PONOVO JE VRIJEME ZA STEPINČEVU KANONIZACIJU!
U Podgorici u Crnoj Gori na dan Svih Svetih 1. studenog u Hramu Hristovog Vaskrsenja sahranjen je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Umro je u 82. godini života ( rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine) od virusa korone. Bio je iznimno utjecajan u Srpskoj pravoslavnoj crkvi , a imao je iznimno veliki utjecaj i na političare pravoslavne vjeroispovijesti, a samim tim imao je i politički utjecaj.Bio je odan ideji velikosrpskog nacionalizma, negirao je crnogorski narod i državnost, bio sklon afirmaciji četništva, a protivnik europskih integracija. Svoje stavove kao metropolit prenosio i na srpske političare. Uz srpskog patrijarha Irineja, Amfiloje je smatran najutjecajnijom osobom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ne samo po hijerarhiji, već i po stavovima. Anfilohije je nekoliko godina bio i monah, redovnik, na Svetoj Gori, što znaći da je živio i iskusio najstroži oblik služenja redovničkog života. Tamo je i uzeo ime Anfilohije
Tijekom raspada Jugoslavije bio je u dobrim odnosima s Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu. U jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je opsjedala grad Dubrovnik i dijelio im križiće i ikonice.
Bio je snažan kritičar crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijedi, zbog čega su posljednjih mjeseci u Crnoj Gori održavani prosvjedi građana koje je predvodio sada pokojni Anfilohije.
Preminuće Amfilohija trebao bi upravo hrvatskoj crkvenoj diplomaciji biti povod da ponovo sakupi sve argumente u korist Alojzija Stepinca, da ih publicira za javnost ako to metoda priznanja zahtijeva i na latinskom i engleskom i hebrejskom i svakom drugom jeziku na kome je to relevantno i da Alojzije Stepinac dobije naslov na temelju svojih ljudskih i duhovnih zasluga na temelju kojih je postupao prema vjernicima, građanima, narodima i nacijama. Pozitivni argumenti u korist blaženog Alojzija Stepinca postoje, samo netko treba preuzeti inicijativu i krenuti s poslom vezanim za kanonizaciju.
Biskupa i kardinala Alojzija Stepinca Ivan Pavao II proglasio je blaženim 3. listopada 1998., a papa Franjo pod zauzimanjem protuargumentima vrlo utjecajnih srpskih velikodostojnika potpuno ove godine odbacio mogućnost proglašenja svetim Alojzija Stepinca.
Sigurna je činjenica da Papa Ivan Pavao II nije bez valjanih argumenata kardinala Stepinca proglasio blaženim. Ali koliko je lažnih protu argumenata sada podastrto Papi Franji protiv proglašenja glavnog naslova svetosti kardinala Stepinca? Nije laž da je Alojzije Stepinac za Drugog svjetskog rata spašavao i Srbe i Židove a to, uz ostalo, pravoslavni velikodostojnici znaju, ali osporavaju lažima.
Ne smije biti irelevantna odluka da se na istinitosti Stepinčeva rada započne sada, a ne da se prepusti nekom drugom vremenu njegova kanonizacija.
margareta zouhar zec
Post je objavljen 02.11.2020. u 10:40 sati.