA KAPALJKU
O LOVAČKOJ UDRUZI ŠOLTA - SA ZAKAŠNJENJEM
Informaciju o obilježavanju 100 godina postojanja i djelovanja Lovačke udruge Šolta objavljujem sa zakašnjenjem od petnaestak dana. Nije si djelatnik u Ministarstvu poljoprivrede u priopćenju dao truda opisati rad te udruge kroz 100 godina ni na novinarskoj kartici od 30 redaka. Ali su zato napisana imena gospode iz političkog života Hrvatske koji su toga dana bili na obilježavanju 100 godina Lovstva. To je za moje poimanje informacije, drugorazredan pristup informaciji.
Ali ono zbog čega se vraćam na tu informaciju su neke činjenice koje je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kao izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića u subotu, 24. rujna 2022. u Grohotama na Šolti iznijela.
Ministarstvo poljoprivrede javnosti daje informacije na kapaljku,na sličan način kako je sada postupila ministrica. Doduše mora se priznati da ona na ovakav način, na nekim događanjima izađe sa relevantnim informacijama. Takve su informacije vrijedne pažnje, ali su uvijek u drugom dijelu teksta i teško ih se uočava. I ostanu nezapažene. I rijetki ih pročitaju.
ZAŠTO MINISTARSTVO NEMA TJEDNIH PRES KONFERENCIJA?
U velikom ministarstvu kao što je Ministarstvo poljoprivrede, sa desetak različitih sektora, konferencije za novinare trebale bi biti organizirane svaki tjedan – kada bi postojala volja aktualne Vlade i ministrice, da javnost bude informirana. Zašto konferencije za novinare? Zato da novinari mogu pitati sve što je za sektore relevantno, da hrvatska javnost bude informirana, da nitko ne živi u zabludi, koliko proizvodni sektori proizvode, stoke, svinja, sjemena, jaja, voća i povrća, cvijeća, koliko se proizvodi i koliko uvozi i izvozi, itd…
Koliko potkraj 2022. Hrvatska ima krava na hrvatskom selu, a koliko u velikim uzgajivačkim tvrtkama kojoj su vlasnici jedan ili dva subjekta? Koliko ima ovaca? Koliko koza i konja? Koliko zapuštenih pašnjaka? Gdje završava ovčja vuna i tko je prerađuje? Koliko poljoprivrednika plaća svoje dadžbine za poljoprivrednu mirovinu?Koliko ima vinograda i vina? Koji su vinari u vrhu svjetske kvalitete vina? Koliko u Hrvatskoj ima super modernih traktora vođenih najmodernijom elektronikom?
Koliko se protekle godine u hrvatski poljoprivredni sektor slilo novca iz natječaja koje financira Europska unija?....... itd. Zašto novinari nikada ne mogu dobiti odgovore na ta pitanja i na mnoga druga pitanja? Vjerujem da je razlog u tome što tako želi raditi aktualna Vlada RH. A takav je način raspolaganja s informacijama i vođenjem poljoprivredne politike – netransparentan. Ne može se govoriti da se radi o tajnosti, jer te informacije nigdje nemaju oznaku Tajno. Ali službenici koji su u nadležnosti tih informacija, zajedno s ministricom Vučković – ne rade na način da informacije dođu u javnost, već da ostanu tajna. Tajna za mnoge, jer je Hrvatska osim turistička i poljoprivredna zemlja.
Zašto se radi tako? Kako je to moguće?
Kad bi na način kako s informacijama za javnost raspolaže Ministarstvo poljoprivrede radila Europska unija i Europska komisija, tog političkog saveza ne bi više bilo. Zašto? Nestalo bi povjerenja koje dolazi kroz informaciju i činjenice do nosioca vlasti u zemljama članicama.
Margareta Zouhar Zec
OD 2018. DO 2022. ZA ŠTETU NASTALU
NALETOM VOZILA NA DIVLJAČ – 109 MILIJUNA KUNA
Ministrica Vučković je na svečanoj sjednici Lovačke udruge Šolta, kojoj je predsjednik Robert Kalebić rekla kako su selo i šuma te poljoprivreda i lovstvo neodvojivi te kako je uloga lovstva izuzetno važna u ekološkom smislu i za očuvanje bioraznolikosti, ali isto tako kao oblik druženja i zajedništva u ruralnim područjima.
Kako je zaštita i opremanje onih koji čuvaju, između ostalog, najvrjednije prirodne resurse cilj ovoga Ministarstva, u posljednje četiri godine iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) na području splitsko dalmatinske županije kupljeno je devet kombi vozila za vatrogasne djelatnosti i zajednice te financirano razminiranje površine šuma i šumskog zemljišta od 823.838 m2 u vrijednosti devet milijuna kuna. U tom kontekstu, u sljedećem dvogodišnjem razdoblju planirano je financiranje nabave šest vatrogasnih vozila za gašenje šumskih požara ukupne vrijednosti devet milijuna kuna. Od 2016. do 2022. Ministarstvo je provelo osam natječaja za unaprjeđenje lovstva putem kojih je sufinancirano četiri programa iz Splitsko-dalmatinske županije.
U 2022. godini raspisan je Natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima. Ukupno planirana vrijednost Natječaja za 2022. godinu iznosi četiri milijuna kuna s mogućnosti povećanja. Intenzitet sufinanciranja iznosi do 70 % prihvatljive premije osiguranja.
Upravo zahvaljujući razumijevanju i suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza iznađeno je žurno rješenje problematike štete od divljači na vozilima, na način da je Savezu dodijeljeno 12,3 milijuna kuna za financiranje naknade štete od divljači na vozilima kao prijelazno rješenje do sklapanja nove police. Od 2018. do 2022. ukupno za područje cijele Hrvatske dodijeljeno gotovo 109 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač.
Iz Programa ruralnog razvoja je na području Splitsko-dalmatinske županije ugovoreno 798 milijuna kuna i isplaćeno gotovo 638 milijuna kuna, pri čemu je za Općinu Šolta ugovoreno 14,7 milijuna kuna i isplaćeno 11 milijuna kuna. U okviru provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo do sada su na području županije odobrena ukupno 924 projekta i dodijeljena je potpora u iznosu od 354 milijuna kuna, od čega je do sada isplaćeno 234 milijuna kuna.
utorak, 04.10.2022.
PREDSJEDNIK RH MILANOVIĆ U METAL PRODUKTU d.o.o
PRIVATNA TVRTKA S 220 ZAPOSLENIH
Predsjednik Republike Zoran Milanović prisustvovao je 4. listopada 2022. na obilježavanju 55 godina postojanja i poslovne aktivnosti privatne tvrtke Stjepana Šafraana „Metal Product“ d.o.o. Ocijenio je tom prilikom da u Hrvatskoj takvih tvrtki ima premalo.
Poduzetnik Stjepan Šafran i predsjednik RH Milanović se rukuju.
Fotka; Ured predsjednika
„Ovo je firma koja je izrasla u jednu malu zvijezdu. Firmi kao što je vaša ima jako malo. Zašto je to tako? Zato što vi izvozite! U desetak godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji vi izvozite 80% onoga što proizvedete. To je sjajno, da barem ima više takvih“, poručio je predsjednik Milanović.
U svojem obraćanju Predsjednik je govorio, između ostaloga, o inflaciji kazavši kako smo danas, nakon dvadeset devet godina, prvi puta suočeni s inflacijom. „Inflacija je tihi ubojica srednjeg sloja i ljudi koji žive od rada, smrtni neprijatelj. To je nestalo ’93. godine donošenjem antiinflacijskog programa u režiji Mladena Vedriša i još nekoliko ljudi, i mi od tada ne znamo što je inflacija. Suočavanje s inflacijom, kako dolazi i nestaje, je slično onom stanju u kojem zrakoplov u jednom trenutku gubi konfiguraciju i naginje se na jednu od strana, a piloti i putnici još nisu svjesni da se zrakoplov nagnuo nego imaju pred sobom iluziju ravnog horizonta“, upozorio je predsjednik Milanović.
Predsjednik Milanović osvrnuo se i na situaciju u Europi i pri tom spomenuo uništenje plinovoda Sjeverni tok zapitavši se kakve će sve posljedice to donijeti. „Što će biti ove zime? Kakav će to imati utjecaj na vaš izvozni potencijal? Tko će biti kupci vaše robe? Koliko će ih se smanjiti? Tko će sljedeće godine dolaziti u Hrvatsku i trošiti eure? Novca će po svemu sudeći biti manje. Ovo su nova vremena. Rat, inflacija, zaboravili smo kako to izgleda. To su sve izazovi za naše gospodarstvo, to su izazovi za naš turizam o kojemu ovisimo, a to nije dobro. To su izazovi za ove sjajne ljude koji nešto rade. Čekaju nas teška vremena i siguran sam da će iz tih grdih vremena gospodin Šafran i firme kao što je njegova, a malo ih je, isplivati jednako hrabro kao što su bile i do sada, ako ne i jače“, zaključio je predsjednik Milanović.
Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić.
U proizvodnim halama u Brezničkom Humu na više od 15.000 m2, primjenom moderne tehnologije Metaal Product proizvodi i razvija elektroopremu, kabelski spojni i ovjesni pribor, opremu za izolirane i neizolirane mreže,LED rasvjetu za unutrašnje prostore i uličnu vanjsku rasvjetu, lijevanje obojenih metala tlačnim i kokilnim lijevom radi se i strojna obrada metala klasičnim i CNC strojevima te izrada metalnih konstrukcija.
ponedjeljak, 03.10.2022.
VISOKI PREDSTAVNIK SCHMIDT NA DAN IZBORA DONIO NOVU LEGISLATIVU
SCHMIT OSIGURAO BiH SREDSTVA ZA OPĆE IZBORE
U drugom dijelu dana 2. listopada 2022. u kasnim popodnevnim satima, na dan Općih izbora u Bosni i Hercegovini, u vrijeme samog zatvaranja birališta Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je medijima, a time i javnosti te na Internet stranicama svog ureda OHR (Ofice of the High Representative) Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te Odluku kojom se donose Amandman na ustav Federacije Bosne i Hercegovine . Obje Odluke na snagu su stupile odmah, objavom na internetu i u Službenom listu BiH.
Odluka o Izmjeni i dopuni izbornog Zakona BiH protumačena je u hrvatskoj javnosti odmah kao zakon kojim je spriječeno preglasavanje Hrvata u izbornoj vlasti u BiH.
No da li je taj Zakon samo to? Taj izmijenjeni Zakon treba proučiti, jer on ima petnaestak novih članaka i odnosi se na sva tri naroda u BiH, bošnjake, hrvate, srbe pa čak i sve druge nacionalnosti koje Visoki predstavnik naziva „ostali“ Premijer Plenković je odmah preko medija zahvalio visokom predstavniku Schmidtu na toj intervenciji.
Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije BiH, a koji je važan za biranje članova Predsjedništva ima čak 20 novih amandmana. Dakle izbori koji su održani 2. 10.u BiH dobiti će svoje predstavnike prema novoj legislativi koju je pripremio i objavio Christian Schmidt u Sarajevu. Zacijelo je o proceduri i rezultatima ovogodišnjih Općih izbora biti još dosta informacija.
CRISTIAN SCHMIDT
EU ŽELI BiH U SVOM ČLANSTVU!
Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu u svom članstvu, a političari triju naroda u Bosni i Hercegovini kao da to nikako ne mogu razumjeti. Radili su politički razjedinjeno, a koliko ih je teško kao političke predstavnike triju naroda bilo okupiti da zajedno djeluju i donose odluke, Schmidt koji je na dužnosti u Sarajevu od 3. kolovoza 2021. je više puta osjetio. Schmidt je očekivao da će za ove Opće izbore
Vlada u Federaciji BiH napraviti novi izborni zakon. Međutim ti ljudi, koji su do ovih Općih izbora predstavljali političku vlast više su puta opstruirali donošenje zajedničkih odluka, govorilo se o paraliziranju sistema, bez svijesti da su oni samo predstavnici naroda koji očekuju da se njihovi problemi rješavaju.
Ursula von der Leyen koja je predsjednica Europske komisije u rujnu 2021. posjetila je Sarajevo sastala se sa Komšićem, Džaferovićem i Dodikom i s njima razgovarala no ni to im nije bio poticaj da se pokrenu. Vjerojatno su vjerovali da izbora ove 2022. godine neće ni biti. Važan razlog za to je bio i taj što Federacija BiH i njen trezor banke nisu imali novca za provođenje izbora. No kada se Christian Schmidt uvjerio da Federacija BiH nema novca za izbore, osigurao je novac, te 7. srpnja objavio Odluku kojom će se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačiti 12,52 miliona konvertibilnih maraka, odnosno oko 6,41 milijon eura za organizaciju Općih izbora.
BiH POTREBNA NOVA AKTIVNA POLITIČKA LICA
I sa tim sredstvima koje je osigurao Visoki predstavnik Međunarodne zajednice Schmidt Federacija Bosne i Hercegovine provela je Opće izbore.
Političare Bosne i Hercegovine u njihvu djelovanju ne sputava Deytonski sporazum, već oni koče napredak vlastite države, svojim političkim neznanjem i ne razumijevanjem političkih procesa, kako na Balkanu tako i u Europskoj uniji i šire u svijetu.
Visoki predstavnik im je osigurao novac za izbore, napisao im izmjene Izbornog zakona, napisao im Amandmane na ustav Federacije BiH kako
blokada i paraliziranje sustava koji služi građanima BiH, ne bi moglo biti.
Potrebno je tek da stara politička lica nestanu iz političkog života BiH, da nestanu iz javnosti. Potrebni su novi mlađi ljudi, koji će surađivati s Međunarodnim subjektima, a Visokog predstavnika Schmidta doživjeti kao
značajnog pomoćnika i podupiratelja. Christian Schmidt ima za svoj rad u BiH podršku Europske Komisije, SAD-a i svih značajnih institucija Europe.
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 02.10.2022.
RUSIJA ZLORABILA VETO ZA IZVEDENU ANEKSIJU
KINA, INDIJA, GABON I BRAZIL NISU PODRŽALI UKRAJINU
Pod naslovom „Rusija stavila veto na rezoluciju UN-a o aneksiji Ukrajine, Kina je suzdržana“ objavljena je informacija na Internet stranici Al Jzeera Tv 1. 10.2022.
Objavljujem tu informaciju
Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Linda Thomas-Greenfield predstavila je rezoluciju na sastanku Vijeća sigurnosti u petak u kojoj se države članice pozivaju da ne priznaju bilo kakav izmijenjeni status Ukrajine i obvezuje Rusiju da povuče svoje trupe.
Prethodno je poduzeta najveća aneksija u Europi od Drugog svjetskog rata kada je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio rusku vlast nad četiri regije koje čine 15 posto teritorija Ukrajine.
Rezolucija, koju su pripremili SAD i Albanija, pozvala je na osudu "nezakonitih" referenduma održanih u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom te na sve države da ne priznaju nikakve promjene ukrajinskih granica.
Rezolucija također poziva Rusiju da odmah povuče trupe iz Ukrajine, okončavajući invaziju koja je pokrenuta 24. veljače.
Deset nacija glasalo je za rezoluciju, dok su Kina, Gabon, Indija i Brazil bili suzdržani.
“Niti jedna zemlja nije glasala s Rusijom. Niti jedna”, rekao je Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka, dodajući da suzdržani glasovi “jasno nisu bili obrana Rusije”.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia, koji je podigao ruku kako bi pokazao jedini glas protiv rezolucije, ustvrdio je da su regije, u kojima je Moskva silom zauzela teritorij i gdje još uvijek traju borbe, odlučile biti dio Rusije."Neće biti povratka, kao što bi današnji nacrt rezolucije pokušao nametnuti", rekao je Nebenzia na sastanku.
Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergiy Kyslytsya rekao je da je jedina ruka podignuta protiv rezolucije "ponovno svjedočila o izolaciji Rusije i njegovim očajničkim pokušajima da porekne stvarnost u našim zajedničkim obvezama, počevši od povelje UN-a".
Izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva, Barbara Woodward, rekla je da je Rusija "zlorabila svoj veto kako bi obranila svoje nezakonite radnje", ali je rekla da aneksije "nemaju pravni učinak". "To je fantazija", dodala je.
Peking neugodan
Kina se suzdržala od glasovanja o rezoluciji, ali je također izrazila zabrinutost zbog "produljene i proširene krize" u Ukrajini.
Kina se čvrsto držala uz ogradu oko sukoba u Ukrajini, kritizirajući zapadne sankcije protiv Rusije, ali prestajući podržavati ili pomagati vojnu kampanju Moskve, unatoč tome što su dvije nacije u veljači proglasile strateško partnerstvo "bez ograničenja".
Kao iznenađujuće priznanje, Putin je nedavno rekao da je kineski čelnik Xi Jinping zabrinut zbog Ukrajine.
Veleposlanik Pekinga pri UN-u Zhang Jun ustvrdio je da, dok se "suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja treba čuvati", "legitimne sigurnosne brige" zemalja također treba shvatiti ozbiljno.
“Više od sedam mjeseci ukrajinske krize, kriza i njezini učinci prelijevanja imali su širok raspon negativnih učinaka. Zabrinjavajuća je i mogućnost produljene i proširene krize. Kina je duboko zabrinuta zbog ove perspektive", rekao je veleposlanik u izjavi.
Izvor : AL JAZEERA internet
subota, 01.10.2022.
GOVOR CHARLESA MICHELA NA 77. ZASIJEDANJU OPĆE SKUPŠTINE UN-A
VIJEĆU SIGURNOSTI UN-a TREBA REFORMA
Predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel, koji je na toj funkciji od 1. prosinca 2019., na 77. zasijedanju Opće skupštine UN-a 23.rujna 2022. govorio je o Rusiji i naširoko objasnio što sve u svijetu poduzima Europska unija.
No veličina političara Charlesa Michela je u tome što je jedini javno izrekao jednu logičku činjenicu, a ta je da Rusiji, koja vodi rat protiv Ukrajine, a sada i anktira njena državna područja i još kaže da se o tim područjima više ne može pregovarati, odavno nije mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. I da Vijeće mora biti reformirano .Vijeće čini 15 zemalja, a od toga pet je zemalja stalnih članica. A te stalne zemlje su : SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija . A Vijeće sigurnosti je jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24. Povelje UN-a, države članice organizacije, povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti. Dakle Rusija bi trebala biti zauzeta za mir i sigurnost. A ona vodi osvajački rat.
No, kojeg li organizacijskog apsurda za Vijeće sigurnosti UN-a kojem stalna članica Rusija vodi agresorski rat protiv druge suverene države- Ukrajine! I Vijeće sigurnosti na 77. Općoj skupštini nije pokazalo volju da mijenja svoja pravila
I ta ista Rusija je 30.9. 2022. iskoristila veto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, dakle zaustavila je donošenje odluke, odnosno rezolucije, koju su pripremale SAD kao stalna članica i Albanija, kao pridružena članica, kojim se osuđuje aneksija Ukrajinskog teritorija Rusiji. Kina, Indija, Gabon i Brazil ostale su suzdržane i nisu glasale protiv ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija, Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizja. (M. Zouhar Zec)
Evo što je Charlesa Michela govorio na 77. zasijedanju Opće skupštine UN-a 23.rujna 2022. u New Yorku. Ovaj je govor veoma aktualan!
Predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel
„Želim govoriti o nadi. No, nažalost, prvo ću vam govoriti o ratu.
Svakim se ratom negira čovječanstvo. Svaka patnja zaslužuje jednako angažiran odgovor, bez obzira na to radi li se o Jemenu, Etiopiji, Sahelu, Mjanmaru ili Ukrajini.
Kremlj je pokrenuo rat protiv ukrajinskog stanovništva, a na meti su stotine milijuna žena, muškaraca i djece diljem svijeta. Zaprijetio je glađu. Uskratio grijanje. Napao povećanjem računa za struju. Kremlj vodi hibridni rat. Rat u kojem se oružano nasilje kombinira s otrovnim lažima.
Kremlj tvrdi da „Zapad” godinama ugrožava rusku sigurnost. To nije točno! Kremlj pokušava, nadam se uzaludno, mobilizirati svijet protiv izmišljenog neprijatelja. Nitko nije prijetio Rusiji, nitko je nije napao niti izvršio invaziju na nju. Nitko, ali baš nitko u Europi nije želio sukob s Rusijom. Koji bismo interes mogli imati u tome da ugrozimo sigurnost i blagostanje svih?
Druga je laž ta da se ovim ratom želi spriječiti navodni genocid nad ukrajinskim stanovništvom koje govori ruski i „denacificirati” Ukrajinu.
To nije točno i sramotno je. Genocid predstavlja konkretna djela počinjena s namjerom potpunog ili djelomičnog uklanjanja određene nacionalne, etničke ili vjerske skupine. Dakle nitko osim Kremlja nije primijetio da Ukrajinci masovno provode masakr nad drugim Ukrajincima? I o kakvom se to navodnom oslobođenju radi zbog kojeg se danas ubijaju ruski govornici i uništava infrastruktura njihovih gradova?
Treća je laž ta da je agresija protiv Ukrajine samo „posebna operacija”, a ne rat. To je očita neistina. Radi se uistinu o ratu. Mobilizacijom stotina tisuća rezervista koja je najavljena prije nekoliko dana to se upravo potvrđuje. Zabranom riječi „rat” i kažnjavanjem njezine upotrebe zatvorskom kaznom do petnaest godina ne mijenja se sadržaj te riječi, već se samo razotkriva njezina sramotna priroda. Ovaj je rat ničim izazvana, nezakonita i neopravdana agresija čiji je cilj silom promijeniti međunarodno priznate granice, a to nije prihvatljivo. Budući da moramo zaustaviti ratni stroj Kremlja, opsežne gospodarske sankcije bile su neizbježne.
To me dovodi do četvrte laži, a ta je da sankcije uzrokuju nestašice hrane i gnojiva. To nije točno! Rusija je, čak i prije izbijanja rata, jednostrano odlučila drastično smanjiti izvoz žitarica i gnojiva, što je uzrokovalo nestabilnost cijena na svjetskom tržištu. Rusija je odlučila uvesti vojnu blokadu za crnomorske luke, čime je onemogućena pomorska trgovina.
Upravo je Europska unija otvorila „koridore solidarnosti” koji su omogućili da više od 10 milijuna tona prehrambenih proizvoda iziđe iz Ukrajine cestovnim putem. Zahvaljujući sporazumu koji je postigao glavni tajnik Guterres otvoren je pomorski koridor u Crnom moru kako bi se doprinijelo smanjenju globalnih cijena te kako bi se ponovno uspostavila opskrba Afrike, Bliskog istoka i Azije. A vrhunac je cinizma to da Kremlj danas ponovno prijeti da neće produljiti sporazum sklopljen s UN-om. Opet će glavne žrtve biti najranjivije zemlje. Zapravo postoji jednostavno rješenje za okončanje krize povezane s hranom koja nam prijeti. Rješenje je da Rusija prekine rat, povuče se s ukrajinskog državnog područja i ukine blokadu luka.
U toj mreži laži ističe se jedan trenutak poštenja i iskrenosti: prije godinu dana Vladimir Putin u pisanoj je izjavi izrekao da, na temelju povijesnih piskaranja, Ukrajina nije ni nacija ni legitimna država. Upravo se na tome temelji njegovo razmišljanje. Nikoga ne može zavarati, a lažni referendumi neće ništa promijeniti. Nakon osnivanja Organizacije afričkog jedinstva 1963. u Addis Abebi prvi predsjednik neovisnog Malija Modibo Keita izjavio je: „Imperijalizam je pokazatelj želje za dominacijom čovjeka nad čovjekom, društva nad drugim društvom, naroda nad narodom te pokazatelj želje da se drugima po svaku cijenu nametnu vlastiti način razmišljanja, vlastiti stil života i vlastite metode političkog i gospodarskog razvoja”.
Imperijalizam i revanšizam. To su temelji ovog rata za kolonizaciju čija je meta Ukrajina i kojim se namjerno krše međunarodno pravo i Povelja UN-a, i to u tolikoj mjeri da se prijeti nuklearnim oružjem te da se trenutačno najveća nuklearna elektrana u Europi upotrebljava kao vojna baza. To mora prestati jer nije prihvatljivo. Bezrezervno podupiremo napore direktora IAEA-e Rafaela Grossija za ponovnu uspostavu sigurnosti u postrojenju u Zaporižji.
EU ne traži ni od koga da bira između istoka ili zapada, sjevera ili juga. No potrebno se opredijeliti, a EU odabire poštovanje granica umjesto agresije. Suradnju umjesto prijetnji. Poredak utemeljen na pravilima umjesto prava jačega.
Na ovom se forumu 1948. jedan od utemeljitelja EU-a, belgijski premijer Paul-Henri Spaak, izravno obratio Sovjetskom Savezu: „Bojimo se jer ste se u okviru ove Skupštine zalagali za doktrinu apsolutnog nacionalnog suvereniteta.Pitamo se [...] kako međunarodna organizacija može ispuniti ciljeve koji su joj zadani ako ta zastarjela i [...] reakcionarna doktrina prevlada”.
Rusija danas sije strah. Kremlj je vratio rat u Europu i ponaša se kao ucjenjivač.
Ne možemo dopustiti da djelovanja jednog od nas uzdrmaju našu predanu kolektivnu odlučnost da djelujemo za opće dobro. Europska unija pruža ruku iskreno i pošteno. Imamo mnogo izazova s kojima se zajedno suočavamo. Posljedice pandemije bolne su, posebno za najranjivije skupine. Indeks ljudskog razvoja nazaduje. Prava žena i manjina i dalje su prečesto predmet poruge ili ih se čak negira. Ekstremni prirodni uvjeti postaju sve češći, poput nedavnih dramatičnih slučajeva u Pakistanu i Nigeriji. Stvaraju se pukotine: između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, između demokracija i autoritarnih režima. Pukotine se šire i u našim zemljama.
EUROPSKA UNIJA KAO SNAGA ZA MIR
Multilateralna suradnja kolektivna je inteligencija na djelu. To je ujedno i DNK Europske unije. Europska unija djeluje kao snaga za mir, razvoj i promicanje ljudskih prava. Europsko vodstvo usmjereno je na pronalazak rješenja u suradnji s vama.
Nije na nama da držimo prodike. Ne postoje ni učitelji ni učenici. U tom duhu suradnje djelujemo u UN-u, skupinama G-7 i G-20 i drugdje. U tom duhu nastojimo surađivati u okviru strateških partnerstava.
Zajedno s našim afričkim partnerima ponovno smo odredili parametre. Naše je partnerstvo zaista ravnopravno i usmjereno na budućnost. I ovdje ponovno ističem svoj poziv i potporu uključivanju Afričke unije u skupinu G-20.
Na primjer, Japan i Južna Koreja zemlje su s kojima imamo mnogo toga zajedničkoga i svakodnevno jačamo svoje odnose. Indijom i ASEAN-om proširujemo područja suradnje.
Naše su veze s Latinskom Amerikom prirodne. Uvelike računamo na to da će sastanak na vrhu 2024. dati novi poticaj našim odnosima.
Zajedno sa zemljama Zaljeva utvrđujemo zajedničke prioritete i održavamo iskrene i redovite dijaloge o našim razlikama. Nadamo se da će nove sile, uključujući Kinu, otvoreno sudjelovati u zajedničkim naporima za mir i razvoj. Vjerujemo u pomorsku sigurnost. Vjerujemo u stabilnost Tajvanskog tjesnaca. Pridržavamo se politike o „jedinstvenoj Kini”. No Europska unija nikada neće zatvoriti oči pred kršenjima ljudskih prava, posebno u Xinjiangu i Hong Kongu.
Dame i gospodo, na ovom smo forumu, u Ujedinjenim narodima, koji okuplja narode svijeta i svi znamo da je za snažan multilateralni sustav potrebno uzajamno povjerenje. Međutim, postojeći sustav nije uključiv i nije dovoljno reprezentativan.Upotreba veta trebala bi biti iznimka, ali ona postaje pravilo. Potrebno je hitno provesti reformu. Podijelit ću s vama svoje uvjerenje: kada stalna članica Vijeća sigurnosti započne ničim izazvan i neopravdan rat, koji Opća skupština osuđuje, suspenzija njezina članstva u Vijeću sigurnosti trebala bi biti automatska.Podupiremo prijedloge glavnog tajnika o zajedničkom programu, a sastanak na vrhu o budućnosti koji će se održati 2024. mora biti prekretnica.
Europska unija predana je sahelskoj skupini zemalja G-5 i podupire njezino stanovništvo. Spremni smo razviti resurse za zemlje Gvinejskog zaljeva. Također smo predani Mozambiku i podupiremo ga. Podupiremo napore Ruande i zemalja SADC-a koje su ovdje prisutne. Europska unija, zajedno s našim visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, ulaže maksimalne napore kako bi pokušala ponovno uspostaviti nuklearni sporazum s Iranom.
Europska unija podupire afganistansko stanovništvo, posebno afganistanske žene. Nastavit ćemo se svugdje boriti protiv opskurnosti, zbog koje se svakodnevno ugrožavaju prava žena i djevojčica u svim područjima. Sada mislim na žene i djevojčice u Iranu koje se hrabro podižu u obranu svojeg dostojanstva, dovodeći pritom svoj život u opasnost.
U Jemenu je u tijeku ozbiljna humanitarna kriza. Stanovništvo Jemena ima pravo na mir. Podupiremo napore posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda Grundberga da se trenutačno primirje pretvori u održiv prekid vatre.
MIROVNI SPORAZUMI
Mirovni sporazumi između arapskih zemalja i Izraela korak su naprijed u toj regiji. Međutim, palestinski narod predugo uzaludno čeka na minimalan napredak prema vlastitoj budućnosti. Ne smijemo zaboraviti na palestinski narod u globalnom okruženju. Državno rješenje prema kojem Izrael i Palestina žive u mirnom suživotu, u kojem mora biti zajamčena sigurnost za sve, i dalje je prioritet.
Naposljetku, osobno sam se angažirao u teškom posredovanju između predsjednika Azerbajdžana i premijera Armenije. Borbe moraju prestati. Cilj mora biti rješavanje sukoba kako bi se uspostavili trajan mir i blagostanje u Južnom Kavkazu.
Poštovane kolegice i kolege, vodstvo znači pokazati put, ali i postići rezultate.
Kad je riječ o energetskoj sigurnosti, predugo smo bili previše ovisni. Ugrozili smo svoju sigurnost, blagostanje i suverenost.
Energija i klimatske promjene dvije su strane iste medalje. Prevladati energetsku krizu znači ublažiti klimatske prijetnje. Štiteći bioraznolikost i oceane očuvat ćemo svoju budućnost. Klimatska neutralnost kompas je Europske unije, a na konferenciji COP27 u Sharm el-Sheikhu bezrezervno ćemo se zalagati za provedbu i nadilaženje preuzetih obveza iz Pariza. Želimo pravednu i poštenu tranziciju. Nijedna zemlja ne može sama zaštititi naš planet.
RAT PROTIV UKRAJINE PRODUBIO GLAD U SVIJETU
Europska unija ispunjava svoj angažman u zemljama u razvoju. Očekujemo da će sve druge razvijene zemlje slijediti naš primjer.
Danas gotovo petini čovječanstva prijete siromaštvo i glad. Ruski rat protiv Ukrajine pogoršao je tu krizu. Inicijative poduzimaju skupina G-7, Europska unija, Afrička unija i drugi. U razdoblju do 2024. Europska unija mobilizirat će gotovo osam milijardi eura za sigurnost opskrbe hranom.
No svjesni smo da to nije dovoljno: potrebni su bolja koordinacija, više novca i veća suverenost. Potrebni su novi, otporniji i pravedniji poljoprivredni modeli. Ključna je veća neovisnost u opskrbi hranom, posebno u Africi i Latinskoj Americi. Spremni smo pružiti ruku kako bismo podržali održive projekte za proizvodnju gnojiva na tim kontinentima, kao što smo učinili za cjepiva za zaštitu od bolesti COVID-19.
COVID-19 iznio je na vidjelo naše prednosti i slabosti. Cjepiva su proizvedena u rekordnom roku. Pod vodstvom direktorice WTO-a Okonjo-Iweala uspostavljena je ravnoteža između intelektualnog vlasništva, znanstvenih inovacija i univerzalnog pristupa tehnologiji.
Međutim, znamo da moramo izvući sve pouke iz ove bolne pandemije. Zato smo dr. Tedros i ja prije nekog vremena pokrenuli ideju o ugovoru o pandemijama radi jačanja globalne zdravstvene sigurnosti. Pregovori o ugovoru u tijeku su i moraju se zaključiti.
VJERA U SNAGU KOLEKTIVNE MUDROSTI
Dame i gospodo, dopustite mi da zaključim.
Svjesni smo da je razdoblje u kojem živimo prekretnica u ljudskoj povijesti. Ponekad zloupotrebljavamo tu riječ „prekretnica”. Više nego ikad prije vjerujemo da vrijeme u kojem živimo nije uobičajeno ili beznačajno.
Na pamet mi pada Winston Churchill. Govoreći 1946. o tome kako Liga naroda nije uspjela izbjeći Drugi svjetski rat izjavio je: „Liga nije zakazala zbog svojih načela ili ideja.Zakazala je jer su od tih načela odustale države koje su ih uvele jer su se vlade tih država bojale suočiti s činjenicama i djelovati dok je još bilo vremena.”
Kao i Europska unija, Ujedinjeni narodi projekt su nade, koji se temelji na strahotama dvaju svjetskih ratova.
Prije nekoliko dana moja šestogodišnja kći iznenada se povjerila majci i meni da se boji rata. Od toga mi se zaledila krv u žilama. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu se dijete boji rata, a pogotovo da se s njime mora suočiti. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu dijete bude gladno ili da se ne može liječiti. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu dijete nema nade u dostojanstven i ispunjen život.
Sprečavanje ili zaustavljanje strahota u Borodjanki, Jemenu, Mjanmaru i drugdje. Ponovno pružanje nade, poput liječnika u Dakru i drugdje, u samom je središtu naše odgovornosti kao čelnika koji predstavljaju narode svijeta.
Razlike će uvijek postojati, ali ista krv teče našim venama. Isto srce kuca u nama. Imamo iste snove o obrazovanju i slobodi za dječake i djevojčice.
Vjerujem u snagu kolektivne mudrosti. Vjerujem u znanost i znanje te da će oni svijet vratiti na put nade. Treba nam zamah. Taj zamah mora se poduzeti sada i zajednički. Možete računati na Europsku uniju. Hvala!"- Izvor : Europsko vijeće
| < | listopad, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter