Marketing
PROSVJED ZA ASSANGEA
OPTUŽBE PROTIV ASSANGEA
LAKO MOGU POSTAVITI TEMELJ ZA NAPAD NA SLOBODU TISKA
"Danas Assange, a sutra bilo tko od nas, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Ovo je udar na temelje novinarstva, ovo je udar na slobodu izričaja i borbu za istinu," rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko na skupu ispred Novinarskog doma 8. listopada 2022. Na tom su skupu novinari simboličnom akcijom Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) protestirali i suprotstavili se izručenju SAD u Juliana Assangea (51) koji je osnovao WikiLeaksa 2006. godine.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko naglasio je potrebu da se svi novinari mobiliziraju i izraze solidarnost u obrani Assangeove slobode, a ocijenio je i kako je postupak britanskih vlasti
koje su donijele odluku o izručenju za svaku osudu.
U sklopu globalne akcije suprotstavljanja Assangeovu izručenju u Londonu je u subotu formiran ljudski lanac oko zgrade parlamenta, održano je dvadesetak akcija diljem svijeta, a oglasila se i Međunarodna federacija novinara (IFJ).
'Pozivamo američku vladu da povuče sve optužbe protiv Juliana Assanga i tražimo od svih medijskih sindikata i organizacija za slobodu medija da potaknu svoje vlade da osiguraju Assangeovo oslobađanje. Bez obzira na osobne stavove, njegovo izručenje imat će zastrašujući učinak, a svi novinari i medijski djelatnici bit će ugroženi, priopćili su iz IFJ-a.
Maja Sever novinarka HRT-a,predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i čelnica Sindikata novinara Hrvatske rekla je kako bi se američki slučaj protiv Juliana Assangea mogao pokrenuti protiv bilo kojeg novinara na svijetu na istim temeljima. Odluku britanske ministrice vanjskih poslova da dopusti izručenje Assangea SAD-u ocijenila je udarcem na slobodu medija i slobodu govora.
WikiLeaks za nedostupne dokumente
Julian Paul Assange je onivač WikiLeaksa međunarodne neprofitne organizacije sa sjedištem u Švedskoj, koja objavljuje anonimne dojave odnosno na drugi način nedostupne dokumente uz istovremeno čuvanje anonimnosti svojih izvora. Sami sebe smatraju dobavljačima za istraživačko novinarstvo.
I Assang je objavio tajne dokumente koji su dokaz američkih ratnih zločina u Iraku i Afganistanu. Tražen je u SAD-u pod 18 optužbi, poput špijunaže. Prema Zakonu o špijunaži u Americi Assange bi mogao biti osuđen na 175 godina zatvora.
SAD tvrdi da je Assange doveo živote u opasnost objavljivanjem ogromne količine povjerljivih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša.
Novinari i ostali koji se zauzimaju za njega navode da ga je američka vlada namjerava kazniti zatvorom jer je pomogao razotkriti zlodjela američkih snaga u Iraku i Afganistanu. A to su radnje za koje javnost ima pravo znati.
Objavljivanje povjerljivih dokumenata bitan je dio novinarstva . Optužbe protiv Assangea mogle bi postaviti temelje za šire napade na slobodu tiska.
Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador jedan je od onih koji su se zauzeli za Assangea i ponudili mu azil, ali je američka vlada uporno progonila Assangea u nekoliko predsjedničkih administracija. (m.zouhar zec)
Julian Assang
ASSANGE - velika riba koja voli istinu
Julian Assange je bez sumnje velika riba – jednako velika i za novinarstvo i slobodu tiska kao i za američke političke tajne koje koje više nisu tajne, jer ih je Assange objavio javno u dokumentima na WikiLeaksu . I sada ga američka Vlada želi na optuženičkoj klupi, koja će rezultirati zatvorom.
Evo što o Julianu Assangu sažeto kaže WIKIPEDIA, do odluke ministrice vanjskih poslova Velike Britanije Priti Patel koja je 17.lipnja 2022. odobrila izručenje Assangea Sjedinjenim Američkim Državama. (mzz)
Julian Paul Assange rođen 3. srpnja 1971. australski je urednik, izdavač i aktivist koji je osnovao WikiLeaks 2006. WikiLeaks je privukao međunarodnu pažnju 2010. kada je objavio niz podataka koje je osigurala obavještajna analitičarka američke vojske Chelsea Manning. Ova curenja podataka uključuju video kolateralnog ubojstva u Bagdadu (travanj 2010.), ratne zapisnike u Afganistanu (srpanj 2010.), ratne zapisnike u Iraku (listopad 2010.) , i Cablegate (studeni 2010.). Nakon curenja informacija iz 2010., vlada Sjedinjenih Država pokrenula je kaznenu istragu protiv WikiLeaksa.
U studenom 2010. Švedska je izdala europski uhidbeni nalog za Assangea zbog optužbi za nedolično seksualno ponašanje. Assange je rekao da su te optužbe bile izgovor za njegovo izručenje iz Švedske u Sjedinjene Države zbog njegove uloge u objavljivanju tajnih američkih dokumenata.
Nakon što je izgubio bitku protiv izručenja Švedskoj, prekršio je jamčevinu i sklonio se u Veleposlanstvo Ekvadora u Londonu u lipnju 2012. Ekvador mu je odobrio azil u kolovozu 2012. na temelju političkog progona, uz pretpostavku da će, ako bude izručen Švedskoj, na kraju biti izručen Sjedinjenim Državama . Švedski tužitelji odustali su od svoje istrage 2019., rekavši da su njihovi dokazi "znatno oslabili zbog dugog vremenskog razdoblja koje je proteklo od dotičnih događaja".
Tijekom predizborne kampanje u SAD-u 2016. WikiLeaks je objavio povjerljive e-poruke Demokratske stranke, pokazujući da je stranački nacionalni odbor favorizirao Hillary Clinton u odnosu na njezinog suparnika Bernieja Sandersa na predizborima. U ožujku 2017. WikiLeaks je objavio niz dokumenata koji su detaljno opisali CIA-ine mogućnosti elektroničkog nadzora i kibernetičkog ratovanja, nakon čega su visoki dužnosnici CIA-e raspravljali o potencijalnoj otmici ili atentatu na Assangea.
Dana 11. travnja 2019. Assangeu je povučen azil nakon niza sporova s ekvadorskim vlastima.[18] Policija je pozvana u veleposlanstvo i on je uhićen. Proglašen je krivim za kršenje Zakona o jamčevini i osuđen na 50 tjedana zatvora.[20] Vlada Sjedinjenih Država otpečatila je optužnicu protiv Assangea u vezi s curenjem informacija koje je dostavio Manning. Dana 23. svibnja 2019. vlada Sjedinjenih Država dodatno je optužila Assangea za kršenje Zakona o špijunaži iz 1917. Urednici novina, uključujući The Washington Post i The New York Times, kao i organizacije za slobodu tiska, kritizirali su odluku vlade da optuži Assangea prema Zakon o špijunaži, karakterizirajući ga kao napad na Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Država, koji jamči slobodu tiska.
Dana 4. siječnja 2021., britanska okružna sutkinja Vanessa Baraitser presudila je protiv zahtjeva Sjedinjenih Država za izručenje Assangea i izjavila da bi to bilo "opresivno" s obzirom na zabrinutost zbog Assangeova mentalnog zdravlja i rizika od samoubojstva. Dana 6. siječnja 2021. Assangeu je odbijeno puštanje uz jamčevinu, čekajući žalbu Sjedinjenih Država. Dana 10. prosinca 2021. Visoki sud u Londonu presudio je da Assange može biti izručen SAD-u kako bi se suočio s optužbama. U ožujku 2022., Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio je Assangeu dopuštenje za žalbu. Dana 17. lipnja 2022. ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila je izručenje. Dana 1. srpnja 2022. objavljeno je da se Assange službeno žalio na nalog za izručenje.
Assange je zatvoren u Belmarshu, zatvoru kategorije A, u Londonu od travnja 2019. godine.
Post je objavljen 09.10.2022. u 14:47 sati.