AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 30.11.2020.

GRADSKA UPRAVA UKINULA FINANCIJSKU POTPORU ZELENOM TELEFONU!

UKIDANJE FINANCIRANJA JE OBLIK PRITISKA!

nedjelja, 29.11.2020.

ZNANSTVENIK SUMNJA NA NEZAKONITO ZARAĐIVANJE!

ODGOVORI ĆE SVE OBJASNITI!

Prof. dr. Ivan Đikić poznati znanstvenik za molekularnu biologiju koji nije član znanstvenog Savjeta koji je oformila Vlada RH, ali budno prati što se s korona virusom događa u Hrvatskoj te kakve mjere donosi Stožer. S obzirom da poznaje načine i puteve kupnje i dobave, počeo je sumnjati da na brzim antigenskim testovima u Hrvatskoj netko želi zaraditi mimo uobičajenih pravila. Zato je na društvenim mrežama postavio pitanja osobama od kojih želi dobiti odgovor a to su i prof. dr. Promorac, i ministar zdravstva dr. Beroš i Hrvatski nogometni savez. Polemizirao je s prof.dr.Draganom Primorcem kada je u svom priopćenju prof.dr. Đikić poslao pitanja Tportalu.hr na koje traži odgovore od znanstvenika prof.dr. Dragana Primorca. Pitanja prenosim.

1. Tko je i kako financirao testiranje na COVID u RH? Isticali ste se da je to revolucionarna nova strategija RH kojoj se cijeli svijet divi uključujući i UEFA i FIFA. Ako je tome tako, onda ne razumijem zašto ju sada ne koristite u Hrvatskoj uspješno kada imamo toliko nogometaša zaraženih?

2. Napisali ste da je HNS je simbolično platio trećinu cijene vrijednosti projekta. Mene, a vjerujem i građane RH, zanima kolika je ukupna vrijednost tog projekta: 200 ili 500 tisuća kuna? Ili još više od toga? Također, važno je i tko je dobio novce od HNS-a te gdje su vršena testiranja? Jeste li Vi osobno ili bolnica Sv. Katarina primili iznos od HNS-a za testiranja nogometaša? Rekli ste da je jedan dio testiranja napravljen u kompaniji Genos (kolega Lauc tvrdi da je Genos sve napravio bez novca HNS-a). Koliko je novca plaćeno Nastavnom Zavodu Andrija Štampar u Zagrebu? Kad to saznamo, cijeli slučaj s financijske strane bit će transparentan i jasan.

3. U Vašem obraćanju ministru Berošu rekli ste da to nije državni nego privatni projekt između Vas i gospodina Šukera odnosno HNS-a. Nameće se pitanje tko je dopustio da se takva 'privatna' testiranja vrše u javnoj zdravstvenoj ustanovi kada je cijeli zdravstveni sustav bio pod ogromnim opterećenjem? Osim toga, u izjavi za Tportal ste rekli: 'Radi se o znanstvenom projektu kojem je prethodilo dobivanje mišljenja Etičkog povjerenstva.' O tome ne želim nagađati a još manje bilo što zaključivati nego tražim Vaša razjašnjenja. Zbunjuje me kako je moguće da se u jednom projektu, koji Vi nazivate privatnim, vama kao istraživaču dopušta da takva istraživanja radite u javnoj zdravstvenoj ustanovi i raspolažete osobnim podacima drugih građana RH? Iz kojih razloga i temeljem kojih načela je Etičko povjerenstvo donijelo tu odluku?
Iskreno se nadam da ćete odgovoriti na ova zadnja pitanja o testiranjima nogometaša. U međuvremenu, pričekat ćemo da ministar Beroš provjeri sve činjenice o antigenim testiranjima i mogućim sukobima interesa u radu Znanstvenog savjeta te da o tome obavijesti širu javnost“, napisao je prof.dr. Đikić u priopćenju.

Znanstvenik prof.dr. Đikić sa svojim sumnjama otvoreno izlazi u javnost i traži odgovore i to s pravom. Jer zar je moguće da među ljudima koji su involvirani u testiranje oboljelih od korone – rade oni koji na testovima za oboljele žele zaraditi?

subota, 28.11.2020.

KORONA VIRUS JE VELIKO ZLO !

REALNI ŽIVOT NA ČEKANJU!

Od ponoći, s petka na subotu 28.studenog na snagu su stupile nove strože mjere radi suzbijanja epidemije koronavirusa. Tu je vijest, uz prethodnu objavu novih mjera dan ranije, kada je dnevna brojka zaraženih prekoračila 4 000, javnosti priopćio u 20 sati 27. studenog sam premijer RH Plenković putem Hrvatske televizije. Dana 27. studenog broj novozaraženih građana Hvatske je iznosio 4 080 osoba.
Nakon tromjesečnog zatvaranja gospodarstva rada tvrtki, avionskih linija, tranzitnih linija za robe i ljude, koje je Hrvatska provodila, kao i cijela Europa u proljeće, kako bi se spriječilo širenje korona virusa, Vlada RH i Stožer morali su donijeti odluku koju nitko nije želio, a ponajmanje gospodarstvenici, a ona je djelomično zatvaranje da bi se spriječilo širenje korona virusa. Sada su posebno na udaru, radi zatvaranja do 21. prosinca, ugostitelji koji su tu odluku teško doživjeli i teško prihvatili. Tu se vidi kolika je snaga navike na jedan određeni način života i rada. Vlada obećaje financijsku pomoć, koja će nekim ugostiteljima pomoći da se održe i nastave raditi, ali neki će i financijski propasti i prestati sa radom. Svaki posao sa sobom nosi rizik, ugostiteljima je to teško priznati. Svatko želi biti i zadržati poziciju na kojoj je do sada bio. Sve je u životu rizik, pa i sam život je u vrijeme korone u velikom riziku. U kolikom su riziku zdravstveni djelatnici koji svakodnevno u bijelim zaštitnim odijelima provode ne samo četiri uzastopna sata rada već i više. A javnost nije čula da uzastopno traže veću plaću. A ako tko treba u ovoj pandemiji dobiti osjetno veću plaću, onda je to medicinsko osoblje, a ne samo, učitelji koji se žale da rade non stop za što traže novčanu sadisfakciju.

KORONA JE VELIKO ZLO

Korona virus je veliko zlo, pandemija, koja je doslovno prijetnja svakom čovjeku. Korona virus je bolest koja se širi kapljičnim i respiratorniom putem. Zato diktira uvjete života i rada na način da odvaja čovjeka od čovjeka . U ovom vremenu korone čovjek je najsigurniji kada je sam. Pravila kažu 1,5 metar u zatvorenom , do 2 metra mora biti čovjek od čovjeka na otvorenom s maskom na nosu i ustima, na svakom mjestu, da bi bio siguran, točnije donekle siguran da se neće zaraziti, od drugog čovjeka. Korona tjera čovjeka da se udalji i izolira od drugog, da čovjek postane depresivan, bolestan, nasilan, suicidan, beskoristan društvu, sam, bez osjećaja vlastitog cilja i smisla. Zato je korona virus zlo. Još nisu znanstvenicima poznata sva negativna djelovanja korone na osobe koje su je preboljele, no zasigurno će tih posljedica biti, te će se reflektirati različito. Zbog virusa koji se širi cijelim svijetom, ljudi moraju mijenjati planove, poslove, životne prioritete, zatvarati tvrtke i poslove, otići u osamu, komunicirati elektronikom i čekati, ostati bez posla, mnogi i bez sredstava za život, sa strahom od krajnjeg siromaštva. Sve aktivnosti koje sadrži život, postale su čekanje da korona nestane iz atmosfere, iz zemlje i života, ili prođe cijepljenjem o kome se komunicira, ali cijepivo još nije u Hrvatskoj .

Čovjek je po svojoj genezi društveno biče. Nije stvoren da živi sam, već u obitelji i društvenoj zajednici, da putuje, uči, otkriva, upoznaje, stvara, da multiciplira ono što je dobro. A možda je bilo premalo multicipliranih dobara, pa je neopaženo stigao korona virus? Možda ovo čekanje treba svatko oplemeniti tako da uči ono što nije znao… Takva promjena je teška i odrasle bi netko trebao učiti. Možda literatura koja spada u sferu duhovnosti. No ipak je svatko prepušten sam sebi i svojim interesima. Zato u svakom pogledu postoje razlike među ljudima. Ljudi su isti samo po tome što su svi od krvi i mesa. Sve ostalo je u ljudima različito.
Margareta Zouhar Zec


U protekla 24 sata zabilježeno je 28. studenog 3.987 novih slučajeva zaraze pa je broj trenutno aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas 23.573. Među njima je 2.221 pacijent na bolničkom liječenju. Na respiratoru su 262 pacijenta. U protekla 24 sata oporavilo se 2.767 osoba, a testirano je njih 11.282. Do danas je od korone virusa u hrvatskoj umrlo 1.655 osoba.



Obračajući se 27. studenog stanovnicima Republike Hrvatske putem HRT-a premijer Plenković je, nakon uvoda, rekao:

NOVE MJERE OD 28.studenog RADI SUZBIJANJA ŠIRENJA KORONE VIRUSA

ZATVORENO SVE GDJE SE LJUDI SUSREĆU LICEM U LICE!

Nužne epidemiološke mjere koje je donio Stožer civilne zaštite RH stupile su na snagu 28. studenog, a traju do 21. prosinca 2020. godine, prema preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo .
Stroga mjera fizičkog distanciranja nalaže izbjegavanje bliskog osobnog kontakta u razmaku od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru i 1,5 metar na otvorenom prostoru.
Ako je posebnom odlukom za područje pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određena blaža epidemiološka mjera od mjera propisanih ovom odlukom, te se mjere zanemaruju, aprimjenjuje se ova Odluka koja je na snagu
stupila 28. studenog u ponoć. Te mjere na snazi su u cijeloj Hrvatskoj.
Kontrolu provedbe ovih mjera provodit će službenici Ravnateljstva civilne zaštite i inspektori Državnog inspektorata, policijski službenici i civilna zaštita.

Nužne epidemiološke mjere koje su na snazi su slijedeće:
• zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 25 osoba na jednom mjestu;
• na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše 10 osoba;
• javna događanja te okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 22,00 sata;
• na pogrebima, posljednjim ispraćajima i polaganjima urni može biti prisutno najviše 25 osoba, sućut ožalošćenima se ne smije izražavati bliskim kontaktom, a uprave groblja obvezne su nadzirati pridržavanje protuepidemijskih mjera;
• obveza za sve prodavaonice i trgovine da ograniče broj kupaca koji istovremeno mogu boraviti u njihovom prostoru na način da za svakog kupca mora biti osigurano najmanje 4 m2 neto površine, da na ulazu jasno istaknu obavijest o najvećem mogućem broju kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici sukladno preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i strogo pridržavanje ograničenja dopuštenog broja kupaca;
• obveza za sve prodavaonice, trgovine i trgovačke centre da za vrijeme očekivanog dolaska većeg broja kupaca (sniženja, popusti, predblagdanske nabave i sl.) poduzmu dodatne mjere kako u njihovim prostorima ne bi istovremeno boravio veći broj kupaca od dopuštenog i kako bi se osiguralo pridržavanje epidemioloških mjera;
• sve prodavaonice, trgovine i trgovački centri obvezni su primjenjivati pojačane mjere higijene i svakodnevnog čišćenja prostora, redovito provjetravati prostore, osigurati dovoljno punktova s dezinfekcijskim sredstvima za tuke i uz njih postaviti kratke obavijesti o općim mjerama smanjenja rizika od zaraznih bolesti te na vidnim mjestima istaknuti posebne mjere i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnose na djelatnost trgovine;

• ograničenje radnog vremena za pekarnice i trgovine kruhom i pekarskim proizvodima do 22,00 sata;
• zabrana prodaje alkoholnih pića u vremenu od 22,00 sata do 6,00 sati;
• obustava rada ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskim usluga na poljoprivrednim gospodarstvima, osim za ugostiteljske objekte iz skupina „Hoteli“, „Kampovi“ i vrste Učenički ili Studentski dom ili Akademis iz skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja, odnosno učenike i studente;

Iznimno od ove protuepidemijske mjere, ugostiteljskim objektima iz skupine „Restorani“, skupine „Catering objekti“ i vrste kavana, pivnica, buffer, krčma, konoba i klet iz skupine „Barovi“ dozvoljena je priprema i dostava hrane i pića. Navedeni ugostiteljski objekti dostavu, odnosno isporuku hrane mogu vršiti uz pridržavanje svih protuepidemijskih mjera na jedan od sljedećih načina:
* osobnim preuzimanjem pred ulazom u ugostiteljski objekt bez ulaska u isti;
* dostavom hrane iz ugostiteljskog objekta vlastitim dostavnim vozilom;
* dostavom hrane iz ugostiteljskog objekta temejem ugovora o poslovnoj suradnji sklopljenim između ugostitelja i treće osobe (pravne ili fizičke-obrtnici), koji su registrirani i upisani u Upisnik subjekata u poslovanju s hranom;
* takozvanim „Drive-in“ načinom.
* obustava održavanja svadbenih svečanosti;
* obustava rada casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje;
* obustava rada teretana, fitness centara te sportskih i rekreacijskih centara;
* obustava održavanja dječjih i drugih radionica te organiziranih plesnih škola;
* obustava održavanja svih amaterskih kulturno umjetničkih izvedbi, programa, manifestacija te proba amaterskih sastava, družina i zborova, uključujući crkvene zborove;

• zabrana konzumacije hrane i pića tijekom kino projekcija;
• obustava održavanja sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događanja ili priredbi gdje se prodaju, izlažu ili prikazuju proizvodi;
• zabrana svih treninga i natjecanja osim za klubove koji se natječu u 1. i 2. rangu natjecanja u seniorskoj konkurenciji i u 1. rangu natjecanja u juniorskoj konkurenciji na nacionalnoj razini u ekipnim sportovima te treninga i natjecanja vrhunskih sportaša (sportašice i sportaši I., II. i III. kategorije) u individualnim sportovima;
• sportska natjecanja i treninzi koji su dopušteni mogu se održavati samo bez gledatelja i uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a organizatori su obvezni osigurati da se svi sportaši i nužno tehničko osoblje koje je prisutno pridržavaju propisanih epidemioloških mjera te da se sportski objekti iznimno koriste samo za potrebe dopuštenih treninga i natjecanja;
• škole stranih jezika mogu svoju djelatnost obavljati samo online ili na drugi način za održavanje kontakta na daljinu;
• auto škole teorijski dio mogu održavati samo online ili na drugi način za održavanje kontakta na daljinu, satovi vožnje mogu trajati najviše 45 minuta uz obvezno mjerenje tjelesne temperature prije ulaska u automobil, pauza između dva kandidata mora biti minimalno 10 minuta za prozračivanje i dezinfekciju automobila te se mora voditi evidencija svih polaznika na satovima vožnje;
• obvezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski na otvorenom prostoru kada nije moguće održavati fizičku distancu od najmanje 1,5 metar;
• obveza stanara, upravitelja zgrada, poslodavaca i predstavnika javnih ustanova redovito dezinficiranje svih zajedničkih površina (rukohvati, liftovi, radne površine, sanitarni čvorovi i sl.);
• preporuka da se misna slavlja kad god je to moguće prenose putem radio ili TV programa ili na drugi način koji će omogućiti vjernicima da prisustvuju misnom slavlju bez dolaska u vjerske objekte.


Protuepidemijske mjere zabrane održavanja javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno najviše 25 osoba na jednom mjestu te ograničenje trajanja do 22,00 sata ne odnose se na:
• profesionalne umjetničke izvedbe i programe koji ne uključuju zborno pjevanje
• kino projekcije
• izložbe u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima
• sjednice predstavničkih tijela.

Za ova događanja i okupljanja broj prisutnih osoba ograničava se s obzirom na veličinu prostora, na način da za svaku prisutnu osobu mora biti osigurano najmanje 4 m2 neto površine, uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i obvezu da na ulazu u objekt u kojem se okupljanje održava bude jasno istaknuta obavijest o najvećem mogućem broju osoba koje istovremeno mogu biti prisutne u objektu.
Organizatori okupljanja obvezni su osigurati da se prostori u kojima se okupljanja održavaju redovito provjetravaju, da na okupljanju ne bude više osoba od dopuštenog broja i da se svi prisutni pridržavaju svih pripisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.


Poslodavci su obvezni:
• zabraniti dolazak na radna mjesta radnicima koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu i smetnje s dišnim organima, a posebno suhi kašalj i kratki dah;
• smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kada god je to moguće;
• uvesti rad od kuće, kada je to moguće s obzirom na narav posla;
• uvesti klizno radno vrijeme, gdje je to moguće;
• organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama, gdje je to moguće;
• smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru;
• redovito provjetravati prostore u kojima radnici borave i zadržavaju se.

petak, 27.11.2020.

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOGA DANA NASILJA NAD ŽENAMA

NASILJE U OBITELJI NIJE PRIVATNA STVAR

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine 25. studenog, na temelju odluke Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine. Poruka je NE nasilju nad ženama, njegovo prepoznavanje i prijavljivanje nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode.
Ove je godine Dan borbe protiv nasilja nad ženama otvorio Josip Aladrović ministar u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike organiziranjem sastanka Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelj u kongresnoj dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Nacionalni tim čine ministri nadležni za poslove obitelji i socijalne skrbi, policije, zdravstva, obrazovanja, uprave, vanjske i europske poslove i pravosuđa, suci Vrhovnog i Visokog prekršajnog suda te predstavnici organizacija civilnog društva koji se bave pružanjem pomoći žrtvama nasilja u obitelji. Prisutno je bilo i dvadesetak predstavnica udruga civilnog društva koje rade na prevenciji nasilja nad ženama.

No novinari nisu mogli ostati prisutni u dijelu kada civilne predstavnice govore o radu sa žrtvama nasilja, jer su ministar i premijer sastanak zamislili bez novinara u radnom dijelu, čime su javnost isključili o saznanjima s izvora informacija, što je potpuno pogrešan pristup.

Fotka:mzz
Sastanak i obilježavanje Međunarodnog dana nasilja nad ženama u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

U svom uvodnom obraćanju premijer Plenković je rekao da su izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Kazneni zakon te Zakon o kaznenom postupku. Izmjenama Kaznenog zakona pooštrena je zakonska politika kažnjavanja, propisani su kvalificirani oblici kaznenih djela prema bliskoj osobiIzmjenama Zakona o kaznenom postupku osigurano je brže procesuiranje počinitelja kaznenih djela nasilja, a ojačan je položaj i prava žrtava. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pooštreno je kažnjavanje, revidiran je pojavni oblik nasilja u obitelji te proširen krug osoba na koje se Zakon primjenjuje.
U prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je pad broja počinitelja prekršaja nasilja u obitelji za 10%, a porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 43,4%, što je rezultat napora policije da se zaštita žrtava jača kroz kaznenopravnu reakciju u odnosu na prekršajno pravno procesuiranje počinitelja nasilja. Premijer Plenković osvrnuo se i na podatke o nasilju u obitelji u vrijeme epidemije Covid-19, tijekom koje se osobito pratila popunjenost skloništa s ciljem osiguranja dodatnih kapaciteta.
Informirao je je da je maksimalni postotak popunjenosti iznosio 71% +, a trenutna popunjenost iznosi 45%, odnosno od ukupno 302 mjesta popunjeno je 136 mjesta. Premijer je rekao da je to veliki broj, preveliki broj za društvo koje je protiv nasilja.Rekao je da kada je riječ o smještaju, iskoraci su napravljeni i kroz Zakon o socijalnoj skrbi, po kojima će žrtve nasilja u obitelji kojima je osiguran privremeni smještaj u kriznim situacijama imati pravo na 50% iznosa zajamčene minimalne naknade, kao priprema za samostalan život i integraciju u zajednicu.
Premijer Plenković je rekao da se prema raspoloživim podacima za sada ne može konstatirati da je došlo do porasta nasilja za vrijeme
trajanja epidemije.
"Postoji snažna politička volja da se nastavimo boriti protiv nasilja nad ženama. Ovo pitanje zahtijeva snažan angažman niza resora. Kroz dijalog i sugestije ćemo se osloniti na partnerstvo s udrugama i inicijativama jer samo netko tko je prošao kroz cijelu traumu ili je nekoga pratio kroz tu traumu je svjestan koliko aktera treba djelovati brzo, učinkovito i pravodobno da bi broj slučajeva nasilja bio manji", rekao je premijer Plenković. (mzz)

četvrtak, 26.11.2020.

INFLUENCA PTICA PODTIP H5N8 U HRVATSKOJ

OBUSTAVE NISU OBVEZNE- RIBARI SAMI ODLUČUJU!

MINISTRICA VUČKOVIĆ I VELEPOSLANIK ALŽIRA RAZGOVARALI O EKONOMSKOJ SURADNJI

HRVATSKI INTERES ZA IZVOZ

srijeda, 25.11.2020.

CIJEPLJENJE JE JEDINI NAČIN DA SE ZAUSTAVI ZARAZA KORONA VIRUSOM !

NIJE LI CIJEPLJENJE VRIJEDNO ŽIVOTA BEZ RIZIKA?

Potaknuti informacijama o proizvođačima cjepiva kao što su AstraZeneca, Pfizer, njemački BioNTech, kao i rusko cjepivo protiv koronavirusa "Sputnik V" koje je već odobreno za cijepljenje, javno tvrdi rusko Ministarstvo zdravstva, a koji izlaze u javnost s postocima učinkovitosti proizvedenog cjepiva na temelju probnih testova, započele su rasprave treba li cijepljenje protiv korona virusa biti obvezno ili neobvezno. Hrvatska je od nekoliko proizvođača naručila 4,5 milijuna doza cjepiva protiv korona virusa. Prof. dr. Krunoslav Capak ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo rekao je da Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima program obveznog cijepljenja za 12 antigena, a postoji i program neobveznog cijepljenja.“Po mišljenju struke i ovo cijepljenje se može smatrati neobvezno, jer mislimo da bi donošenje obveze za ovo cijepljenje moglo izazvati revolt i sumnju u njegovu kvalitetu. Sasvim sigurno će Ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdavstvo poduzeti brojne mjere promocije cijepljenja protiv COVID 19. Stručnjaci kažu da je cijepljenje jedini način da brzo završimo epidemiju“ izjavio je ravnatelj dr. Capak.

Predsjednik RH Zoran Milanović upitan od novinara o mišljenju potrebe cijepljenja građana protiv korone virusa, rekao je da je upravo on na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost potaknuo temu o cijepljenju.
„Moj je poziv svima da kada država njihovim novcem kupi cjepivo, koje je razvijeno tamo gdje je najveća ljudska pamet, neka se cijepe“ rekao je predsjednik te nastavio. „Cjepiva su u zadnjih 70 godina spasila milijune života, zaliječila i spriječila stotine milijuna ljudskih patnji, to je činjenica. Može li neki puta nešto krenuti krivo? Može. Ja neznam za takav slučaj ali nije li to vrijedno rizika za život u normalnijem društvu?To bi trebalo biti dovoljno. A Vlada ima i druge instrumente da to provede.“ izjavio je predsjednik Zoran Milanović.
U prilog potrebi što skorije dopreme cjepiva u Hrvatsku i cijepljenja populacije govore brojke: u Hrvatskoj je 24. studenog zabilježeno 2323 novih slučajeva zaraze koronavirusom, od testiranih 8.944, a umrlo je 47 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze korona virusom u Hrvatskoj, evidentirana je 108.014 osoba s koronavirusom, od kojih je ukupno umrlo čak 1445 osoba. Ukupno se oporavilo 87.408 osoba. U samoizolaciji je trenutno 40.762 osoba.

Do 24. studenog je ukupno testirano 692.048 osoba. U samoizolaciji je trenutno 40.762 osoba.
U pripremi je , prema riječima ministra i podpredsjednika Vlade Božinovića novi set mjera za zaštitu od koronevirusa koje će biti na snazi do Božića, koje će biti oštrije jer brojevi zaraženih ne opadaju.
M. Zouhar Zec

Obvezna i neobvezna cijepljenja

Cijepljenje može biti obvezno ili neobvezno. Obvezno cijepljenje djece provodi se prema kalendaru cijepljenja koji svake godine objavljuje Ministarstvo zdravstva.
Detaljno pogledati na linku:

Provedbeni program obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2020. godini.

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/provedbeni-programi-cijepljenja-za-2020-godinu/


U tom su kalendaru navedena obvezna cijepljenja za vaše dijete od rodilišta do školske dobi, a potom i cjepiva koja će primiti u školi.

Djeca određene dobi podliježu cijepljenju protiv sljedećih bolesti:
• tuberkuloze (BCG)
• hepatitisa B
• difterije
• tetanusa
• hripavca
• dječje paralize
• bolesti uzrokovane Haemophilusom influenzae tipa B
• ospica
• rubeole
• mumpsa
• pneumokoka.

utorak, 24.11.2020.

U VLADI ODRŽANA SJEDNICA ZA NACIONALNU SIGURNOST

PREMIJER I PREDSJEDNIK RH O TEMAMA S KONSENZUSOM !

Predsjednik RH Zoran Milanović predložio je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću da se sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost održi u Vladi, što je premijer RH prihvatio te je 23. studenoga 2020. s početkom u 14 sati održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

ponedjeljak, 23.11.2020.

DOMAĆI I KONTROLIRANI PROIZVODI

OPG PROIZVODI BRENDA "PLAVI CEKER"

„Plavi ceker“, je oznaka koja garantira da je proizvod kontrolirane kvalitete i podrijetla. Grad Zagreb ovim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima iz Zagreba ali i cijele cijele Hrvatske u plasmanu njihovih proizvoda. Apel je Hrvatske poljoprivredne komore, da u vrijeme COVIDA 19 potrošaći konzumiraju domaće proizvode, proizvedene na OPG gospodarstvima u Hrvatskoj. Time će ekonomski pomoći domaćim proizvođačima, a osim toga znati će da jedu zdravu hranu stabilnog i prepoznatljivog okusa i boje, bez aditiva i sumnjivih sastojaka. Imunitet organizmu ne daje brza hrana, coca cola i hamburgeri, već domaća slanina, panceta također, s vrhnjem i lukom.
Takav obrok pozitivno hrani organizam. Svaka od tih namirnica ima svoja nezamjenjiva svojstva. A takvi su proizvodi u brendu s oznakom "plavi ceker".

subota, 21.11.2020.

25 GODINA DEYTONSKOG SPORAZUMA

TRI ENTITETA BEZ NAPRETKA !

Povijest kaže, na što podsjedaćaju informacije i mediji da je na dan 21. studeni 2020. 25 godina od potpisivanja političkog dokumenta za Bosnu i Hercegovinu Deytonskog sporazuma. Smatra se da je u B i H rat završen potpisivanjem Deytonskim sporazumom, a potpisali su ga Alija Izetbegović tada predsjednik federacije Bosne i Hercegovine, Slobodan Milošević predsjednik tada agresorskih zemalja Srbije i Crne Gore i Franjo Tuđman predsjednik već tada priznate Republike Hrvatske, 21. Studenog 1995. s američkim veleposlanikom Richardom Holbrookom generalom Wesley Clarkom u gradu Deytonu u državi Ohayo.
No kako je rat mogao biti završen u BiH krajem 1995. kada je opsada grada Sarajeva, čije su stanovnike na nišanima 44 mjeseca držali snajperisti, koji su za to vrijeme ubili oko osam tisuća građana kada bi ovi izlazi po hranu i vodu, trajala do kraja mjeseca veljače 1996.?
Za Deytonski sporazum Holbrooke je odmah nakon potpisivanja rekao da sporazum nije savršen, i da je napisan za život zajednice sa dva entiteta koji bi „ u teoriji trebali biti kao dvije američke države ili kanadske provincije. To je jedna zemlja sa središnjom vlasti koja će biti slobodno izabrana, a ti će izbori pokazati da je postignut uspjeh ovdje u Deytonu“.
No povijest je pokazala, a sve je to jasnije i očitije, da je Deytonski sporazum za Bosnu i Hercegovinu velika i nikada neprevaziđena teškoća, velika kočnica i kamen smutnje koji koči svaki napredak. Jer BiH ima tri entiteta. Bošnjake, Hrvate i Srbe. Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Bosni i Hercegovini, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. BIH ima, od strane Bošnjaka i Hrvata 10 županija i 10 kantona a svaki kanton i županija imaju vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, imaju Ustav, skupštinu, vladu, simbole, te im pripada niz isključivih nadležnosti, te imaju svoju policiju, obrazovanje, kulturu, dok su nadležnosti kao što je zdravstvo, socijalna zaštita i promet zajednički. U Bosni i Hercegovini, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaki entitet ima svoga predsjednika. No tu je i Republika Srpska koja ima svoje institucije. Narodna skupština Republike Srpske provodi ustavotvornu i zakonodavnu vlast. Razine vlasti su općina, odnosno grad i entitet.

Može li u uvjetima tako osmišljenog provođenja vlasti u Bosni i Hercegovini se postići bilo što avangardno za narode, građane i ljude svojih entiteta?

DEYTON JE KOČNICA ZA ISPUNJAVANJE KRITERIJA ZA ULAZAK U EU!

Pokazalo se u praksi da ne mogu postići gotovo ništa, jer se ne mogu usuglasiti u činjenicama koje zahtijevaju koncenzus. Zbog želje da svaki entitet ima svoju vlast Bosna i Hercegovina doslovno ne može ispuniti kriterije za ulazak u Europsku uniju. Proteklih osam godina bilo je velike želje hrvatskih političara da potpomognu proces pristupanja Europskoj uniji, no taj proces je stao i ne miče se s odavno zauzete pozicije bez napretka. Nijedan si predsjedavajući ne želi dozvoliti poslušati onog drugog i tako godine prolaze, Deytonski sporazum visi nad narodima Bosne i Hercegovine kao prijetnja, a zapravo je mnogo više od prijetnje. U Bosni je još uvijek i visoki predstavnik zapadne demokracije, točnije Amerike, koji je tek puki promatrač i telefonska veza sa civiliziranim svijetom da referira, ako nešto u Bosni pođe po zlu između tri entiteta. Ali visokog predstavnika ne interesira ništa što bi BiH donijelo napredak. Jer da ga to interesira povukao bi se odavno, rekao svojima „sadašnje stanje ne donosi blagostanje, ni napredak Deyton, im ne treba“.

petak, 20.11.2020.

BRZA ANALIZA FINE - UKUPAN DUG 17,3 MILIJARDE

NAJVIŠE POTROŠAČA S DUGOM DO 10.000 KUNA

Nakon 30 dana od početka ponovnog provođenja naplata, FINA je 19. studenog. objavila da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje do 18. studenoga 2020. evidencijom utvrđeno da 233.795 potrošača ima dug u iznosu od 17,3 milijarde kuna. Usporedbe radi , taj dug je nešto manji u odnosu na dan 31. listopada 2020. kada je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano 247.270 potrošača s ukupnim iznosom duga od 17,4 milijarde kuna.

Po isteku šestomjesečne odgode plaćanja duga koju je Vlada Republike Hrvatske donijela radi COVID 19 pandemije, 19. listopada 2020.
je nastavljeno provođenje ovrha na novčanim sredstvima i poslovnih subjekata i potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, odnosno nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga.
Pod pojmom „poslovni subjekt“ podrazumijeva se pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem, a pod pojmom „potrošač“ podrazumijevaju se sve ostale fizičke osobe.

POTROŠAČI
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada 2020., u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje FINA je evidentirala 247.270 potrošača, što je za 9.135 ili 3,8% više nego na kraju ožujka 2020. godine, a 3.615 potrošača ili 1,5% više u odnosu na listopad 2019. godine. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 17,4 milijarde kuna (glavnica), što je za 0,8 milijardi kuna (4,9%) više u odnosu na ožujak 2020., a 0,3 milijarde (1,9%) više u odnosu na listopad 2019. godine. Kamate su iznosile 6,7 milijardi kuna.
Najveći dio duga, u iznosu od 4,9 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama dug iznosio 5,6 milijardi kuna. Najviše je potrošača čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je potrošača 31. listopada 2020. godine bilo 116.980.


Na dan 18.11.2020. evidentirano je 233.795 potrošača koji nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga što je u odnosu na 31.10.2020. ipak smanjenje broja potrošača za 13.475. Ukupni dug je na isti dan iznosio 17,3 milijarde kuna.

POSLOVNI SUBJEKTI
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. listopada 2020. godine u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentiran je 15.531 poslovni subjekt, što je 2.101 ili 11,9% manje u odnosu na ožujak 2020. godine, a 15,2% manje u odnosu na listopad 2019. godine.
Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 5,3 milijarde kuna (glavnica), što je za 279,7 milijuna kuna (5,1%) manje u odnosu na ožujak 2020. g., a 10,5% manje u odnosu na godinu dana ranije. Kamate su iznosile 1,4 milijarde kuna.

četvrtak, 19.11.2020.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE 18.STUDENI 2020.

29. OBLJETNICA SJEĆANJA, BEZ INFORMACIJA O 1869 NESTALIH

Na dan 18. studeni Hrvatska se s tugom i ponosom prisjeća teških dana u kojima su ljudi teško patili u Domovinskom, nametnutom ratu. To su žtrtve grada Vukovara i mjesta Škabrnje . Vukovar je 18. studenog, nakon 86 dana borbe pao u ruke osvajaća, u ruke velikiosrpskih agresora, a stanovnici hrvatske nacionalnosti, njih oko 22 000 morali su napustiti grad. Župnik gradske župe Sv. Filipa i Jakova franjevac Ivan Jagodić bio je inicijator velikog posla – popisa poginulih u Domovinskom ratu u Vukovaru. Za sada je to broj 2717. ali fra Jagodić kaže da to nije konačan broj. Hrvatska traži od Republike Srbije podatke o grobnicama, jer nema nikakvih indicija gdje su tijela još 1869 poginulih.

Povodom sjećanja na žrtvu Vukovara u Vukovar je već 17. studenog stigao izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, gospodin Veran Matić kada je posjetio i poklonio se pogubljenim žrtvama na spomen mjestu na Ovčari, a 18. studenog posjetio je i Memorijalno groblje u Vukovaru. Rekao je da na ovaj način želi odati počast i pijetet žrtvama i „ iskazati solidarnost s porodicama žrtava i da još jednom se zavjetujemo da ćemo raditi sve da pronađemo nestale kako bi ih obitelji mogle dostojno pokopati i kako bismo uspostavili temelje za uspostavljanje međusobnog povjerenja i pomirenja, normalnog suživota i ovdje u Vukovaru u Hrvatskoj i između Hrvatske i Srbije

Veran Matić

." Izražavam veliko žaljenje zbog svega što se dogodilo Vukovaru, Vukovarcima i svima nastradalima na ovim prostorima", istaknuo je izaslanik predsjednika Republike Srbije gospodin Veran Matić.

Potpredsjednik Vlade za društvena pitanja i ljudska prava dipl. iur Boris Milošević koji se otkako je kao osoba srpske nacionalnosti na mjestu podpredsjednika Vlade RH otvoreno iskazao zalaganje za stvaranje što boljih odnosa u suživotu Srba i Hrvata u Hrvatskoj, te za prekidanje svake mržnje i netrpeljivosti posjetio je Vukovar, nakon što je ljeti za obilježavanje OLUJE bio u Kninu. .Rekao je da u Vukovaru žive i Srbi te da je svjestan koliko je rat nanio zla gradu, koliko je grad stradao.“ Zato sam došao ovamo iskazati empatiju i poštovanje prema svima koji su pretrpjeli bilo kakvu bol, ali radi budućnosti, pogotovo radi mladih, važno je nastaviti živjeti i mi moramo naći zajednički put, put pomirenja i dijaloga. I nadam se da je moj dolazak i jučer i danas bar malo pridonio tom smjeru da se ovdje na lokalnom nivou pronađe dijalog, da ljudi pronađu zajednički put da mogu zajednički živjeti,“ rekao je Milošević. Rekao je da mu je teško govoriti o Vukovaru jer nije Vukovarac i ne živi u tom gradu, ali da mu se sa strane čini da međunacionalni odnosi nisu dobri i da "dio lokalne samouprave ne radi na stvaranju mosta i dijaloga između dvije zajednice".

Boris Milošević

„ Nije tu samo u pitanju ćirilica. Ako Gradsko vijeće donese zaključak da se nisu stekli uvjeti za ćirilicu, treba se postaviti pitanje zašto se nisu stekli uvjeti, rekao je Milošević, dodavši da ne želi pritiskati lokalnu samoupravu ali bi želio da se otvori iskreni dijalog.
Milošević je rekao da su nestale osobe bolna rana koja je ostala iza rata i humanitarno pitanje koje moramo promatrati bez nacionalnosti.“ Ima tu nestalih i Srba i Hrvata i svačija majka tu jednako plače“rekao je podpredsjednik Vlade RH za ljudska prava Milošević.
M. Zouhar Zec

srijeda, 18.11.2020.

UOĆI SJEĆANJA NA ŽRTVU GRADA, PREMIJER RH U VUKOVARU

PREMIJER POSJETIO TVRTKU BOROVO d.d.

U popodnevnim satima 17. studenog premijer RH Andrej Plenković došao je u Vukovarsko –srijemsku županiju, u Borovo naselje, a povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenog 1991. U pratnji ministara iz Vlade Tome Medveda ministra hrvatskih branitelja i ministra obrane Maria Banožića premijer je položio vijenac kod spomenika poginulim i nestalim zaposlenicima tvornice Borovo d.d. u Domovinskom ratu 1991. godine.
Nakon toga posjetio je proizvodne pogone tvornice Borova koje je obišao s predstavnicima Uprave tvrtke Borovo, u kojima sada radi 600 zaposlenika. Nakon Domovinskog rata i mirne reintegracije proizvodnja je pokrenuta ponovo 1998. a 2008. proizvodnja kožne obuće preseljena je u novoobnovljenu i tehnološki opremljenu zgradu Obućara nova. Treba podsjetiti da je industriju obuće Borovo na periferiji grada Vukovara na početku prošlog stoljeća, 1931. godine otvorio češki industrijalac Bata. Upravo su u Borovu proizvedena dva proslavljena brenda; tenisice Startas koje su prvo bile namijenjene samo za igranje stolnog tenisa, ali su nakon toga ušle u široku upotrebu mladih sportaša, te Borosana, ženska udobna radna obuća namijenjena onim ženama koje posao obavljaju stojeći.
Istaknuvši kvalitetu i dugu tradiciju asortimana Borova premijer je čestitao svim radnicima tvrtke Borova, koja slijedeće godine obilježava 90 godina postojanja.“ Borovo je u stopostotnom državnom vlasništvu, u više navrata smo pomogli njeno funkcioniranje. Drago mi je da su i mjere koje je Vlada ove godine donosila radi očuvanja radnih mjesta bile korištene ovdje pravodobno i uspješno. Na taj smo način zadržali i zaposlenost i radnu aktivnost ovdje u Borovu", rekao je premijer Plenković.

ponedjeljak, 16.11.2020.

ZA INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ UGOVOR EU SREDSTAVA OD 72 MILIJUNA EURA

RUĐER U ZNANOSTI NADILAZI GRANICE HRVATSKE

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je 16.studenog na svečanom potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za razdoblje 2014.–2020 za projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) na Institutu Ruđer Bošković, vrijedan 72 milijuna eura.

''Ovdje smo kako bi nazočili potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP), koji je jedan od pet najvrjednijih projekata koji se financiraju iz fondova EU-a'', istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Uz predsjednika Vlade, svečanost su svojim sudjelovanjem uveličali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric, te David M. Smith, ravnatelj IRB-a i pomoćnica ravnatelja Ivanka Jerić.
''Institut je nositelj dvaju znanstvenih centara izvrsnosti, a međunarodna dimenzija je pokazatelj da značaj 'Ruđera' nadilazi granice Hrvatske. U sklopu programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova IRB je ostvario portfelj od 34 projekta vrijedna 134,5 milijuna kuna, dok je iz Europskog okvirnog programa istraživanja i inovacija – OBZOR 2020 Institut ostvario 29 projekata, ukupne ugovorene vrijednosti 15,6 milijuna eura. Pohvalno je i da u ovom trenutku Institut provodi čak 102 projekta koja se aktivno financiraju sredstvima Hrvatske zaklade za znanost ukupne ugovorene vrijednosti 121,52 milijuna kuna. Sve su to pokazatelji koji potvrđuju kvalitetu i 70 godina znanstvene izvrsnosti IRB-a'', rekao je premijer Andrej Plenković i dodao kako je Institut važan za hrvatsku znanost i za hrvatsku međunarodnu prepoznatljivost te potvrdio odlučnost da pomoću ovakvih projekata znanstvenici idu u korak s inovacijama, digitalizacijom i svim onim čimbenicima koji čine temelje četvrte industrijske revolucije, u koji vlak Hrvatska mora ući i mora biti jednako brza.
Premijer je naglasio da je cilj Vlade RH povećati izdvajanja u istraživanja i znanost na 2,5 posto BDP-a. Ambicija je Vlade do 2030. godine povećati ta izdvajanja na tri posto BDP-a i tu želimo pravu poveznicu između znanosti i gospodarstva, kazao je i podsjetio da su u protekle tri godine ulaganja značajno porasla s 0,85 posto u 2017. na 1,11. posto BDP-a u 2019.

nedjelja, 15.11.2020.

KINA, JAPAN I JUŽNA KOREJA PRVI PUT U ZAJEDNIČKOM TRGOVINSKOM SPORAZUMU

SPORAZUM SE ODNOSI NA 2,2 MILIJARDE POTROŠAĆA

Sveobuhvatno regionalno ekonomsko partnerstvo (RCEP) na sastanku u Vijetnamu dogodilo se tri godine nakon propasti Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TTP) koji bi bio jedna od većih ostavština vlade američkog predsjednika Baracka Obame, da Donald Trump 2017., prvog dana svog mandata na mjestu američkog predsjednika nije izašao iz tog sporazuma.
Da je sporazum stupio na snagu, obuhvatio bi gotovo trećinu svjetske trgovinske razmjene. Petnaest azijsko-pacifičkih država 15. studenog je formiralo najveći trgovinski savez na svijetu, pod okriljem Kine. Potpisalo ga je 15 država – deset članica Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN), poput Malezije, Filipina, Indonezije i Vijetnama, te Australija, Kina, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.
Regionalne snage Kina, Japan i Južna Koreja po prvi put dio zajedničkog trgovinskog sporazuma. Indija se povukla iz dogovora 2019. godine.
Sporazum je potpisan virtuelno, na sastanku na vrhu ASEAN-a na kojem se razgovaralo o tenzijama na Južnom kineskom moru i planovima o gospodarskom oporavku nakon pandemije korona virusa. Cilj sporazuma o kojem se pregovaralo više od desetljeća je da se u nadolazećim godinama postepeno smanjuju carine, a neke se ukidaju odmah .RCEP će obuhvatiti 30 posto svjetske ekonomije, isti postotak svjetskog stanovništva, te će se odnositi na 2,2 milijarde potrošača, objavio je Vijetnam, domaćin susreta.
Sporazum će stupiti na snagu kad ga ratificira dovoljan broj država, ali unutar iduće dvije godine.

LOKALNI IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI!

LOKALNI IZBORI NA 5 759 IZBORNIH MJESTA!


U Bosni i Hercegovini, točnije u Federaciji Bosne i Hercegovine, u Distriktu Brčko, te u Republici Srpskoj održavaju se danas 15. studenog lokalni izbori, a biračka mjesta biti će otvorena do 19.sati. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, pravo glasa ima ukupno 3.283.380 birača, od čega 50,12% žena i 49,88% muškaraca. Otvoreno je 5 759 biračkih mjesta. Na izborima sudjeluje 129 političkih stranaka, 333 nezavisna kandidata, 72 koalicije, te devet lista nezavisnih kandidata.

petak, 13.11.2020.

13 STRATEŠKIH CILJEVA NACIONALNE STRATEGIJE

PRIJEDLOG RAZVOJNIH SMJEROVA

PREMIJER RH PREDSTAVIO NACRT NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE HRVATSKE DO 2030.

HRVATSKA 2030. KONKURENTNA, INOVATIVNA I SIGURNA ZEMLJA

U uvodnom govoru premijer Plenković je rekao da je Strategija krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama, te da je su ovaj dokument radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednice, te predstavnici niza zainteresiranih dionika. Rekao je da „Hrvatska ima zaista ogroman broj strateških dokumenata na nacionalnoj razini, postoje i pojedine lokalne razvojne strategije, no ono što je važno, kada se usvoji ova krovna strategija, a nju će usvojiti Hrvatski sabor, svi oni trebaju biti usklađeni s ovim okvirnim dokumentom“.
Predstavljajući Strategiju okvirno premijer Plenković je rekao da živimo u razdoblju globalizacije, kada su jedino promjene stalne i kada se svaka država i svaki narod svakodnevno suočava s izazovima koje mora prevladati, odnosno otvaraju se prilike koje svi zajedno trebaju prepoznati. „ Moramo znati iskoristiti vlastite ljudske potencijale, koji jamče znanja, vještine i inovacije, koje će pridonijeti stvaranju novih proizvoda i dodane vrijednosti gospodarstvu. Moramo znati prepoznati vlastite gospodarske konkurentske prednosti i primjenjivati znanje radi ostvarivanja tehnološki dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva. Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama, kako bi povećali vlastitu globalnu prepoznatljivost i u suradnji s drugima pridonijeli podizanju standarda života naših sugrađana.Zato smo još 2017. godine pokrenuli proces izrade Nacionalne razvojne strategije, koja će za hrvatske građane značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenijoj Hrvatskoj 2030. godine. Takav iskorak je nužan jer u natjecateljskom globalnom okruženju, a svaka zemlja mora samostalno pronaći načine za prilagodbu na globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite ljudske, gospodarske i tehnološke potencijale.
U razdoblju koje je pred nama, odlučni smo sve ove izazove pretvoriti u prilike, a svoje potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti. Strategija prepoznaje suvremene globalne trendove, poput četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije, klimatske promjene, ali i geopolitičke poremećaje.
Za vrijeme procesa stvaranja strategije, Hrvatsku i svijet je pogodila pandemija koronavirusa, a Zagreb i okolne županije 22. ožujka 2020. pogodio je najsnažniji potres u zadnjih 140 godina.

Obje nepogode i zdrastvena i elementarna razvojni su izazov za Hrvatsku, svaka na svoj način.

Proces obnove Zagreba i okolnih županija započeo je i kroz konsenzualno donošenje Zakona o obnovi, osnivanje Fonda, ustrojavanje potrebnih tijela, osiguravanje sredstava i iz europskih fondova i iz međunarodnih financijskih institucija, a naravno predviđena su i kroz državni proračun. Hrvatska je trenutno zbog pandemije koronavirusa suočena s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata, a neizvjesno je do kada će ova kriza trajati.
Za Hrvatsku je važnije nego ikad, pravodobno i precizno prepoznati nove trendove, vidjeti na koji način osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove.Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. koja definira viziju Hrvatske, imat ćemo sveobuhvatan akt strateškoga planiranja, za čije su ostvarenje identificirani strateški ciljevi i glavni razvojni smjerovi.

Fotka:M. Zouhar Zec ( dodirom prsta na ekraanu mobitala, fotografija se povećava)

VIZIJA NA SAŽET NAČIN !

Kao putokaz, ta vizija na sažet način, a istodobno dovoljno široko nastoji objediniti ono najvažnije čemu kao društvo stremimo i priželjkujemo kada zamišljamo bolju Hrvatsku.
Ta vizija stane u jednu rečenicu: Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Ta vizija objedinjuje potrebu za prilagodbom izazovima globalizacije, ostvarivanju prilika koje pruža četvrta industrijska revolucija i zelena tranzicija, jačanje naše otpornosti na krize, promicanje naše kulture, očuvanje našeg identiteta, zaštitu okoliša, podizanje životnog standarda, ostvarivanje veće društvene pravednosti i ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske, na dobrobit svih njenih građana.

Tu viziju ćemo ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva.


Razvojni smjerovi Hrvatske u ovom desetljeću su postavljeni uzimajući u obzir okolnosti pandemije i njenih posljedica. Oni su slijedeći;

Prvi - održivo gospodarstvo i društvo,
drugi - jačanje otpornosti na krize,
treći - zelena i digitalna tranzicija te
četvrti - ravnomjeran regionalni razvoj.

Oni su postavljeni kao ambiciozni, ali realni indikatori, prema kojima će se pratiti i vrednovati uspjeh u provedbi.

CILJEVI STRATEGIJE SU :
prepoznati hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske u ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana, i svakome osigurati jednake prilike u diljem Hrvatske.

Vlada očekuje da kroz sljedećih 30 dana kroz postupak javnog savjetovanja brojni naši sugrađani, dionici, institucije, komore, akademska zajednica, nevladin sektor, mediji, političke stranke, svatko tko želi dati doprinos, iskoristi ovu prigodu i da svojim idejama i konstruktivnim prijedlozima daju doprinos ovom dokumentu.
Podsjetit ću da su brojni naši sugrađani i akteri i dosada davali doprinos u procesu izrade. Ovaj dokument je plod jednog uključivog procesa koji je iza nas. Nacrt Strategije rađen je od 2017. godine.
"Očekujem da, kada ovaj dokument nakon javnog savjetovanja prihvati Upravljački odbor, bude predstavljen na Vladi i da Prijedlog Nacionalne razvojne strategije potom Vlada uputi u Hrvatski sabor gdje će, dobiti, nadam se, ne samo pozornost u pogledu rasprave i ideja koju zavrjeđuje, nego da ćemo pri usvajanju nastojati ostvariti što širi konsenzus i za njegovo usvajanje dobiti što veću potporu" rekao je premijer RH Andrej Plenković.

četvrtak, 12.11.2020.

NACIONALNO VIJEĆE ZA UVOĐENJE EURA !

PRIPREME ZA UVOĐENJE EURA 1.1. 2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 11. studenog 7. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

KONTEKST: Zadnja, odnosno prethodna, sjednica održana u srpnju ove godine, kada je Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, što je zadnji korak prije ulaska u europodručje. Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet.Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet, a taj je da je 7,53450 kuna protuvrijednost za jedan euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke.

utorak, 10.11.2020.

DANSKA ĆE UBITI 17 MILIJUNA KUNA

MUTIRANI OBLIK KORONA VIRUSA NA KUNAMA!

Udruga PRIJATELJI ŽIVOTINJA U TEKSTU KOJI PRENOSIM INFORMIRA:

Svijet je obišla vijest da se na farmama za uzgoj kanadskih kuna u Danskoj pojavio mutirani oblik koronavirusa koji se proširio na ljude, a koji bi mogao smanjiti učinkovitost budućih cjepiva jer, iako ne uzrokuje teži oblik Covida-19, antitijela ga ne napadaju onom jačinom kojom napadaju normalnu inačicu virusa. Na najavu da će Danska, najveća svjetska izvoznica nerca – krzna kanadskih kuna, zato ubiti više od 17 milijuna tih životinja, oštro je reagirala udruga Prijatelji životinja: „Danske vlasti naređuju ubijanje golema broja životinja kako bi spriječile širenje mutiranog virusa u druge države, no ono što su već odavno trebale učiniti je potpuno zabraniti odvratan uzgoj i okrutnu smrt životinja zbog trivijalnog razloga kao što je nošenje krzna, a uzgajivače preusmjeriti na drukčije, humane poslove.”

Osim u Danskoj, SARS-CoV-2 među kunama otkriven je i na farmama u Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji, Švedskoj i SAD-u. Te su države prethodnih mjeseci likvidirale milijune kuna, no time nisu uspjele zaustaviti širenje virusa. „Apsurdno je što države u kojima postoji uzgoj kuna i dalje smatraju da je rješenje kontinuirano ubijati sve životinje na farmama i nastavljati s njihovim uzgojem radi krzna. Otpočetka je jasno da je novi koronavirus povezan s ljudskim iskorištavanjem životinja i izrabljivačkim odnosom prema prirodi. Natrpane životinje na farmama pogodno su tlo za razvoj virusa prema virulentnijim oblicima i predstavljaju nepotreban rizik. Sve države EU-a trebaju slijediti primjer Hrvatske i mnogih drugih država te zabraniti uzgoj svih životinja radi proizvodnje krzna, i to zbog etičkih, ekoloških i javnozdravstvenih razloga”, ističu Prijatelji životinja.

Par kuna u kavezu!

Podsjećaju da su prošle godine na „farmi strave” uzgajivača kuna u sjeverozapadnoj Francuskoj otkriveni kavezi sa žičanim podovima ispunjeni mrtvim i malaksalim kunama koje su umirale u agoniji i tjeskobi, usred izmeta i raspadajućih tijela. Novorođene i odrasle životinje puzale su preko leševa koji su bili rastrgani i ponekad mumificirani, a tek rođene kune umirale su, zaglavljene pod leševima članova svoje obitelji. Udruge za zaštitu životinja iz Danske već više od 10 godina na farmama za uzgoj životinja radi krzna snimkama dokumentiraju životinje s velikim ranama, koje iskazuju stereotipno ponašanje i kanibalizam, a sve to događa se radi izrade luksuznih kaputa.
„Milijuni životinja provode svoje kratke bijedne živote zatočeni u malim žičanim kavezima u kojima razvijaju rutinska stereotipna ponašanja poput beskonačnog ponavljanja istih pokreta i kretanja u kavezu, odbijanja hrane, samoozljeđivanja i međusobnog ozljeđivanja (griženje krzna, ozlijeđene ili odgrizene uši, iskopane oči, odgrizeni repovi). Bolne rane i smrt rezultat su dosade, stresa, pretrpanosti, nepravilne prehrane i buke. Praksa na europskim farmama krznaša u Danskoj, Finskoj, Francuskoj i drugdje pokazala je da je nemoguće postići adekvatne uvjete za dobrobit životinja na farmama, da bi poboljšanje uvjeta bilo ekonomski neodrživo za uzgajivače i da je jedino rješenje potpuni prestanak bešćutne eksploatacije životinja radi krzna”, zaključuju Prijatelji životinja.

Upravo radi okrutnosti prema životinjama, zagađenja okoliša i opasnosti za ljudsko zdravlje uključenih u proizvodnju krzna, Hrvatska je donijela opravdanu i hvalevrijednu zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna 2006. godine, koja je konačno stupila na snagu 1. siječnja 2017. Uzgoj životinja radi krzna zabranjen je i u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Luksemburgu, Češkoj Republici, Njemačkoj, a propisane zabrane s prijelaznim razdobljima postoje u Belgiji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Norveškoj itd.
Prijatelji životinja vjeruju da će i ova velika opasnost za ljude, povezana s uzgojem životinja radi krzna, ubrzati proces zakonskih zabrana uzgoja u svim državama članicama Europske unije, ali i u ostalim dijelovima svijeta. Time bi prestalo nemilosrdno ubijanje životinja te se spriječilo zagađenje okoliša, nepotrebno trošenje prirodnih resursa i nastajanje novih pandemija.

10.11.2020. u 10:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

ZA KUPOVINU JUNICA 65 MILIJUNA KUNA

KROZ DVIJE GODINE 5.078 VIŠE JUNICA NA FARMAMA

Trogodišnji „Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine“ u zadnjoj je godini provedbe, pri čemu je u 2020. godini u Državnom proračunu za mjeru Potpora za uzgoj junica osigurano 45.000.000,00 kuna, a za mjeru Potpora za kupovinu junica 20.000.000,00 kuna. Obrada prijava je u tijeku i isplate se očekuju do kraja godine, a već tijekom protekle dvije godine provedbe Programa zabilježeni su pozitivni učinci provedbe mjera vidljivi kroz povećanje broja krava.
Za treću godinu provedbe Programa objavljen je Javni poziv za kupovinu junica, zaprimljene su prijave korisnika te je u tijeku obrada podataka, nakon čega će biti objavljena lista prihvatljivih korisnika. Isplata se očekuje krajem prosinca ove godine. Za mjeru kojom se potiče uzgoj junica u tijeku je obrada podataka za 2020. godinu i do kraja godine isplatit će se ukupan iznos od 45 milijuna kuna za oko 21.000 prvotelki.
Mjerom za uzgoj junica je u prve dvije godine provedbe Programa (2018. i 2019. godine) isplaćena potpora uzgajivačima za uzgoj 43.106 prvotelki. Iz mjere za kupovinu steonih junica je tijekom 2018. godine 669 uzgajivača kupilo 2.007 steonih junica, dok je u 2019. godini mjeru kupovine junica koristilo 667 korisnika koji su kupili 2.001 rasplodnu junicu. Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, u posljednje dvije godine provedbe programa korisnici mjera povećali su broj krava na svojim gospodarstvima za 5.078 grla, pri čemu je za gotovo četiri petine novih grla zaslužan ovaj Program potpore proizvođačima.

Otkako je na čelu Ministarstva poljoprivrede RH mr. Marija Vučković u priopćenjima se nezaobilazno piše o golemim svotama novca koji pristižu u hrvatsku poljoprivredu.

10.11.2020. u 10:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

CARITAS U ČUČERJU TREBA POMOĆ

"LJUDI SU IZBJEGLICE U VLASTITU DOMU"

Zbog potresa 22. ožujka u Zagrebu koji je snažno oštetio kuće u Čučerju i okolici, mnoge obitelji našle su se u značajnim potrebama te su pomoć potražile u župnom Caritasu župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Čučerja..Dolazi zimski period pa su župnik Marko Torbar i voditeljica župnog Caritasa Marina Šturlić uputili apel za pomoć u prikupljanju osnovnih životnih potrepština i namirnica.

Župa Pohoda Blažene Djevice Marije,
župnik Marko Torbar
Trg svete Marije Čučerske 2

HR – 10040 Zagreb – Dubrava
Tel./Fax: +385 1 2986 594
Mob. 097 7760 594
zupa.cucerje@zg-nadbiskupija.hr

“ U apelu od 8.11. piše : „Čučerje se iscrpilo. Mi koji nismo stradali pomagali smo onima kojima je pomoć bila potrebna. Možemo reći da se više od 60 posto obitelji vratilo svojim domovima. Nažalost, većina njih živi u jednoj sobi ili garaži jer im ostatak doma nije još saniran. Međutim ovaj drugi val korone pogoršao je dodatnu situaciju jer su mnogi ostali i bez posla, a ljudi koje molimo za pomoć nisu u mogućnosti pomoći. Situacija je uistinu alarmantna jer su prostori Caritasa prazni jer su sve namirnice podijeljene potrebitima“ rekla je voditeljica je voditeljica Caritasa Marina Šturlić.
Spomenula je akciju prikupljanja drva: “Osigurali smo 25 obitelji s po 2 metara drva, a to su većinom obitelji s djecom te stari i nemoćni. Vjerujte mi situacija je slična kao 90-tih godina. Ljudi su izbjeglice u vlastitom domu. Župnik nam je isto izbjeglica i živi u Retkovcu. Stoga, pozivamo sve koji mogu pomoći da se odazovu.”
Marina Šturlić pojasnila je kako planiraju organizirati kumstvo za obitelji u potrebi.
“U dogovoru sa župnikom organizirat ćemo da one obitelji koje se jave za pomoć biti povezane s onim obiteljima koji pomoć traže te će na takav način župni Caritas biti ruka koja će pomoći da pomoć stigne onamo gdje je najpotrebnija. Ljudi najviše vole kada znaju kome pomažu. Stoga, došli smo na ideju povezivanja i smatramo da će se ljudi tako više odvažiti na pomoć”, rekla je voditeljica Caritasa nadodavši da svi oni koji žele pomoći na ovakav način mogu se obratiti njoj na broj mobitela 091 523 3471, a ona će ih povezati s onom obitelji koja je u potrebi.
“Sada imamo više od 130, do 160 osoba koji su u potrebi. Djelovanjem župnog Caritasa BDM nastojimo pomoći u olakšavanju kućnog budžeta svima koji su stradali i morali se zadužiti kako bismo na taj način olakšali i pomogli ljudima pred zimu koja dolazi.Petkom od 16 sati mogu se donijeti potrebne stvari poput riže, soli, octa, čokolina, pelena, gela za tuširanje, toaletnog papira, tekućeg deterdženta za posuđe i tekućeg sapuna. To je samo dio namirnica jer ćemo mi iz svojeg budžeta kupiti ostale namirnice potrebne za obitelji”, rekao je župnik Marko Torbar.
Zahvaljujući Caritasu Zagrebačke nadbiskupije koji je za svetkovinu Svih svetih imao prigodnu akciju Kad činiš dobro, čini dvostruko dobro, i za žive i za pokojne gdje se prodajom lampaša sakupilo dio sredstava koji će im pomoći u olakšavanju ovih velikih potreba i izrazito su zahvalni na toj akciji i svim dobročiniteljima.
Pozivam sve ljude dobre volje da se odazovu ovoj akciji i pomognu ljudima u potrebi jer je zima pred vratima, a oni nemaju ni svoj dom. Napominjem kako je bolje pomoći kupovinom sredstava, nego novčanim prilogom”,rekla je Marina Šturlić.
Svi koji se žele uključiti mogu nazvati župni broj 097 77 60 5943, naglasio je župnik Torbar.
Izrazio je i zahvalnost za odaziv mnogim dobročiniteljima koji su proteklih mjeseci pomagli najpotrebnijima te su tako u župi uspjeli podijeliti drva za 25 najugroženijih obitelji. Caritas u Čučerju vrlo je aktivan. Od svibnja ove godine svjedoče velikim potrebama, ali i velikoj dobroti.

Podaci za financijsku donaciju su slijedeći:

IBAN ŽUPE Pohoda BDM ČUČERJE:

HR93 2340 0091 1110 9155 4
SWIFT CODE PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. ZA INOZEMNE UPLATE: PBZGHR2X
IBAN ŽUPNOG CARITASA:
HR78 2390 0011 1001 2939 9
Model: HR00 Poziv na broj: 2020 ili
Model: HR99 Bez poziva na broj
Opis: Donacija za župni Caritas
SWIFT CODE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE ZA UPLATE IZ INOZEMSTVA: HPBZHR2X

10.11.2020. u 08:46 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 08.11.2020.

DIREKTIVA O UDRUŽENIM TUŽBAMA POTROŠAĆA DO KRAJA GODINE

IZDAVANJE SUDSKOG NALOGA I PRAVNA ZAŠTITA

Prema priopćenju Vijeća EU, nakon dogovora postignutog s Europskim parlamentom u lipnju 2020. Vijeće EU je 4. studenog postiglo stajalište, u prvom čitanju, o nacrtu direktive o udruženim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u EU-u.
Komisija je direktivu predložila u travnju 2018. kao dio svojeg paketa novih pogodnosti za potrošače, usmjerenog na osiguravanje pravednih i transparentnih pravila za potrošače u EU-u. Direktiva o boljem izvršavanju i modernizaciji pravila EU-a o zaštiti potrošača, koja je također predložena u okviru istog paketa, donesena je 27. studenoga 2019.
Naime Direktivom se od država članica zahtijeva da uspostave sustav udružnih tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača od povreda prava Unije. Njome su obuhvaćene tužbe i za mjere za izdavanje sudskog naloga i za mjere pravne zaštite.Tom se direktivom kvalificiranim subjektima, koje su kao takve imenovale države članice, traži izdavanje sudskog naloga i pravna zaštita, uključujući naknadu štete ili zamjenu, u ime skupine potrošača koje je oštetio trgovac navodnim kršenjem jednog od pravnih akata EU-a navedenih u prilogu direktivi. Tim su pravnim aktima obuhvaćena područja poput financijskih usluga, putovanja i turizma, energetike, zdravstva, telekomunikacija i zaštite podataka.
U direktivi se razlikuju kvalificirani subjekti ovlašteni za podnošenje tužbi u državi članici u kojoj su imenovani (domaće udružne tužbe) i oni ovlašteni za podnošenje tužbi u bilo kojoj drugoj državi članici (prekogranične udružne tužbe). Kvalificirani subjekt će za podnošenje domaćih tužbi morati ispunjavati kriterije utvrđene pravom države članice u kojoj je imenovan, dok će za prekogranične tužbe morati zadovoljavati usklađene kriterije utvrđene u direktivi.
Kao zaštitna mjera protiv zlouporabe sudskih postupaka, u direktivi su navedena jasna pravila prema kojem gubitnik plaća sudske troškove u udruženoj tužbi za pravnu zaštitu. Nadalje, kako bi se izbjegao sukob interesa, direktivom se uvodi niz zahtjeva za kvalificirane subjekte u pogledu transparentnosti, posebno što se tiče financiranja koje im osiguravaju treće strane.Direktiva će se primjenjivati na udružene tužbe podnesene na dan njezina početka primjene ili nakon toga.
Europski parlament trebao bi odobriti stajalište Vijeća u prvom čitanju do kraja 2020. godine. Direktiva će se tada smatrati formalno donesenom. Stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Države članice direktivu moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca nakon njezina stupanja na snagu, a potom u roku od dodatnih šest mjeseci početi primjenjivati njezine odredbe.

08.11.2020. u 23:43 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 06.11.2020.

IZBORI U AMERICI 2020.

TRUMP ILI BIDEN?

Američki izbori za predsjednika, koji su započeli u utorak 4. studenog, još nisu završeni. Glasovi se još uvjek prebrojavaju i pobjednik između republikanca Donalda Trumpa i demokrate Joea Bidena još nije poznat. Za sada je poznato da je na izborima glasalo oko 160 miliona Amerikanaca. Na ovim su izborima amerikanci glasovali posredstvom pošte.
U 50 američkih država predsjedničkog pobjednika određuju elektorski glasovi u državama Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.
Al Jazera izvještava da je razlika među kandidatima na američkim predsjedničkim izborima u presudnim državama u petak 6. studenog ujutro se dodatno smanjila i Donald Trump i Joe Biden približili su se jedan drugome na manje od jedan posto u Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.
U Pennsylvaniji, gdje vodi Trump s gotovo 18.000 glasova, 95 posto je prebrojanih glasova i razlika među kandidatima je 0,3 posto.
U Georgiji je razlika u korist Trumpa tek nešto više od 1.700 glasova uz 99 posto prebrojanih glasova i kandidati su izjednačeni u postotku te obojica imaju 49,4 posto glasova.
U Sjevernoj Karolini Trump vodi sa 76.700 glasova uz 94 posto prebrojanih glasova i ima 0,4 posto prednosti.
U Nevadi Biden vodi sa 11.500 glasova uz 84 posto prebrojanih glasova (0,9 posto razlike u odnosu na Trumpa) te u Arizoni s nešto više od 46.000 glasova odnosno 0,6 posto ispred Trumpa uz 90 posto prebrojanih glasova.
Tokom noći Američka poštanska služba, u skladu s nalozima lokalnih sudova, pretraživala je svoja skladišta u tim saveznim državama kako bi izdvojila sve dopisne glasove poslane zaključno s danom izbora i proslijedila ih izbornim komisijama.
Demokratski predsjednički kandidat Biden, prema procjenama američkih medija, vodi u broju elektorskih glasova pred sadašnjim predsjednikom Trumpom i ima između 253 i 264 elektora ovisno o procjeni pojedinog medija je li 'osvojio' Arizonu ili ne.
Trump za sada ima 214 elektorskih glasova

06.11.2020. u 13:20 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 05.11.2020.

SUMNJE I ČINJENICE!

MINISTAR SVOJIH, A NE DRŽAVNIH INTERESA !

Između drugih važnih tema, najavljeno je da će se Vlada RH na sjednici 5. studenog očitovati o interpelaciji o svojem radu u vezi s vjetroelektranom Krš – Pađene koju je poslao saborski klub zastupnika Domovinskog pokreta koji zbog sumnji o nezakonitosti traži od Vlade da Saboru dostavi sve Ugovore i Odluke povezane s vjetroparkom Krš- Pađene, sve odluke Ministarstva egergetike i zaštite okoliša i hrvatske regulatorne agencije vezane uz taj projekt , te odluke Nadzornog odbora HBOR-a i hrvatskg operatora tržišta energije.
Od samog početka rada 10 saziva hrvatskog Sabora do izražaja je došla kritičnost novoizabrabih saborskh zastupnika prema ministru dr. Tomislavu Ćoriću radi sumnje na korupciju u projektu vjetroparka Krš Pađene kod Knina.
Prije nego novi saborski sastav hrvatskih zastupnika, ne samo sumnju - već prema izračunu i tvrdnju na korupciju ministra dr. Ćorića, iznijela je još u mjesecu lipnju udruga Zelena Akcija

OBJAVLJUJEM IZRAČUN ZELENE AKCIJE GDJE JE MATEMATIČKI izvedena financijska količina štete koju je svojom Odlukom proizveo ministar dr. Čorić , te cijeli tekst koji je pripadajući uz IZRAČUN

IZRAČUN:
PREPLAĆENI POTICAJI
Stari tarifni sustav = 71 lp/kWh (do 1.1.2014.)

Novi tarifni sustav = 53 lp/kWh (od 1.1. 2014.)

Razlika između starog i novog tarifnog sustava = 18 lp (0,18 kn) / kWh

Planirana godišnja proizvodnja VE Krš Pađene = 480 GWh (Izvor: Elaborat zaštite okoliša, prosinac 2016., str. 15)

0.18 kn/Kwh = 180 kn/Mwh = 180 000 kn/Gwh

Planirana godišnja proizvodnja VE Krš Pađene (480 GWH)
x
razlika poticaja između starog i novog tarifnog modela (180 000 kn/Gwh)
=
86 400 000 kn godišnje

Godišnja razlika u poticajima između starog i novog tarifnog modela (86 400 000 kuna)
x
poticajno razdoblje prema ugovoru (14 godina)
=
1 209 600 000 (slovima: jedna milijarda dvjesto devet milijuna šesto tisuća) kuna
PROPUŠTENA PRILIKA SOLARIZACIJE
• prosječno instalirana snaga solarnih sustava za samoopskrbu po kućanstvu = 3,5 – 4 kW
• prosječna cijena = 10 000 kn po kW instalirane snage
• 1 kućanstvo = 4kW = 40 000 kn
________________________________________
30.06.20. 10:52

UZ IZRAČUN, Zelena akcija, OBJAVILA JE I SLIJEDEĆI TEKST :

„Ćorić mora odgovarati za pogodovanje u aferi VE Krš Pađene!"

Pod tim naslovom još 30. lipnja ove godine Udruga Zelena akcija nakon simboličnim performansom koji su , aktivisti i aktivistkinje Zelene Akcije izveli pred Ministarstvom zaštite okoliša, poručili su kako Ćorić u sprezi s optuženim investitorom rasipa 1.2 miljarde kuna novca hrvatskih građana i na taj način uništava našu obnovljivu budućnost u vidu decentraliziranih, lokalnih sustava obnovljivih izvora energije.

citiram tekst Zelene akcije "Neupitna je politička odgovornost ministra Ćorića u slučaju Krš-Pađene, a postoje snažne indicije da se ispita i njegova kaznena odgovornost za očito nerazumno trošenje javnih sredstava. Poruka je to koju su udruge Zelena akcija i BIOM 30. lipnja uputile ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike kako bi upozorile na višestruku štetu koja je posljedica Ćorićevih političkih odluka.
Popratnim simboličnim performansom, aktivisti i aktivistkinje poručili su kako Ćorić u sprezi s optuženim investitorom rasipa 1.2 miljarde kuna našeg novca i na taj način uništava našu obnovljivu budućnost u vidu decentraliziranih, lokalnih sustava obnovljivih izvora energije.
Mnogo se u posljednje vrijeme govorilo o aferi VE Krš Pađene. Međutim, ono što se cijelo vrijeme izostavlja u tim raspravama je neupitna odgovornost ministra Ćorića. Bez Ćorićeve odluke, koja je suprotna mišljenju struke, optuženi investitor ne bi mogao nastaviti s realizacijom projekta po starom tarifnom sustavu. „Zbog toga ćemo svi mi platiti 1.2 miljarde kuna poticaja više nego što bi investitoru pripalo po novom tarifnom sustavu, a da se ministar držao zakona i tražio procjenu utjecaja na ekološku mrežu. Naime, da se ministar Ćorić držao zakona i tražio procjenu utjecaja na ekološku mrežu, investitoru bi isteklo rješenje o otkupu struje po višim poticajnim cijenama i morao bi projekt realizirati po novom tarifnom sustavu“, izjavio je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Svojim je djelovanjem Ćorić uzrokovao višestruku štetu za interese Republike Hrvatske – štetu za okoliš i prirodu i štetu za proračun. Povrh toga, neopravdano visokim poticajima koji su posljedica Ćorićeva manevra, doveden je u pitanje cijeli sustav obnovljivih izvora energije. Kada vide ovakve manipulacije, ljudi gube vjeru u obnovljive izvore energije koji su jedan od rješenja za klimatske promjene i bolju budućnost. Dodatno, propuštena je šansa da se iznos koji će ovako biti preliven u džepove jednog investitora iskoristi za istinski zaokret prema obnovljivim izvorima energije. Primjerice, spiskanih 1.2 miljarde kuna bilo bi dovoljno da se solarnim sustavima za samoopskrbu snage 4kW, kolike su potrebe prosječnog kućanstva, opskrbi 30 000 kućanstava. „Uzmemo li da prosječno kućanstvo ima četiri člana, novcem koji je svojim manevrom Ćorić transferirao jednom invesitoru, mogao se solarizirati cijeli jedan grad veličine Rijeke ili Osijeka”, dodao je Ćerimagić.

Udruga BIOM prijavila je 2018. godine Europskoj komisiji da se Hrvatska sustavno ne pridržava Direktive o staništima pri odobravanju izmjena projekata vjetroelektrana. „Upozorili smo na nezakonitosti i stručne nedostatke u postupcima procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu za devet vjetroelektrana u Hrvatskoj. Između ostalog, ukazali smo i na nepravilnosti pri donošenju rješenja za vjetroelektranu Krš Pađene“, komentirao je Vedran Lucić iz udruge BIOM.
Nastavno na pritužbu, Europska komisija je Hrvatskoj uputila službenu opomenu prema kojoj Hrvatska treba ukloniti nedostatke koje je utvrdila Komisija u roku od četiri mjeseca. „Ukoliko se nedostaci ne uklone, država može završiti na Sudu Europske unije, a u tom bi se slučaju od novca hrvatskih poreznih obveznika plaćale kazne dok se nedostaci ne isprave“, zaključio je Lucić."

05.11.2020. u 08:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 04.11.2020.

RANIJA ISPLATA MIROVINA ZA LISTOPAD

NEKE OPĆINE I GRADOVI UMIROVLJENICIMA PRIPREMAJU BOŽIĆNICE !

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uputio je informaciju da u petak 6. studenoga 2020. počinje isplata mirovina za mjesec listopad 2020. umirovljenicima koji imaju račune račune otvorene u poslovnim bankama. Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati i na infotelefonima Zavoda 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022 .
Prosječna mirovina za ukupno 1,15 milijuna umirovljenika je samo 2.560 kuna. Iako je i taj iznos niži od linije siromaštva u Hrvatskoj, a koja za samca iznosi 2.710 kuna, više od 600 tisuća umirovljenih građana živi s manje od 2.500 kuna.
Sa samo 2.080 kuna u prosjeku živi 217 tisuća onih u obiteljskoj mirovini. Invalidsku mirovinu prima 108 tisuća građana. Svaki četvrti umirovljenik prima mirovinu koja u prosjeku iznosi samo 1.721 kunu. Riječ je o korisnicima najniže mirovine. S najnižom mirovinom živi 266 tisuća umirovljenika s tuzemnim i inozemnim mirovinama, što je oko 25 posto od ukupno 1,15 milijuna umirovljenika.

ZA BOŽIĆNE BLAGDANE – POTPORA UMIROVLJENICIMA
Umirovljenici se nadaju nekoj financijskoj potpori za blagdane, a što ovisi o dobroj volji lokalnih samouprava. Neki od njih svojim umirovljenim sugrađanima već su uputili pozive da se evidentiraju za isplatu božićnica.
Od grada do grada razlikuju se uvjeti za ostvarivanje prava na ovu potporu, postavljeni cenzusi kao i iznosi koji su za njih predviđeni. Portal mirovine .hr provjerio je informacije te vrste u nekoliko gradova.
Grad Velika Gorica dijeli božićnice u iznosu do 400 kuna umirovljenicima čija mirovina ne prelazi 2.000 kuna. Najveći iznos dobit će oni s mirovinom do 1.000 kuna, dok će ostali dobiti 200 kuna.Isplata će se obavljati u poslovnicama FINA-e od 23. studenog do 24. prosinca. Oni koji su isto pravo ostvarili prošle godine ne moraju se prijavljivati ove godine, a koji nisu u evidenciji trebaju se prijaviti do 27. studenog.
Grad Samobor podijelio je svojim umirovljenicima, osobama s invaliditetom i nezaposlenim braniteljima uskrsnice, a sada je osigurao i gotovo pola milijuna kuna u gradskom proračunu za isplatu božićnica. Iznosi se kreću od 200 do 500 kuna, ovisno o visini mirovine koja ne smije prelaziti 2.000 kuna.Isplata u poslovnicama FINA-e počinje već u ponedjeljak, a trajat će do 12. prosinca. Rok za prijavu bio je do 3. studenog
Grad Zagreb svake godine umirovljenicima s mirovinom do 1.500 kuna koji su korisnici novčane pomoći isplaćuje po 100 kuna božićnice.
Najveće božićnice svojim starijim građanima priprema grad Umag. Riječ je o iznosima od 1.000 do čak 4.000 kuna. Uvjet je da mirovina ne prelazi 2.000 kuna, odnosno 4.000 kuna u umirovljeničkoj obitelji. Ako su oba supružnika umirovljenici, potporu može ostvariti samo onaj s mirovinom manjom od 2.000 kuna. Ako oba umirovljenika imaju mirovine jednake ili manje od 2.000 kuna, potporu mogu ostvariti oba.
Grad Pleternica dijeli božićnice u iznosu do 400 kuna koji iznos će primiti osobe s niskim prihodima do 500 kuna. Umirovljenici s primanjima do 1.000 kuna dobit će po 300 kuna, 200 ide onima s mirovinama do 1.500 kuna, a po 100 ako ostvaruju prihode od 1.500 do 2.000 kuna. Prijave traju do 16. studenoga.
U gradu Čazmi pravo na božićnicu ostvaruju umirovljenici s prihodima do 1.500 kuna, a svi će dobiti po 150 kuna. Prijave se zaprimaju do 1. prosinca, dok će se isplata obavljati u Gradskoj upravi od 7. do 18. prosinca.
Grad Labin će za Božić umirovljenicima podijeliti uskrsne bonove, jer to nisu mogli učiniti zbog epidemiološke situacije u travnju. No, dobit će i božićnicu pa će ukupna pomoć iznositi 400 kuna u novčanim isplatama ili bonovima. Uplata će ići direktno na račune korisnika ove pomoći na koju pravo ostvaruju umirovljenici koji primaju do 2.500 kuna mjesečne mirovine, dok će domaćice starije od 60 godina dobiti 400 kuna u bonovima.
Grad Koprivnica isplati će božićnice od 200 kuna umirovljenicima čiji prihodi ne prelaze 2.000 kuna.
Umirovljenici u općini Rugvica dobit će za Božić 300 kuna, i to svi oni s mirovinom do 3.000 kuna.
Općina Sveti Filip i Jakov isplatiti će božićnice umirovljenicima čiji iznos mirovine ne prelazi 3.000 kuna, a novčane potpore kreću se od 200 do 500 kuna.
Općina Viškovo isplatiti će jednokratnu novčanu pomoć osobama starijim od 65 godina. Pravo na pomoć moći će ostvariti korisnici bez prihoda ili čiji je ukupni mjesečni prihod manji od 3.000 kuna mjesečno. Korisnik za kojeg se utvrdi prosječna visina ukupnog mjesečnog prihoda iz prethodne godine u iznosu do 1.500 kuna ostvaruje pravo na jednokratnu pomoć u iznosu od 1.000 kuna. Po 600 kuna dobit će oni s prihodima između 1.500 kunu i 2.500 kuna, a 400 kuna oni s prihodima između 2.500 kunu i 3.000 kuna.
Grad Mursko Središće u povodu božićnih blagdana osiguralo je za umirovljenike s mirovinom do 2.500 kuna. Iznosi se, ovisno o visini primanja, dijele u tri kategorije od po 100, 150 i 200 kuna.
Umirovljenici grada Osijeka s mirovinom do 2.000 kuna ostvaruju svake godine pravo i na uskrsnicu i na božićnicu. Podijeljeni su u četiri skupine pa tako po 400 kuna u povodu Uskrsa i Božića dobivaju oni s mirovinom manjom od 1.000 kuna, zatim 300 kuna s mirovinom od 1.000 do 1.200 kuna, 250 kuna s mirovinom od 1.200 do 1.700 kuna, dok je 150 kuna osigurano za one s mirovinom do 2.000 kuna. Tako je bilo lani, dok će za ovu godinu odluka o broju i visini novčane pomoći biti iznova donesena nakon analize podataka o broju korisnika.
Više od sto općina i gradova isplatiti će financijski dodatak, odnosno božićnicu svojim umirovljenim sugrađanima- piše portal mirovina.hr

04.11.2020. u 12:45 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 02.11.2020.

PREMINUO MITROPOLIT AMFILOHIJE

PONOVO JE VRIJEME ZA STEPINČEVU KANONIZACIJU!

U Podgorici u Crnoj Gori na dan Svih Svetih 1. studenog u Hramu Hristovog Vaskrsenja sahranjen je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Umro je u 82. godini života ( rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine) od virusa korone. Bio je iznimno utjecajan u Srpskoj pravoslavnoj crkvi , a imao je iznimno veliki utjecaj i na političare pravoslavne vjeroispovijesti, a samim tim imao je i politički utjecaj.Bio je odan ideji velikosrpskog nacionalizma, negirao je crnogorski narod i državnost, bio sklon afirmaciji četništva, a protivnik europskih integracija. Svoje stavove kao metropolit prenosio i na srpske političare. Uz srpskog patrijarha Irineja, Amfiloje je smatran najutjecajnijom osobom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ne samo po hijerarhiji, već i po stavovima. Anfilohije je nekoliko godina bio i monah, redovnik, na Svetoj Gori, što znaći da je živio i iskusio najstroži oblik služenja redovničkog života. Tamo je i uzeo ime Anfilohije
Tijekom raspada Jugoslavije bio je u dobrim odnosima s Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu. U jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je opsjedala grad Dubrovnik i dijelio im križiće i ikonice.
Bio je snažan kritičar crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijedi, zbog čega su posljednjih mjeseci u Crnoj Gori održavani prosvjedi građana koje je predvodio sada pokojni Anfilohije.

Preminuće Amfilohija trebao bi upravo hrvatskoj crkvenoj diplomaciji biti povod da ponovo sakupi sve argumente u korist Alojzija Stepinca, da ih publicira za javnost ako to metoda priznanja zahtijeva i na latinskom i engleskom i hebrejskom i svakom drugom jeziku na kome je to relevantno i da Alojzije Stepinac dobije naslov na temelju svojih ljudskih i duhovnih zasluga na temelju kojih je postupao prema vjernicima, građanima, narodima i nacijama. Pozitivni argumenti u korist blaženog Alojzija Stepinca postoje, samo netko treba preuzeti inicijativu i krenuti s poslom vezanim za kanonizaciju.
Biskupa i kardinala Alojzija Stepinca Ivan Pavao II proglasio je blaženim 3. listopada 1998., a papa Franjo pod zauzimanjem protuargumentima vrlo utjecajnih srpskih velikodostojnika potpuno ove godine odbacio mogućnost proglašenja svetim Alojzija Stepinca.
Sigurna je činjenica da Papa Ivan Pavao II nije bez valjanih argumenata kardinala Stepinca proglasio blaženim. Ali koliko je lažnih protu argumenata sada podastrto Papi Franji protiv proglašenja glavnog naslova svetosti kardinala Stepinca? Nije laž da je Alojzije Stepinac za Drugog svjetskog rata spašavao i Srbe i Židove a to, uz ostalo, pravoslavni velikodostojnici znaju, ali osporavaju lažima.
Ne smije biti irelevantna odluka da se na istinitosti Stepinčeva rada započne sada, a ne da se prepusti nekom drugom vremenu njegova kanonizacija.
margareta zouhar zec

02.11.2020. u 10:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 01.11.2020.

POVJESNIČAR OBJAVIO KNJIGU O KUHARIĆU

FRANJO KUHARIĆ.KARDINAL I VLAST

Informativna katolička agencija IKA objavila je 31. listopada da je objavljena knjiga hrvatskog publiciste i povjesničara dr. sc. Miroslava Akmadže s Hrvatskoga instituta za povijest pod naslovom Franjo Kuharić. Kardinal i vlast . Javnost malo zna o političkom indirektom i direktnom djelovanju kardinala Franje Kuharića na vlast, ali rijetko tko da ne pamti redove vjernika dužinom cijele Bakačeve ulice koji su se željeli pokloniti kardinalovu tijelu koje je nakon njegove smrti 2002, koje je bilo izloženo u Katedrali.
Vjernici su voljeli kardinala Kuharića.Rođen je kao 13 dijete u seljačkoj obitelji u selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić 1919. godine. Bio je strpljiv, miran, blaga glasa, ali u svoje 83 godine postigao je sve velike ciljeve koje crkva pruža najboljima. Godine 1964. posvećen je za biskupa u zagrebačkoj Katedrali , a 1983. Papa Ivan Pavao II imenovao ga je kardinalom.
A političkom djelovanju i utjecaju kardinala Kuharića na vlast i u vrijeme socijalizma, a onda i u vrijeme demokracije piše povjesničar dr. Akmadža u upravo objavljenoj knjizi.

Autor je objasnio zašto je smatrao potrebnim napisati ovu knjigu: „Nakon višegodišnjega istraživanja crkveno-državnih odnosa u Hrvatskoj i Jugoslaviji u vrijeme komunizma i objavljenih trinaest knjiga i više desetaka radova s tom temom, bilo mi je važno zaokružiti tu temu. Ona se neprestano povezivala s nekim istaknutim osobama iz toga razdoblja, a posebice pojedinim biskupima. Iako su svi hrvatski biskupi imali bitnu ulogu u toj priči, ipak se najveći njezin dio vezao za zagrebačke nadbiskupe, koji su bili odreda predsjednici Biskupske konferencije Jugoslavije, ali i kardinali Rimske crkve”. U zaključku Akmadža ističe: „Kardinal Kuharić umro je 11. ožujka 2002. godine. Iako je njegov životni put bio popraćen velikim nedaćama zbog djelovanja komunističkog režima i ratnih stradanja u Domovinskom ratu, ipak je unatoč svemu ostvario nekoliko svojih najvećih snova. Srušen je komunizam, Hrvatska je postala samostalna i slobodna, papa je posjetio Hrvatsku, a kardinal Stepinac, čiju je nevinost ustrajno dokazivao cijeli život, proglašen je blaženim”.

IKA piše „Na šest stotina stranica povjesničar Akmadža donosi sve najvažnije o kardinalu Franji Kuhariću. Podijeljena u dva dijela, knjiga sadrži ukupno šesnaest poglavlja. Prvi dio knjige naslovljen je „Kuharić i partija”. Kroz 11 poglavlja isprepliću se različite teme. Iz vremena njegove župničke službe (1945.-1964.) saznajemo o opasnim svećeničkim danima, udarima UDB-e, snazi Stepinčeve blizine, ali i reakciji na svećenička udruženja. U poglavlju o Kuhariću kao zagrebačkom pomoćnom biskupu (1964.-1970.) čitamo o UDB-inim provjerama novoga biskupa te o vlastima koje su Kuharića smatrale sve većom prijetnjom režimu. Unatoč otporima postao je zagrebački nadbiskup 1970. godine, pratio obnovu diplomatskih odnosa Jugoslavije i Svete Stolice, proživio nemire u Crkvi zbog Glasa Koncila. Upoznajemo i kako je djelovao u razdoblju Hrvatskog proljeća i njegovih posljedica (1971.-1973.), a posebno poglavlje posvećeno je udaru vlasti na Kuharića i „Glas Koncila” (1973.-1975.). Kardinal Kuharić bio je ustrajan u borbi za vjerske slobode i ljudska prava, nisu ga mimoišla niti nezadovoljstva u Crkvi i društvu. Bio je svjedokom početka pontifikata pape Ivana Pavla II. i buđenja Crkve na Istoku (1978.-1980.), uvršten je u Kardinalski zbor, ali i dalje je rješavao polemike unutar Crkve u Zagrebu, kao i one o kardinalu Stepincu. Bio je svjedokom i političkih igara oko dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku još 80-ih godina. Uslijedilo je jačanje velikosrpskog nacionalizma (1985.-1986.) i uključenje Crkve u pokušaje smirivanja napetosti. U knjizi kroz posebno poglavlje pratimo prekretnicu koja se događala u razdoblju od 1986. do 1989. ususret padu komunizma.
Drugi dio knjige naslova je „Kuharić i Tuđman”. U njemu saznajemo kako su pojedini oporbenjaci željeli uključiti Crkvu u ostvarivanje svojih političkih ciljeva i što znači Kardinalova izjava „Ne bojim se Tuđmanove pobjede”. Od 1990. do 1992. pratimo Kuharićevo sudjelovanje u borbi za samostalnost i međunarodno priznanje RH. Knjiga donosi i kontekst nastanka jedne od najpoznatijih propovijedi kardinala Kuharića, one protiv rata, zločina i osvete koju je izgovorio u Petrinji početkom kolovoza 1991. godine. Čitatelj može pratiti i Kuharićevo iščekivanje mira i slobode (1992.-1994.), a iz toga razdoblja primjetni su i njegovi stavovi o Bosni i Hercegovini, te se ne skriva njegovo nezadovoljstvo hrvatskom politikom u toj zemlji. Unatoč tome, nastavio je tražiti mir u BiH. Pretposljednje poglavlje obuhvaća vrijeme oslobađanja Hrvatske (1994.-1996.) u koje se ubraja i prvi pohod Svetog Oca Hrvatskoj, kao i operacije „Bljesak”, „Oluja”, ali i Daytonski i Erdutski sporazum. Na kraju knjige je poglavlje o Kuharićevom vremenu u miru, kada se dogodila i beatifikacija Alojzija Stepinca, te vrijeme do smrti 2002. godine.

Autor Akmadža put stvaranja knjige predstavlja u uvodnoj napomeni: „Kada sam 2013. godine na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu predstavljao svoju knjigu ‘Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj’, izjavio sam kako je moj najvažniji cilj u nastavku znanstvene karijere objaviti knjigu o zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Franji Kuhariću. I evo, nakon sedam godina moja su istraživanja urodila plodom”. No, s prikupljanjem građe počeo je još prije 13 godina kada je radio knjigu o kardinalu Franji Šeperu. Istraživački posao mogao je obogatiti i zahvaljujući tome što su nedavno postali dostupni arhivski fondovi komunističkih tajnih službi. No, kako autor kaže, „konačni vrhunac istraživanja i poticaj za privođenje ovoga istraživanja kraju bila je mogućnost uvida u cjeloviti Kuharićev osobni dnevnik, koji se nalazi u njegovoj ostavštini u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu”.

Izdavač knjige je Profil knjiga, a recenzenti su dr. sc. Nikica Barić, dr. sc. Josip Mihaljević i dr. sc. Anto Mikić. Knjiga je nastala kao rezultat istraživačkoga projekta „Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

01.11.2020. u 06:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.