Marketing
EUROPSKA KOMISIJA PREDLAŽE STROŽA PRAVILA ZA ČISTI ZRAK I VODU
I NACIONALNE I LOKALNE VLASTI MORAJU ISPUNITI STANDARDE
Europska komisija je u priopćenju za javnost 26. listopada predložila stroža pravila o zagađivačima okolnog zraka, površinskih i podzemnih voda i pročišćivanju gradskih otpadnih voda. U priopćenju se kaže „Onečišćenje zraka najveća je ekološka prijetnja zdravlju i vodeći uzrok kroničnih bolesti, uključujući moždani udar, rak i dijabetes. Neizbježna je za sve Europljane i nesrazmjerno pogađa osjetljive i ranjive društvene skupine. Zagađeni zrak također šteti okolišu uzrokujući zakiseljavanje, eutrofikaciju i štetu šumama, ekosustavima i usjevima.“
EK predlaže pooštravanje dopuštenih razina onečišćujućih tvari kako bi se osiguralo da se ciljevi smanjenja onečišćenja postižu u praksi. Prijedlozi su ključni za ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša bez štetnog onečišćenja do 2050. godine. Prijedlozi odgovaraju i na posebne zahtjeve iz Konferencije o budućnosti Europe.
Prijedlozi moraju postati poznati nacionalnim i lokalnim vlastima da odrede konkretne mjere koje će poduzeti kako bi ispunili standarde. Istodobno, postojeće i nove politike EU-a u okolišu, energetici, prometu, poljoprivredi, istraživanju i inovacijama i drugim područjima dat će značajan doprinos, kao što je detaljno navedeno u informativnom listu.
Prijedlozi će pomoći u postizanju znatnog poboljšanja kvalitete zraka diljem Europe do 2030. godine, što će dovesti do bruto godišnjih koristi procijenjenih na 42 milijarde eura do 121 milijarde eura 2030., za manje od 6 milijardi eura troškova godišnje.
Članovi Europske komisije
Predložena revizija Direktiva o kvaliteti zraka u okolišu postavit će privremene standarde kvalitete zraka EU-a za 2030., bliže usklađene sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, istovremeno stavljajući EU na putanju postizanja nultog onečišćenja zraka najkasnije do 2050., u sinergiji s klimom. U tu svrhu, piše u priopćenju, predlaže se redovita revizija standarda kvalitete zraka kako bi ponovno bili ocijenili u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima. Predlaže se smanjenje godišnje granične vrijednosti za glavnu onečišćujuću tvar - fine čestice (PM2,5).
PRAVO NA NAKNADU RADI ONEČIŠĆENJA
Revizijom će se osigurati da osobe koje pretrpe zdravstvene štete zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Također će imati pravo da ih nevladine organizacije zastupaju kroz kolektivne tužbe za naknadu štete. Prijedlog će također unijeti više jasnoće u pristup pravdi, učinkovite kazne i bolje informiranje javnosti o kvaliteti zraka. Novo zakonodavstvo podržat će lokalne vlasti jačanjem odredbi o praćenju kvalitete zraka, modeliranju i poboljšanim planovima kvalitete zraka.
Čisti zrak i voda neophodni su za zdravlje ljudi i ekosustava. Samo onečišćenje zraka znači da gotovo 300.000 Europljana umre prerano svake godine, a predložena nova pravila smanjit će smrtnost uzrokovanu razinama glavnog zagađivača PM2,5 iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za više od 75% u deset godina. U području zraka i vode, sva nova pravila osiguravaju jasan povrat ulaganja zahvaljujući prednostima u zdravlju, uštedi energije, proizvodnji hrane, industriji i bioraznolikosti. Učeći lekcije iz važećih zakona, Komisija predlaže i pooštravanje dopuštenih razina onečišćujućih tvari i poboljšanje provedbe kako bi se osiguralo da se ciljevi smanjenja onečišćenja češće postižu u praksi. Današnji prijedlozi ključni su napredak za ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša bez štetnog onečišćenja do 2050. Oni također odgovaraju na posebne zahtjeve Konferencije o budućnosti Europe.
OTPADNE VODE IMAJU POTENCIJAL OBNOVLJIVE ENERGIJE
Budući da 92% toksičnih mikro-onečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječu iz farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, nova shema proširene odgovornosti proizvođača zahtijevat će od proizvođača da plate troškove njihovog uklanjanja. To je u skladu s načelom „zagađivač plaća” i također će potaknuti istraživanje i inovacije u netoksičnim proizvodima, kao i učiniti financiranje pročišćavanja otpadnih voda pravednijim.
Sektor otpadnih voda ima značajan neiskorišten potencijal za proizvodnju obnovljive energije, na primjer iz bioplina. Zemlje EU-a morat će pratiti industrijsko onečišćenje na izvoru kako bi se povećale mogućnosti ponovne upotrebe mulja i pročišćene otpadne vode, izbjegavajući gubitak resursa. Pravila o oporabi fosfora iz mulja podržat će njihovu upotrebu za proizvodnju gnojiva, što će pogodovati proizvodnji hrane.
Procjenjuje se da će promjene povećati troškove za 3,8 % (na 3,8 milijardi EUR godišnje 2040.) za korist od preko 6,6 milijardi EUR godišnje, uz pozitivan omjer troškova i koristi u svakoj državi članici.
Obveze pročišćavanja vode proširit će se na manje općine s 1000 stanovnika (sa sadašnjih 2000 stanovnika). Kako bi se pomoglo u upravljanju obilnim kišama, koje su učestalije zbog klimatskih promjena, potrebno je uspostaviti integrirane planove upravljanja vodama u većim gradovima. Komisija predlaže sustavno praćenje otpadnih voda na nekoliko virusa, među kojima je CoV-SARS-19, i otpornost na antimikrobna sredstva.
Na popis će biti dodano 25 tvari s dobro dokumentiranim problematičnim učincima na prirodu i ljudsko zdravlje. To uključuje:
PFAS, velika skupina "vječnih kemikalija" koje se među ostalim koriste u posuđu, odjeći i namještaju, pjeni za gašenje požara i proizvodima za osobnu njegu;
niz pesticida i produkata razgradnje pesticida, poput glifosata;
Bisfenol A, plastifikator i komponenta plastične ambalaže;
neki farmaceutski proizvodi koji se koriste kao lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi, kao i antibiotici.
Tvari i njihovi standardi odabrani su u transparentnom i znanstveno vođenom procesu.
Budući da 92% toksičnih mikro-onečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječu iz farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, nova shema proširene odgovornosti proizvođača zahtijevat će od proizvođača da plate troškove njihovog uklanjanja. To je u skladu s načelom „zagađivač plaća” i također će potaknuti istraživanje i inovacije u netoksičnim proizvodima, kao i učiniti financiranje pročišćavanja otpadnih voda pravednijim.
Sljedeći korak je sada u Europskom parlamentu i Vijeću u redovnom zakonodavnom postupku. Nakon usvajanja, stupit će na snagu postupno, s različitim ciljevima za 2030., 2040. i 2050. godinu – dajući industriji i vlastima vremena za prilagodbu i ulaganja gdje je to potrebno.
Post je objavljen 31.10.2022. u 14:36 sati.