PRIPREME ZA UVOĐENJE EURA 1.1. 2023.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 11. studenog 7. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
KONTEKST: Zadnja, odnosno prethodna, sjednica održana u srpnju ove godine, kada je Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, što je zadnji korak prije ulaska u europodručje. Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet.Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet, a taj je da je 7,53450 kuna protuvrijednost za jedan euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke.
U svom izlaganju premijer je rekao da je nakon nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II moguće uvesti valutu euro već 1. siječnja 2023. godine Za ispunjenje toga cilja potrebno je ispuniti mastriški kriterij nominalne konvergencije te provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.
Drugi važan zadatak za vrijeme trajanja Europskog tečajnog mehanizma II je provedba "Changeover plana" odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.
Ovaj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom te postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti i konvertiranje depozita i kredita.
Premijer Plenković istaknuo je pritom da je temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene zaštita potrošača što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena. „S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora: za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju.Svaki od tih koordinacijskih odbora izradit će i provesti detaljan akcijski plan u svom području“ rekao je Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je da stožernu ulogu u procesu zamjene valute će imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će biti predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.
"Cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine. Sama činjenica da se RH priprema za ulazak u ERM II znatno je pridonijela zadržavanju Hrvatske na sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu i u okolnostima krize pandemije korona virusa. Ulaskom u euro područje Hrvatska će brže rasti na ljestvici kreditnoga rejtinga " itaknuo je premijer RH Andrej Plenković.
"Da je Hrvatska sada u eurozoni, u vrijeme pandemije, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik, Hrvatskoj bi na raspolaganju bilo i financiranje u kriznim situacijama putem Europskoga stabilizacijskog mehanizma, koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 500 milijardi eura.U tim bi okolnostima, naveo je premijer, Hrvatska imala na raspolaganju 1,1 milijardu eura i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala",rekao je premijer Plenković.
Post je objavljen 12.11.2020. u 06:44 sati.