Marketing
BOSNU I HERCEGOVINU EU PREPORUČUJE U STATUS KANDIDATA
PROCJENA REFORMI ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA I TURSKE
Europska komisija komunicirala je javnosti 12. listopada svoj Paket proširenja za 2022. godinu dajući detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na putu prema Europskoj uniji. Naglasak je na provedbi temeljnih reformi, te smjernicama o budućim reformskim prioritetima.
Komisija preporučuje da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, pod uvjetom da se poduzima niz koraka za jačanje demokracije, funkcionalnost državnih institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jamčenje slobode medija i upravljanje migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podupirati reformske napore i ubrzati integraciju zapadnog Balkana u cjelini.
Još u lipnju 2022. godine Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta, s posebnim osvrtom na one koji čine značajan skup reformi. Unatoč političkim previranjima i općim izborima 2. listopada, čelnici političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u lipnju 2022. godine, obvezali su se na načela za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell, rekao je: “Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini. Unosimo pozitivnu dinamiku u proces i nadamo se da će regija iskoristiti priliku i nastaviti je provoditi provedbom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i budućih država članica. Procjene koje sada donosimo također se odnose na vrstu Unije kakvu želimo za budućnost. I jasno je da vjerujemo u europsku budućnost naših partnera. Ruska brutalna invazija na Ukrajinu donosi snažno olakšanje važnosti proširenja EU, koje poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročna investicija u mir, prosperitet i stabilnost našeg kontinenta.”
Predstavljajući ovogodišnji Paket koji se sastoji od Komunikacije o politici proširenja EU-a i godišnjih izvješća, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi rekao je: „Politika proširenja Europske unije geostrateško je ulaganje u mir, stabilnost, i sigurnost našeg europskog kontinenta. Naša izvješća nude činjeničnu i poštenu procjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ići brže u reformama kako bi krenuli naprijed. Nema alternative i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU.
Preporuka za dodjelu statusa kandidata je povijesni trenutak za građane Bosne i Hercegovine. Pozivam čelnike zemlje da maksimalno iskoristi ovu povijesnu priliku i brzo nastavi s koracima navedenim u našoj preporuci. Ovo će ponovno pokrenuti rad na reformama i na ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”
Što se tiče ostalih zemalja Zapadnog Balkana, situacija je, prema viđenju Europske komisije slijedeća:
CRNA GORA
Prioritet za daljnji sveukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila vladavine prava postavljenih u poglavljima 23 i 24. Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritična područja, a to je : slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te vjerodostojnosti pravosuđa. To zahtijeva političku stabilnost i konstruktivan angažman svih dionika, što dovodi do uspostave stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Saboru o ključnim reformama.
SRBIJA
Trebala uspostaviti Vladu opredijeljenu za strateški smjer i reformski put EU. Potrebni su daljnji rad i politička predanost kako bi se nastavile i produbile reforme i riješili nedostaci, posebno u ključnim područjima: pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i domaćeg rješavanja ratnih zločina. Srbija također mora prioritetno poboljšati svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a koja je značajno opala. Također se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformacija.
ALBANIJA I SJEVERNA MAKEDONIJA
Otvorile su novu fazu u svojim odnosima s EU-om nakon prvih međuvladinih konferencija o pristupnim pregovorima 19. srpnja 2022. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala. Albanija treba poraditi na imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.
KOSOVO
Potrebno je intenzivirati napore u jačanju demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbi protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj procjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i prijedlog, koji je još uvijek na čekanju u Vijeću, treba hitno tretirati.
Što se tiče normalizacije odnosa, dok su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje da se obje strane konstruktivnije angažiraju u pregovorima o pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji u narednom razdoblju i pokažu fleksibilnost kako bi se osjetio konkretan napredak.
TURSKA
U području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, Turska mora preokrenuti negativan trend kao prioritetno pitanje rješavanjem problema slabljenja učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Činjenice koje se temelje na procjeni da su pristupni pregovori Turske zapravo u zastoju, još uvijek vrijede.
Europsko vijeće opetovano je potvrdilo svoj strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Sredozemlju i za razvoj suradničkog i obostrano korisnog odnosa s Turskom.
No, situacija u istočnom Sredozemlju ponovno se zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica EU.
Stalna politika Turske da se ne usklađuje s restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije EU-Turska. Turska također treba poduzeti odlučne korake za poboljšanje usklađenosti sa ZVSP-om EU-a, uključujući restriktivne mjere EU-a, i izbjegavati radnje koje su u suprotnosti s navedenim ciljem obiju zemalja da se pridruže EU-u.
TURSKA ostaje partner Europske unije u ključnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracija, protuterorizam, gospodarstvo, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i intenzivirani angažman u tim područjima. TURSKA je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala je ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je također odlučila povećati trgovinske i financijske odnose s Rusijom.
ONO ŠTO SLIJEDI JE DA Europsko Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.
Post je objavljen 12.10.2022. u 23:03 sati.