AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 31.01.2019.

PROSVJED PROTIV NEPRAVEDNE NAPLATE SMEĆA!

RIJEŠENJE EKOLOŠKO - ZA BIORAZGRADIVI I OSTALI OTPAD

Zelena akcija, Udruga eko Zagreb i Udruga za zaštitu okoliša Resnik (UZOR), zajedno s građanima grada Zagreba, njih stotinjak prosvjedovalo je 30. siječnja, te u zgradi Gradske uprave, Trg Stjepana Radića 1, su urudžbirali dopis s zahtjevom gradonačelniku grada Zagreba Milanu Bandića da ne prihvati cjenik kojim bi porasla cijena odvoza otpada u Zagrebu. Građani traže uspostavu pravedne naplate po količini miješanog otpada te poboljšanje kvalitete usluge odvojenog prikupljanja otpada
“Planirano poskupljenje očita je kulminacija nebrige i nesposobnosti gradskih službi. Njima nije u interesu poboljšanje sustava po uzoru na druge europske metropole, već daljnje pogodovanje interesnim skupinama koje profitiraju od kaosa sa smećem”, poručio je Marko Košak iz Zelene akcije te dodao: “Ako gradonačelnik prihvati prijedlog Holdinga, pogazit će svoja obećanja i ignorirati Zaključak Gradske skupštine iz 2017. godine koji zabranjuje poskupljenje. Time će po tko zna koji put dati do znanja da mu nije stalo do interesa građana i građanki”.
Cijena odvoza otpada prema prijedlogu će se sastojati od oko 70% fiksnog dijela te oko 30% varijabilnog koji se odnosi na volumen spremnika i broj odvoza. Takva naplata je nepravedna jer omogućava zaradu tvrtki Čistoća, a malu mogućnost građanima da smanjenjem smeća snize račune. Osim što varijabilni dio čini samo 30%, građani i građanke neće moći odabrati manji volumen od onog kojeg odredi Čistoća, iako će možda imati manje smeća. “Oni koji marljivo odvajaju, svejedno će plaćati za više smeća. Takva naplata je pljačka građana ”, rekao je Košak.
Nepravedna naplata izbjegla bi se naplatom po količini miješanog otpada. Čistoća je prošle godine povodom donošenja Odluke o načinu prikupljanja otpada i naplate takav sustav ocijenila preskupim jer bi morala zaposliti 40 ljudi. Sada je, bez takvog unaprjeđenja, planirano zapošljavanje 421 osobe, što je deset puta više. “Javnost se s pravom pita jesu li ta radna mjesta izmišljena za uhljebljivanje rodbine političkih prijatelja gradonačelnika”, komentirao je Košak.
Osim zapošljavanja, kao razlog poskupljenja navodi se trošak nabave kanti i vozila. To se može financirati iz EU fondova, za što su već raspisivani natječaji, a najavljeni su i novi. “Holding stvara privid da i zbog minornih promjena moraju porasti računi građanima. To je laž i dokaz nesposobnosti”, izjavila je Branka Genzić-Horvat iz udruge UZOR te dodala: “Čini se da nije problem u kupnji opreme, već projektima poput centra u Resniku za smeće iz Zagreba i Zagrebačke županije. Cijena centra je više od milijardu kuna, što EU neće financirati pa se teret želi prebaciti na građane. U slučaju većeg odvajanja nebi bilo razloga za megacentar za smeće”.

Tomislav Čolakić iz Udruge eko Zagreb poručio je da bi se problemi riješili uvođenjem dosljedno ekološkog sustava ("ZEKO" – Zagrebački ekološki sustav za komunalni otpad), koji je Gradu Zagrebu predložen u radnoj skupini 2016. godine. Taj sustav uključuje korištenje postojećih resursa, poput kanti koje trebaju prenamjenu uz eventualnu nadopunu broja, jer predviđa ukupno dvije kante: za biorazgradivi i za ostale vrste otpada. “Otpad se odvaja u barkodirane vreće koje se razlikuju po boji prema vrsti otpada i u sortirnom centru povezuju s vlasnikom i naplatom koja je u tom slučaju nedvojbeno pravedna i minimalizirana. Takav sustav je ekološko rješenje koje čuva zdravlje, okoliš i novac”, dodao je Čolakić.
Udruge zahtijevaju od gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića da ne prihvati poskupljenje koje bi donijelo velik udar na džepove građana. Također, traže da komunalno poduzeće Čistoća uspostavi pravednu naplatu prema stvarnim količinama otpada koje građani_ke proizvedu te kontrolirano odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu.
“Jedino na taj način će se ispuniti ciljevi recikliranja, motivirati građane i građanke na odvajanje otpada te izbjeći ogromne kazne iz EU”, zaključio je Košak.

Kontakti:
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Branka Genzić-Horvat, UZOR, 099/219 4917, branka.genzic-horvat@psp.hr
Tomislav Čolakić, Udruga eko Zagreb, 095/904 4508, tcolakic@gmail.com


**Dopis se i dalje može urudžbirati gradonačelniku preko internetske stranice Zelene akcije: https://bit.ly/2CTbTBl

srijeda, 30.01.2019.

PROJEKTI ZA NAVODNJAVANJE

MINISTAR POLJOPRIVREDE TOLUŠIĆ:
"Potencijal nam je golem i moramo ga čim prije staviti u punu funkciju, intenzivirati proizvodnju po hektaru i povećati prinose"

Objavljen je drugi Natječaj za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. vrijedan 332 milijuna kuna, informacija je iz Ministarstva poljoprivrede.

Na prvom natječaju za ovu operaciju ugovoreno je devet projekata u iznosu od 360 milijuna kuna, a završetkom tih projekata bit će omogućeno navodnjavanje 3.653 hektara poljoprivrednog zemljišta. Riječ je o projektima jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno infrastrukturi javnog navodnjavanja, koja je preduvjet za projekte pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava.
„Navodnjavanje, plastenici i staklenici za neke su poljoprivredne kulture jedini ispravni smjer. Navodnjavanje nije jeftino i početna ulaganja nisu mala, ali odabirom dobre kulture za određeno tlo moguće je postići i nekoliko „berbi“ godišnje. Hrvatska navodnjava svega 22.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Potencijal nam je golem i moramo ga čim prije staviti u punu funkciju, intenzivirati proizvodnju po hektaru i povećati prinose. – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
Svrha ovog Natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 332.000.000,00 kuna. Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 150.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, a najviša 15.000.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Intenzitet potpore po projektu iznosi najviše, 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave. Zahtjev za potporu može se podnositi od 28. veljače 2019. godine od 12:00 sati do 29. travnja 2019. godine do 12:00 sati.

Pogledati link:
https://www.apprrr.hr/podmjera-4-3-potpora-za-ulaganja-u-infrastrukturu-vezano-uz-razvoj-modernizaciju-i-prilagodbu-poljoprivrede-i-sumarstva/

utorak, 29.01.2019.

EUROPSKA KOMISIJA OTVORILA PET NOVIH EIP-AGRI FOKUSNIH GRUPA

OČEKUJU SE PRAKTIČNA INOVATIVNA RIJEŠENJA

Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore skrenuo je medijima pozornost da je Europska Komisija otvorila Poziv za iskazivanje interesa za stručnjake koji sudjeluju u fokusnim skupinama Europskog partnerstva za inovacije na temu „Poljoprivredna produktivnost i održivost“ za pet novih EIP-AGRI fokusnih grupa za poljoprivredu te se radi o sljedećim grupama:
34: Zdravlje pčela i održivo pčelarstvo, 35: Mogućnosti diverzifikacije putem biljnih medicinskih i kozmetičkih proizvoda, 36: Salinizacija tla , 37: Zaštita poljoprivrednog tla od onečišćenja, 38: Smanjenje antimikrobne primjene u peradarstvu.
Europska komisija želi u te grupe dovesti poljoprivredne stručnjake iz zemalja članica koji bi svojim radom znanjem i iskustvom mogli pridonijeti u rješavanju problema koji postoje u sektorima čije su grupe oformljene .

Zato je otvoren poziv za stručnjake a izvor informacija je na stranici EIP-AGRI na linku:

ponedjeljak, 28.01.2019.

EN PRIMEUR 2019.

VINA IZ PODUNAVLJA, DALMACIJE I MEĐIMURJA

Udruge Graševina Croatica, Vina Dalmacije i Hortus Croatiae, uz podršku Udruženja vinarstva u sklopu Hrvatske gospdarske komore održati će 31. siječnja, u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin događanje En Primeur 2019. Biti će tu kušanje vina graševine, pošipa, pušipela i drugih sorti iz tri vinske regije: Podunavlja, Dalmacije i Međimurja.
Sommelieri, vlasnici i voditelji restorana, barova, hotela, F&B manageri, distributeri i ostali vinski stručnjaci dobro su došli od 13 do 17 sati, a ostali ljubitelji vina i vinski entuzijasti od 16 do 19 sati 31. siječnja. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje.
Udruženja tri udruge vinara organiziraju En Primeur 2019. kako bi predstavili ponudu vina iz berbe 2018. godine.
Uz mlada bijela vina, vinari će predstaviti i crna vina starijih godišta, koja će tek doći na tržište. En Primeur je događaj kušanja mladih vina zadnje berbe i crvenih vina starijih godišta te ekskluzivnih vina koja će se tek biti ponuđena tržištu. Stručna javnost i svi ljubitelji vina moći će okusiti vina iz posljednje berbe koja će tek doći u ponudu. Ovaj događaj ima važnost središnje premijerne degustacije berbe iz prethodne godine.

nedjelja, 27.01.2019.

HIDROPONSKI UZGOJ RAJČICA!

JOŠ JEDAN PLASTENIK KTC-A

Plastenik na hidroponski uzgoj rajčica tvrtke KTC AGRO d.o.o. na površini od 10.960 m2 posjetio je i otvorio radove 25. siječnja ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, investicija tog plastenika je gotovo 13 milijuna kuna, od kojih je 6,5 milijuna kuna potpore osigurano kroz Program ruralnog razvoja RH, podmjera 4.1.

„Veseli me povećanje plasteničke proizvodnje domaće rajčice i nova radna mjesta koja će ovaj pogon omogućiti. Ovo je zaista impresivan plastenik i želio bih vidjeti još ovakvih dobrih i uspješnih primjera unaprjeđenja domaće proizvodnje koja može bitno utjecati na smanjenje uvoza voća i povrća. Novca za ulaganja imamo kroz Program ruralnog razvoja – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić u Sokolovcu.
U Križevcima, ministar je obišao obnovljene prostorije i laboratorij Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Adaptacija prostora, kao i kupnja opreme za prikupljanje, pohranu, skladištenje i manipulaciju biološkim materijalom, te opreme potrebne za rad laboratorija Banke gena financirana je s 860 tisuća kuna također iz Programa ruralnog razvoja, podmjere 10.2 ‘Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi’.

petak, 25.01.2019.

SLATKOVODNIM RIBNJACIMA NAKNADA ZA ŠTETE OD PTICA U 2019.

PRAVILNIK ZA SREDSTVA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Ministarstvo poljoprivrede je izradilo prijedlog Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, a na temelju kojega je previđena u 2019. godini dodijela bespovratnih novčanih sredstva za štete i izgubljenu dobit na šaranskim ribnjacima. Za prijedlog Pravilnika se trenutno provodi e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te se donošenje i objava predviđa po završetku tog postupka.

Za šaranske ribnjake će u 2019. godinu na raspolaganju ukupno biti 20 milijuna kuna iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a potpora se dodjeljuje uzimajući u obzir proizvodnu površinu i prinos pojedinih šaranskih ribnjaka, uz uvjet minimalne ostvarene proizvodnje svih vrsta i uzgojnih kategorija te se uvećava za ribnjake na strogo zaštićenim područjima.
Šaranski ribnjaci su umjetna, poluprirodna staništa namijenjena prvenstveno proizvodnji slatkovodne ribe, gdje je način proizvodnje organiziran kao poluintenzivna proizvodnja uz dodatnu hranidbu žitaricama i krmnim smjesama. U Republici Hrvatskoj danas je aktivno 17 velikih poluintenzivnih šaranskih ribnjaka u ukupnoj površini od oko 14.088 ha, a grupirani su u nekoliko prostornih cjelina koje zajedno čine prostranu mrežu močvarnih lokaliteta. Tijekom vremena šaranski ribnjaci su se pretvorili u vrijedne poluprirodne ekosustave s pogodnim staništima za brojne močvarne vrste, naročito za ptice močvarice. One se tu gnijezde, a tijekom proljeća i jeseni na ribnjacima se zadržavaju velika jata selica iz sjevernijih dijelova Europe. Visoka koncentracija ribe te povećana biološka produkcija u šaranskim ribnjacima predstavlja bogatu prehrambenu osnovu za močvarne vrste, a bujna vegetacija prikladna je kao zaklon ili ptičje gnijezdilište. Značajan broj vrsta šaranskih ribnjaka ugrožen je na nacionalnoj, europskoj ili čak globalnoj razini te zaštićen temeljem nacionalnoga Zakona o zaštiti prirode, EU direktiva i međunarodnih konvencija.
Ribnjaci vrlo važna staništa za mnogobrojne vrste biljnog i životinjskog svijeta a uzgajivači slatkovodne ribe trpe velike štete nastale zbog takvih ograničenja u proizvodnji koje značajno utječu na rentabilnost pojedinih ribnjaka. Na sektorskoj razini utjecaj navedenih šteta vidljiv je u smanjenju proizvodnje i broja zaposlenih te napuštanju proizvodnih površina čime se gubi i njihova uloga u ekološkom aspektu.

Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je problem kojega uzgajivači na šaranskim ribnjacima imaju. Osigurano je stoga u Državnom proračunu financijska sredstva u okviru programa potpore kojeg je, kao prvog takvog tipa, namijenjenog sektoru ribarstva, Republika Hrvatska prijavila Europskoj komisiji a kojeg je Europska komisija ocijenila i odobrila prema posebnim pravilima koja se primjenjuju u okviru državnih potpora. Odobrenjem ove potpore Europska komisija je, kao i Republika Hrvatska, prepoznala nužnost isplate određenih financijskih sredstava kako bi se pomoglo uzgajivačima slatkovodne ribe, a s time očuvala i vrlo važna biološka staništa, posebno za zaštićene vrste koje u velikom broju, stalno ili povremeno, obitavaju na ribnjacima.

srijeda, 23.01.2019.

VRHOVNI SUD TREBA HITNO DONIJETI ODLUKU O PRAVIMA NAKON KONVERZIJE

DESTRUKCIJA SUDBENE VLASTI VRIŠTI -
NA GRAĐANE KOJI ČEKAJU ODLUKU I RIJEŠENJE !

Kakvih važnijih odluka ima Građanski odjel Vrhovnog suda RH u ovom trenutku kada TREBA DONIJETI ODLUKU O PRAVIMA NAKON KONVERZIJE za 55.000 dužnika koji su konvertirali CHF-ove kredite?
Kako sada za predsjednika suda dr. Šeparovića može biti važnije 14.000 drugih predmeta od riješavanja dugova hrvatskih građana koji imaju teško financijsko iskustvo s poslovanjem stranih banaka u Hrvatskoj? Živi li dr. Šeparović I predsjednik Građanskoga odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ostali članovi Vrhovnog suda u Hrvatskoj?Čitaju li i slušaju hrvatske medije ili možda, iako su hrvatska sudbena Vlast, na posao dolaze iz Švicarske ? Odakle im pravo na takvu nezainteresiranost za probleme hrvarskih građa - da na traženje predstavnika dvaju udruga odgovor iz Vrhovnog suda glasi da ima 14 000 predmeta koji se moraju riješavati po kriterijima hitnosti. Gdje su kriteriji za blokirane u Hrvatskoj? Zašto za Vrhovni sud ne postoji institut prava I BRIGE ZA građane? Rade li suci u Vrhovnom susdu u interesu stranih banaka? Biti će to jedini zaključak nakon epiloga nerješavanja Odluke o pravima nakon konverzije.

I nakon što su tijekom 2018. premijer RH, ministar financija zajedno s FINOM i ministrom pravosuđa pokrenuli s višegodišnje mrtve točke probleme 323.000 blokiranih građana i smanjili broj blokiranih, nova blokada dolazi iz VRHOVNOG SUDA? Zašto? Zar je u pitanju korupcija sudaca hrvatske sudbene vlasti ? Zar se netko smije podvrći pohlerpi korupcije koji je u tako visokoj strukturi hrvatske Vlasti? (mzz)


Prenosim tekst HINE.
Udruga Franak i Stranka građanskog i narodnog aktivizma - Snaga pozvali su u petak 18. SIJEČNJA Vrhovni sud da što prije donese odluke o revizijama u vezi s pravom oštećenih dužnika na obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarskim francima, s obzirom na to da u lipnju ove godine nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata u slučaju franak.
O tome su na konferenciji za novinare govorili zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar, aktivistice Jasna Čekada i Maja Gavran te član Glavnog odbora stranke Snaga Branko Kovačević.
Aleksić je objasnio pravne i matematičke razloge zbog kojih konverzija CHF kredita ne smije biti povod za odluku da dužnici s konvertiranim CHF kreditima ne bi imali pravo na obeštećenje na temelju preplaćenih kamata i preplaćenoga CHF tečaja. Vrhovni sud, je po njegovim riječima, prije u svojim revizijama utvrdio da se ništetne ugovorne odredbe ne mogu promijeniti u valjane naknadnim nestankom ništetnih odredaba.
Za slučaj franak možda je najvažnija revizija u kojoj je utvrđeno da ništetnost može biti otklonjena isključivo ako je zakonskom odredbom propisana konvalidacija ništetnih pravnih poslova a s obzirom da Zakonom o konverziji to nije utvrđeno, taj zakon ne poništava pravo dužnika na potpuno obeštećenje, smatraju u Franku i Snazi.
Naveli su da usporedba efekta konverzije s efektom presude za obeštećenje po istome kreditu najzornije pokazuje da konverzijom nije postignuto ono što se mora postići na temelju prava EU, a to je povratak u stanje kao da nikada nisu ugovorene ništetne ugovorne odredbe, te potpuna restitucija svih nepošteno naplaćenih novčanih iznosa.

Sve manje vremena za privatne tužbe

Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar rekao je da je sve manje vremena za privatne tužbe, a ljudi koji su konvertirali kredite još uvijek nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe, i ne znaju sa sigurnošću imaju li pravo na obeštećenje. Podsjetio je da je kolektivna presuda za nepoštene kamate donesena još 2014., a zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa u lipnju 2019.
Tvrdi da konverzija nije obeštećenje dužnika, "već socijalna mjera koja je ponudila slamku spasa korisnicima toksičnih kredita koji su upali u živo blato nezakonite promjenjive kamate i podivljale valutne klauzule". Vrhovni sud vezano uz to pitanje ima dvije revizije na odlučivanju, jednu od lipnja 2018., a drugu od listopada 2018. To pitanje za Vrhovni sud nije novost jer to pitanje visi u zraku već tri godine.
Podsjećajući kako je za odluku Vrhovnoga suda o zastarama trebalo tri mjeseca, dok se drugu odluku čeka već pola godine, Sudar je zaključio da se čekati više ne smije. U ime Udruge Franak i 55.000 dužnika koji su konvertirali CHF-ove pozvao je Vrhovni sud da donese hitno i konačno odluku o pravima nakon konverzije jer će sutra već biti prekasno.
Aktivistice Jasna Čekada iz Rijeke i Maja Gavran iz Siska, koje svakodnevno odgovaraju mobitelom na pitanja oštećenih dužnika, govorile su o svojim iskustvima iz razgovora s oštećenima, i o tome kako su ljudi već očajni te pomalo gube nadu u hrvatsko sudstvo.

Vrhovni sud: predmeti se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti

Vrhovni sud je, komentirajući navode izrečene na konferenciji za novinare, priopćio da su u radu dva predmeta koji se odnose na "konvertirane kredite".„Shvaćamo brigu poštovanog zastupnika, međutim, Građanski odjel VSRH u ovom trenutku ima u radu preko 14.000 predmeta, a koji se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti”, priopćio je Vrhovni sud, navodeći da suci izvjestitelji nastoje 'izbalansirati' te kriterije, vodeći računa da stranke u postupku, zbog ranijeg uzimanja u rad ne bi stekle dojam pristranosti suda kada su u pitanju pojedine stranke ili pojedine grupe predmeta.
„Smatramo da bi predloženi institut 'oglednog spora' , kao i po VSRH predložene izmjene Zakona o parničnom postupku glede izvanrednog pravnog lijeka revizije, znatno ubrzao rad na 'tipskim predmetima' te donio veću pravnu sigurnost. Bio bi to veliki korak prema ostvarivanju ustavne uloge VSRH u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni," priopćio je Vrhovni sud.

23.01.2019. u 07:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 21.01.2019.

PRETEŽAK ZADATAK ZA PREDSJEDNIKA SDSS !

PENAVU TREBA PODRŽATI

Dr. Milorad Pupovac predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke( SDSS) odabrao je težak zadatak, pretežak i za svoju akademsku titulu doktora znanosti, da javno sudi i prosuđuje te da brani ono što se ne može obraniti bez institucije suda – a to su posljedice zločina velikosrpske agresije na Hrvatsku. Činjenica je da je Srbija vojno napala Hrvatsku, da je agresija pripremana, a da se rat u najžešćem obliku i s najžešćim ratnim razaranjima, zarobljavanjima i ljudskim stradanjima vodio upravo u gradu Vukovaru. Srbi su u ratnom osvajanju osvojili gotovo do temelja porušeni grad Vukovar, 92% objekata bilo je porušeno i razrušeno, a hrvati su morali napustiti grad i otići u izbjeglištvo. Mirnom reintegracijom 15. 1. 1998. Istočna Slavonija Baranja i zapadni Srijem među kojima i grad Vukovar vraćeni su u teritorijalni sastav Republike Hrvatske.
Gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava 2018. godine upozorio hrvatsku javnost da zločini u Vukovaru nisu procesuirani, da osobe sa konkretnim imenima i prezimenima koji su bili egzekutori u vukovarskoj bolnici, silovatelji zarobljenih žena i ratni ubojice šeću gradom, jer ih hrvatski stanovnici grada Vukovara prepoznaju na ulici i u ime građana zatražio je da se zločini procesuiraju. Istaknuti članovi HDZ-a iz čije je stranke Penava sedam su dana diskutirali i propitkivali se pred hrvatskom javnošću da li Ivan Penava radi dobro ili će zbog traženja pravde za vukovarce u Vukovaru biti izbačen iz stranke. No nekako se razum složio zajedno s ministrom pravosuđa i ministrom policije da se pokrenu istrage koje kasne. A prošle godine kasnile su već 26 godina. Dvadeset šest godina bez pravde mogu izdržati samo crkveni sveci i najveći patnici. A činjenice i događaji govore da su baš takvi ljudi u Vukovaru. Čekali su nekog tko će dići glas za njih i pojavio se gradonačelnik Ivan Penava, bez straha za svoj stranački status u HDZ-u, ali s odlukom da hrvatski politički sustav počne udovoljavati pravdi. Od tada u samo nekoliko mjeseci je u Vukovaru privedeno nekoliko osoba koje su prepoznate kao zločinci.
No Penava koji živi u Vukovaru i među vukovarcima zna gdje treba opomenuti javno, u gradu Vukovaru u kojem ratna stradanja nisu još uvijek zaboravljena. Penava je upozorio na negativno ponašanje učenika pri intoniranju hrvatske himne, a nekoliko dana nakon toga dogodio se sukob učenika dvaju nacionalnosti.

DR. PUPAVAC MORA RAZMISLITI

A onda je dr. Pupavac, koji živi u Zagrebu, uzeo političku ulogu odvjetnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru i samo kao čelnik političke stranke SDSS i počeo svim svojim silama i znanjem optuživati postupke gradonačelnika Vukovara Penave, a zagovarati postupke srpske nacionalne manjine u Vukovaru, u ovom slučaju dječaka i ostal,e koji je bio žrtva napada. Pogrešno! Jer pravdu u Vukovaru mogu dijeliti samo pravosudne institucije RH, u suradnji s osobama koji tamo žive. Dr. Pupavac nije imao snage zahvaliti se tv-u N1 na pozivu za razgovor za javnost, već je u taj razgovor utrpao svoja viđenja i mišljenja, imena raznih međunarodnih institucija, saborskih zastupnika i premijera RH, a onda došao i do sebe rekavši da se on diže na himnu jednom tjedno za sve koji su ga birali, te se upitao je li mu bolje u Hrvatskoj te je li priznat kao patriot. Odgovorio je odmah da nije priznat, da ga se gleda kao četnika, neprijatelja zemlje, nerijetko kao ubojicu slika, te se upitao „ Što da na to kažem?“
Dr. Pupavac nakon razgovora za tv-N1 treba samo razmisliti i pustiti ljudima državnih institucija i vremenu da učine što je potrebno. Zločinci nisu svi ljudi srpske nacionalnosti koji žive u Vukovaru. Zločinci imaju ime i prezime i ni političar ni politička stranka ne može stati iza takvih i braniti ih. Ljudi koji su činili zločine moraju za njih odgovarati prema zakonu RH. Djecu treba odgajati, činjenica je a kada to već ne čini nastavni plan i program i nastavnici – treba se služiti javnim skretanjem pozornosti, kakva je javnost. Penava se pojavio nakon 26 godina šutnje o zločinima u Vukovaru doslovno kao sudbina. Nije uzaludna narodna mudrost koja kaže „ Pravda je spora ali dostižna“, jer sve do prošle godine u Vukovaru i vezi s Vukovarom vladala je velika šutnja, gotovo mistična, bez da je itko imao snage inzistirati na istini i pravdi u ratnim događanjima . I pojavio se Penava, koji ima strpljivosti, načina i povjerenje građana Vukovara, ali mu treba dati podršku. Ništa se vrijedno ni značajno me može stvarati u strahu, nepravdi, neistinama, opstrukcijma, i optužbama ni hrvatskih ni srpskih političkih stranaka. Ivana Penavu treba podržati aktualna hrvatska politika, jer Vukovar i nacionalnosti koje tamo žive trebaju živjeti bez napetosti i međusobnih strahova jednih od drugih.
Svi koji su krivi za zločine moraju odgovarati. Generacije mladih treba podupirati u istini i vjerodostojnoj povijesti. Povijest ne može nitko mijenjati ni naknadno izmišljati. Mladi neiskvareni ljudi cijene pravednost i pravdu . Treba raditi tako da mladi osjete da pravednost i pravda postoji i u Vukovaru i da je nije dozvoljeno ne poštivati je.
Zouhar Zec Margareta

21.01.2019. u 11:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 20.01.2019.

ISPLATA U VELJAČI I SVIBNJU MJESECU

MILIJARDE ZA POLJOPRIVREDU! ALI GDJE SU REZULTATI IZVOZA?

Vlada Republike Hrvatske za svaku godinu propisuje financijsku strukturu omotnice za provedbu mjera iz programa izravnih plaćanja u poljoprivredi, a na sjednici 17. 1. usvojila je uredbu za financiranje u ovoj godini. Isplata prvog dijela potpora kreće u veljači, a drugog dijela u mjesecu svibnju.

Ukupna omotnica Republike Hrvatske za izravna plaćanja za 2018. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iznosi 2,7 milijardi kuna, a za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2018. godini 635.849.305 kuna pa je ukupan iznos za financiranje programa izravnih plaćanja u 2018. godini 2.712.965.026 kuna. Uz IAKS mjere Programa ruralnog razvoja, koje iznose oko 700 milijuna kuna, ukupno će poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,5 milijarde kuna.

„Prošlogodišnji proračun omogućio nam je pravovremenu isplatu svih obaveza prema našim poljoprivrednim proizvođačima, ribarima, šumoposjednicima i korisnicima Programa ruralnog razvoja. Proračun za ovu godinu podebljali smo za 500 milijuna kuna, ali samo u dijelu namijenjenog korisnicima. Svoje smo troškove maksimalno srezali. Za izravna plaćanja i IAKS mjere osigurali smo 3,5 milijarde kuna – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te rekao „Isplatili smo 1,1 milijardu kuna avansa za izravna plaćanja u studenom, u veljači krećemo s isplatom prvog dijela potpore, a drugi dio i poravnanje bit će u svibnju. Poljoprivreda je jedan od prioriteta ove Vlade i to se vidi u svakoj odluci, uredbi i svakom zakonu koji pripremamo.“

Napomena : U ovom tekstu iz Ministarstva poljoprivrede ne navodi se da plaćanje poljoprivrednicima kasni, najmanje godinu dana. Zašto informacija nije jasnija? Kao da je cilj Vladi i Ministarstvu poljoprivrede poljoprivrednike i sve ostale čitatelje ostaviti u što većoj zabludi!! (mzz)

20.01.2019. u 08:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 18.01.2019.

EMOCIONALNA SIGURNOST IMA DODANU VRIJEDNOST

KREATIVNO UPRAVLJANJE DIZAJNOM

Na visokom učilištu Algebra u Ilici 242 profesora na diplomskom studiju kreativnog upravljanja dizajnom i tržišnim komunikacijama Kai-a Beiderwellena održati će predavanje na temu TRUST ME! – EMOTIONAL SECURITY IN BRANDS AND RELIGIONS koje će održati u 17 sati. Profesor Beiderwellen pričat će o emocionalnoj sigurnosti koja je danas postala bitan čimbenik u moderno doba komunikacija te kako dodavanje elementa emocionalne sigurnosti dokazano ima dodanu vrijednost brenda ili religije. Uz profesora Beiderwellena . Predavanje će održati i dr. Siniša Bogdanović – voditelj diplomskog studija kreativnog upravljanja dizajnom i tržišnim komunikacijama, dr. Dina Tomšić – direktorica Zagrebačkog velesajma i predavačica na diplomskom studiju kreativnog upravljanja dizajnom i tržišnim komunikacijama, te student na Algebri Juraj Anzulović koji će prezentirati svoj završni rad na temu: Redizajn vizualnog identiteta.

Dan otvorenih vrata diplomskih studija Visokog učilišta Algebra će se održati u utorak 29. 1. u 17:30 sati u Algebra LAB-u.

18.01.2019. u 06:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 17.01.2019.

NIŠTETAN JE CHF UGOVOR O KREDITU S LEASING KUĆOM

TREBA PRIČEKATI PRAVOMOČNU PRESUDU

PRENOSIM OBJAVU UDRUGE FRANAK!

Zagreb, 14. siječnja 2019.
NIŠTETAN JE CHF UGOVOR O KREDITU S LEASING KUĆOM, ODLUČIO JE OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Udruga Franak došla je u posjed prvostupanjske presude Općinskoga suda u Novom Zagrebu, kojom je jedan ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašen ništetnim. Zastupnica tužitelja bila je odvjetnica Nicole Kwiatkowski, a presudu je donijela sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski.
Radi se o među presudi, gdje nije utvrđen iznos koji jedna leasing kuća mora vratiti tužitelju koji je s tom kućom ugovorio kredit s valutnom klauzulom CHF za kupovinu automobila. To znači da najprije županijski sud mora utvrditi je li ta među presuda pravno održiva, a nakon toga će se postupak vratiti na prvi stupanj radi utvrđenja iznosa koji odnosna leasing kuća mora vratiti tužitelju.

Razlozi zbog kojih je ugovor na prvome stupnju proglašen ništetnim su sljedeći:
1. Kredit je ugovorila leasing kuća koja nema pravo kreditiranja po Zakonu o bankama.
2. Ugovorena VK CHF protivna je svrsi i namjeni VK.
3. Tipskim ugovorom stvorena je neravnoteža prava i obveza na štetu potrošača.
4. Ugovorena je i naknada za prijevremenu otplatu kredita, što je suprotno članku 1024. Zakona o obveznim odnosima.

Ako bi se utvrdila pravomoćno takva sudska praksa, to znači da su svi krediti u bilo kojoj valuti koje su ugovarale pojedine leasing kuće ništetni, jer leasing kuće nemaju pravo ugovarati kredite, budući da su registrirane samo za leasing. Ako su osim toga još ugovarale i valutnu klauzulu CHF koja je ništetna na temelju kolektivne presude u slučaju franak, to je samo dodatni dokaz da takav ugovor jest ništetan.
Ovaj konkretan predmet ne odnosi se na ugovore o leasingu koje su sklapale leasing kuće, jer leasing, za razliku od kredita, jest upravo pravni posao za koji su leasing kuće registrirane. Ukoliko je netko ugovorio kredit u nekoj leasing kući, postoji mogućnost da se sudski utvrdi da je takav ugovor ništetan. Ipak, opreza radi moramo pričekati još i pravomoćnu presudu u konkretnom sudskom postupku da bismo sa sigurnošću mogli reći da je sudska praksa u tome smislu i potvrđena.
Time se otvara mogućnost da u specifičnim slučajevima u kojima su ugovoreni krediti s leasing kućom sudski bude utvrđena ništetnost takvih ugovora o kreditu.

Sa web stranice BLOKIRANI :
Republike Hrvatska je zanemarila primijeniti Preporuku Vijeća ministara Europske unije :
-Rec (2007)8. od 06/20/2007;
-Rezoluciju No.1 (26. Konferencija EU ministara pravosuđa (2005.Helsinki) te
-Preporuku –Rec (2003)17 Vijeća ministara kojom je Vijeće upozorilo države članice na prezaduženost pojedinaca i obitelji.
Tražilo se da države članice hitno pokrenu političke, pravne i praktične mjere da bi se, na vrijeme, riješio problem prezaduženosti potrošača i ili obitelji
Vijeće je upozorilo države članice da će prezaduženost pojedinaca i/ili obitelji dovesti do značajnih društvenih i zdravstvenih poremećaja društva. Hrvatska vlast, kao ni Ustavni sud nisu reagirali i sad se plaćaju posljedice. Suci Ustavnog suda propustili su samostalno uputiti pitanje EU sudu pravde, odbili su reagirati na zahtjev Udruge Blokirani i dogodila se povreda zakonitosti, formalno i materijalno.
Republika Hrvatska nema adekvatni model socijalne zaštite osiromašenih i prezaduženih, i stoga je neprihvatljivo što se prezadužene sustavno maltretira i ponižava kroz kamatarenje po dugu, blokadu i rasprodaju imovine;
vlast nije provela mjere sprečavanja dugotrajnih posljedice prezaduženost pojedinca i/ili obitelji ;
nema popis ni analizu prezaduženosti;
nije uključila program financijske pismenosti u nacionalni obrazovni sustav,
nije osmislila mreže socijalne,financijske,pravne pomoći pojedincima i obiteljima koje su prezaduženi,
nije osigurala pravnu zaštitu privatnih podataka prezaduženih ni spriječila neodgovornu uporabu privatnih podataka;
ne poduzima odgovorne mjere da bi se umanjile negativne posljedice prisilne naplate dugova,
ne uvažava jednako temeljna prava dužnika i vjerovnika, ljudsko dostojanstvo.

17.01.2019. u 07:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 16.01.2019.

REKORDNI REZULTATI IZVOZA PROIZVODA EU U LISTOPADU 2018.

PORAST UVOZA IZ SAD-A, KINE I RUSIJE!

Europska komisija objavila je 10.siječnja 2019.rekordne rezultate izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a .
Vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a za listopad 2018. bile su najveće ikad zabilježene. Ukupna vrijednost izvoza iznosila je 13,1 milijardu eura, što je 2,9 posto više od prethodnog rekorda postavljenog u ožujku 2017. godine. Podaci o uvozu također su bili impresivni, povećavši se za 5,0 posto (u odnosu na listopad 2017.) i postavljajući rekord u listopadu. Mjesečni višak poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 3,0 milijarde eura, što je 13% više u odnosu na listopad 2017., a drugi najveći rekordni suficit. To su glavni nalazi iz najnovijeg mjesečnog izvješća o trgovini koje je objavila Europska komisija.
Najveći porast mjesečnih vrijednosti izvoza (listopad 2018. u odnosu na listopad 2017.) zabilježen je u SAD-u (za 186 milijuna eura) i Saudijskoj Arabiji (porast od 86 milijuna eura). Međutim, došlo je do značajnog pada vrijednosti izvoza u Tursku (smanjenje za 111 milijuna eura), Hong Kong (27 milijuna eura) i Sudan (pad od 23 milijuna eura).

Rekordan učinak mjeseca u izvoznim vrijednostima EU-a bio je prilično ravnomjerno raspodijeljen između sektora, pri čemu najveći rast bilježe pića i roba. Značajno povećanje izvoza zabilježeno je kod alkoholnih pića i likera (dobit od 167 milijuna eura), ostalih žitarica (za 93 milijuna eura), pšenice (porast od 73 milijuna eura) i vina i vermuta (koje su porasle za 70 milijuna eura). ,

Snažan izvoz EU-a djelomično je pratio i rast vrijednosti uvoza, uz značajno povećanje u odnosu na listopad 2017. Bilateralna trgovina između EU-a i SAD-a nastavila se širiti, pri čemu je uvoz iz SAD-a porastao za 245 milijuna eura. Također je zabilježen značajan rast uvoza iz Kine (rast od 80 milijuna eura) i Rusije (za 71 milijun eura).
Prema sektoru, došlo je do porasta vrijednosti uvoza kakaovih zrna (rast od 98 milijuna eura), ostalih žitarica (do 87 milijuna eura) i uljnih pogača (povećanje za 75 milijuna eura), no uvoz nepržene kave i čaja (manje od I palmino ulje (smanjenje od 54 milijuna eura).

Europska komisija - Priopćenje za tisak, Bruxelles, 14. studenoga 2018.

191 milijun EUR za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Europi i svijetu

Programi za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u 2019. prije svega će se usredotočiti na tržišta izvan EU-a s najvećim potencijalom rasta.

Europska komisija donijela je 14. studenoga program rada za politike promocije za 2019., u okviru kojega će se na raspolaganje staviti 191,6 milijuna EUR za programe odabrane za sufinanciranje EU-a. Riječ je o povećanju od 12,5 milijuna EUR u odnosu na 2018. Za kampanje u zemljama visokog rasta potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvan EU-a kao što su Kanada, Kina, Kolumbija, Japan, Koreja, Meksiko i SAD bit će izdvojeno 89 milijuna EUR. Dio tih sredstava bit će namijenjen promociji određenih proizvoda, primjerice stolnih maslina.

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Europa je glavni svjetski proizvođač kvalitetne hrane i pića. Drago mi je što mogu reći da ćemo, uz još veći naglasak na promidžbene aktivnosti u 2019., ojačati svijest o toj činjenici i u EU-u i u trećim zemljama s velikim potencijalom rasta, što će koristiti našim poljoprivrednicima i proizvođačima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Sve veći broj trgovinskih sporazuma EU-a znači više prilika koje naši proizvođači mogu iskoristiti, a Komisija ih u potpunosti podupire u promicanju i izvozu njihovih proizvoda.”
Unutar samog EU-a fokus je na kampanjama koje promiču različite sustave i oznake kvalitete EU-a, uključujući zaštićene oznake izvornosti (ZOI), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zajamčeno tradicionalne specijalitete (ZTS) te ekološke proizvode. Osim toga dio sredstava namijenjen je određenim specifičnim sektorima, kao što su riža proizvedena na održiv način te voće i povrće. Voće i povrće posebno su izdvojeni za promicanje zdrave prehrane među potrošačima u EU-u.
Pozivi na podnošenje prijedloga za posebne kampanje bit će objavljeni u siječnju 2019. Bit će otvoreni za razna tijela, kao što su trgovinske organizacije, udruženja proizvođača i skupine iz poljoprivredno-prehrambenog sektora odgovorne za promotivne aktivnosti.

16.01.2019. u 18:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 15.01.2019.

NAPOKON ĆE SE I U RH ODVAJATI OTPAD !

MINISTAR ČORIĆ POTPISAO ODLUKU O SREDSTVIMA ZA KUPNJU SPREMNIKA

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. Tomislav Ćorić 8. siječnja potpisao je Odluku kojom je osigurano 315 milijuna kuna za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU 2014.-2020..
U sklopu ovoga projekta diljem Hrvatske bit će postavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje biorazgradivog papira, kartona i bio otpada i reciklirajući komunalni otpad - plastike i stakla.Cilj ovoga projekta je uspostaviti sustav odvajanja otpada na mjestu nastanka
Kroz objedinjeni postupak javne nabave koji će „ u mjesecima koji dolaze“ provesti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bit će nabavljeno 1.230.695 spremnika, za 407 jedinica lokalne samouprave. To su gradovi i općine koje potražuju 450 tisuća spremnika za otpadni papir, 2700 spremnika za staklo, 525 000 spremnika za plastiku , više od 14 000 spremnika za odvojeno prikupljanje bio otpada i više od 113 000 spremnika za miješani reciklirajući, kruti otpad.

Projekt će pridonijeti uspostavi sustava odvajanja otpada na mjestu nastanka radi povećanja odvojenog prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada, smanjenja udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta i smanjenja odlaganja miješanog komunalnog otpada, u skladu s obavezama propisanima Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/12, 73/17) i ciljevima iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017.-2022. godine (NN 3/17).
Nabavom spremnika smanjit će se količina nastalog miješanog komunalnog otpada, udio biorazgradivog komunalnog otpada u miješanom komunalnom otpadu, povećat će se količine reciklirajući komunalnog otpada te pridonijeti ispunjenju obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadnog papira, plastike, stakla te otpada koji se svrstava u posebne kategorije otpada.

15.01.2019. u 06:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 14.01.2019.

KNJIGA KULTURNIH DIMENZIJA I NACIONALNE VAŽNOSTI

POVODOM 175 GODINA MATICE – KNJIGA AKADEMIKA DAMJANOVIĆA

U Matici Hrvatskoj na Božićnom domijenku predstavljena je knjiga dr. Stjepana Damjanovića “Matica Hrvatska od 1842.do 2017. kalendar rada i djelovanja”. O pisanju knjiga o tako dugom razdoblju kakvo je 175 godina postojanja Matice hrvatske govorio je urednik Šuput. Kratko je knjigu predstavio dr. Stipe Botica sadašnji predsjednik Matice hrvatske.

Povijest Matice hrvatske je pomno sastavio donedavni predsjednik dr. Stjepan Damjanović. On je pratio život Matice hrvatske , ne samo za vrijeme svoga mandata predsjednikovanja, već od početka od 1842. U knjizi je sabrana i sakupljena kronologija života i rada iz godine u godinu od 1842. do 2017. godine. Autor je prikupio važne podatke i nanizao ih je iz čega je vidljivo i djelovanje i rad i sve ono što se događalo s Maticom.Naveo je sve Matičine aktivnosti i gledao na koji način Matičina povijest može biti uzorak. On je pokazao da je Matica sa cijelim svojim članstvom uvijek bila u domovinskoj službi.
Urednik Šuput o knjizi dr. Stjepana Damjanovića rekao je slijedeće : “ Nije na odmjet podsjetiti da Matica Hrvatska u svojih 175 godina, koliko je postojala u trenutku kada je knjiga dr. Damjanovića pisana ima samo dvije povijesti Matice Hrvatske. Prvu je napisao Tadija Smičiklas znameniti hrvatski povijesničar u suradnji s Franjom Markotićem, a objavljena je krajem 1892. Godine u povodu 50 obljetnice, iz tadašnje perspektive – mlade Matice
Podjeljena je u dva tijela. U prvome Tadija Smičiklas, donosi povijesni pregled, a u drugome je Tadija Smičiklas s Franjom Markovićem napisao portrete odnosno životopise uglednih Matičinih dužnosnika: grofa Janka Draškovića, Ivana Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Augusta Šenoe, Matije Mesića i drugih.
Dugo se čekalo na slijedeću Matičinu povijest. O njoj se dosta razmišljalo i u povodu 70. i 80. Matičine obljetnice, a za 90. Obljetnicu postojali su konkretni dogovori s autorom, no ništa se od toga nije ostvarilo. U povodu velike obljetnice 100 godišnice djelovanja Matice hrvatske 1942. zbog dobro poznatih povijesnih neprilika na takvo što nije se ni pomišljalo, čak je i proslava Matičine 100.-te obljetnice održana s godinu i pol dana zakašnjenja.
Tek u novoj državi i pod novim režimom 1962. u povodu 120. obljetnice Matice, njen tadašnji predsjednik i književni povjesničar Jakša Ravlić napisao je novu Matičinu povijest, a u knjizi je objavljena i bibliografija svim Matičinih izdanja. Novi društveni ustroj u kome se Matica našla ostavio je traga i na perspektivi iz koje su opisani mnogi događaji iz Matičine prošlosti. U slijedećem razdoblju osim Smičiklasove i Ravlićeve, povijesti se više bisu pojavljlivale. Tek je nastala ideja da se historiografski obradi Matičina prošlost.Bila je to spomenica Matice hrvatske od 1842. do 2002. autora Josipa Bratulića i Ive Mažurana napisana u povodu 160 godina stare hrvatske kulturne institucije.Ona nije bila iscrpna poput prvih dviju povijesti ali je bila vrlo vrijedna knjiga koja je posebnu pozornost poklonila zabrani Matičina rada 1971. i njenoj obnovi , ponešto općenit pogled na Matičinu prošlost među kojima su se posebno isticale naslovnice Matičinih izdanja i časopisa što je pokazalo veliko bogatstvo važnost Matičine knjiške produkcije kroz desetljeća.
Godine 2015. pojavio se prvi svezak enciklopedije Matice hrvatske urednika Igora Zidića koji je svojim sveobuhvatnim zahvatom u Matičinu djelatnost i leksikografskom iscrpnošću, već po naravi stvari daleko je nadmašio bilo koju povijest napisanu.Prvi svezak ocijenjen je kao izvrstan, ali budući da je riječ o nečemu što je djelo u nastajanju ne možemo ga u cijelosti prosuđivati.No jednom kada bude dovršeno, ako bude na razini prvoga sveska dobiti ćemo najpotpuniji i najreprezentativniji spomen najstarijoj kulturnoj ustanovi.
Ovaj kraći pregled dosadašnjih Matičinih povijesti potreban je za ocrtavanje konteksta u kojem se pojavila knjiga akademika Stjepana Damjanovića. Iz njega je vidljivo da se periodićno, svakih nekoliko dekada javila ozbiljna potreba i među čelnicima i među članovima Matice za nekom vrstom historiografske sinteze ili podvlačenja crte sveobuhvatnom poslu unatrag.

POVODOM 175 GODINA MATICE – KNJIGA AKADEMIKA DAMJANOVIĆA

U povodu još jedne velike Matičine obljetnice 175 godina postojanja Matice akademik Damjanović napisao je napisao je knjigu “Matica Hrvatska od 1842.do 2017. kalendar rada i djelovanja”.
Knjiga autora akademika Damjanića otkriva da nije pisana s velikim pretenzijama. On pri čitanju otkriva se da se ipak radi o važnom djelu u kome se iz godine u godinu prate događaji kulturnih dimenzijai i nacionalne važnosti.
Autor je donio formu kratkih redova i isječaka gdje za svaku godinu Matičine povijesti donosi najvažniji događaj, a one se podudaraju s političkim, kulturnim i društvenim zbivanjima.
Čitatelj će moći pročitati o teškim I neizvjesnim vremenima uoći i za 1. Svjetskoga rata te snalaženju i nesnalaženju Matice u izmjenjenom političkom kontekstu. Vrlo su intrigantni prijepori Matice u 30. im godinama. Napete su kontravarze oko pretsjednika Matice, Filipa Vukasa i pedsjednika Nezavisne države Hrvstske kao i historija progona Matičinih članova I dužnosnika koja je uslijedila nakon Karađorđeva.
Akademik Damjanović izvrsno poznaje Matičinu povijest, ima psosobnost pronaći intrigantan i provokativan detalj, fragment koji zrcali duh vremena. Jedan je takav detalj da je srpski knez Miloš Obrenović za osnutak Matice izdvojio 100 zlatnih dukata, što je izazvalo oduševljenje u Zagrebu. Ili da se u prigodi 50 godišnjice Matice I prve Matičine knjige Gundulićeva Osmana1894. dugo razmišljalo bi li se napravilo novo izdanje ili ne.

Ili da je 1. prosinca 1918. Matica hrvatska poslala pozdravni brzojav regent Aleksandru Karađorđeviću u kojem se kaže da je ona”vjerna tradicijama svojih osnivača prvih sljednih jugoslovena na Balkanu “ Matica Hrvatska poslala pozdravni brzojav u kome se kaže da je ona vrijedni slijednik svojih
Ili da je od 1.12. 1918. bio nadlažan politički službenik koji je pazio da se ne govori o poliitici i da je sa sjednice 1920. izbacio Stjepana Radića . Ili da je početkom 1930- ih Matičin kapital u Kraljevini Jugoslaviji puno izgubio na vrijednosti konverzijom kruna u dinare. Ali da se Matičina uprava ipak dobro snašla u tom ekonomskom stalku. Ili da je 29. 11. 1970. Izabrano vodstvo Matice hrvatske i da su to reperezentativno čelništvo činila čelništvo Matice činili Ljudevit Jonke, Hrvoje Iveković, Danilo Pejović, Jozo Ivičević, Šime Đodan, Vladimir Filipović, Ivo Frangeš, Grgo Gamulin, Stjepan Babić, Ivo Frangeš, Vlado Gotovac, Veljko Gordan, Radoslav Katičić, Dubravko Horvatić, Tomislav Ladan, Trpimir Macan, Zlatko Pavletić, Ranko Marinković, Zlatko Posavac, Vlado Mihalic, Petar Selen, Milivoj Slaviček, Petar Šegedin, Miroslav Šicel, Dragutin Tadijanović, Franjo Tuđman, Marko Veselica, Antun Vrdoljak, Igor Zidić i drugi. Osim brojnih detalja, govora Matičinih predsjednika i temeljnih vrednota u knjizi će čitatelj naći brojna razmišljanja Matičinih čelnika i autora. Vrlo je zanimljivo čitati sudbinu Gundulićevih, Mažuranićevih Krležinih, Budakovih i drugih djela u Matičinu izdavaštvu.
Pogled unatrag akademika Damjanovića na 175 godina Matice pokazuje da Matica ima golemo kulturno naslijeđe koje je neusporedivo s ijednom drugom institucijom u RH kulturi.

Akademik Damjanović je rekao “ Radeći dugo u Matici i obilazeći njene ogranke uvidio sam da se mora pitasati o onom što se događalo, a događalo se vrlo mnogo toga. Želio sam onima koji neznaju mnogo o Matici da se uvedu u problematiku da oni koji često moraju govoriti o Matici da mogu pronaći zanimljiv govor i neku zanimljivu misao.
Knjiga akademika Damjanovića ima 345 stranica, stoji 195kuna I može se kupiti u knjžari Matice Hrvatske.
M. Zouhar Zec

14.01.2019. u 05:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 12.01.2019.

ANALIZA PODATAKA FINE ZA 2017.

NA RAZINI OTOČNIH GRADOVA I OĆINA 32,6 PODUZETNIKA NA TISUĆU STANOVNIKA

Prema analizi podataka FINE iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika s područja otočnih gradova i općina u 2017. godini, koja je obuhvatila 51 grad i općinu, sjedište su imala 4322 poduzetnika, što je u prosjeku 32,6 poduzetnika na 1000 stanovnika. Na razini RH taj prosjek je 29,1 poduzetnik na 1000 stanovnika. Kod poduzetnika s područja otočnih gradova i općina, u 2017. godini bilo je 21 542 zaposlena, što je u odnosu na prethodno godinu rast broja zaposlenih za 4,8 %, dok je na razini Hrvatske taj rast bio veći, 5,8 %. Poduzetnici otočnih područja u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske sudjeluju s udjelom od 3,6 %, u broju zaposlenih s 4,8 %, u ukupnim prihodima bilježe 9,2 %, a u ukupnim rashodima udjel je 10,9 %.

PRIHOD PODUZETNIKA 10,5 MILIJARDI KUNA

Prema podacima financijskih izvještaja za 2017. godinu, poduzetnici otočnih područja iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 191,7 milijuna kuna što je manje za 39,3 % u odnosu na 2016. godinu,piše u analizi FINE. Ukupan prihod analizirane skupine poduzetnika koji je ostvaren u 2017. godini iznosio je 10,5 milijardi kuna, što je povećanje od 9,2 % u odnosu na prethodnu 2016. godinu.
Najveći doprinos navedenom rezultatu dali su poduzetnici sa sjedištem u gradu Krku, s 1,3 milijarde kuna (12,4 % udjela u ukupnim prihodima otočnih područja), a među njima najveći prihod ostvarilo je društvo GP KRK d.d. i TRGOVINA KRK d.d. Iza poduzetnika sa sjedištem u Krku slijede poduzetnici u gradovima Mali Lošinj (10,2 %) i Cres (6,4 %), među kojima su najveći prihod ostvarili JADRANKA HOTELI d.o.o. i AUTOTRANS d.o.o.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika otočnih općina i gradova u 2017. godini iznosila je 5.022 kune, odnosno 4,8 % više u odnosu na prethodnu godinu te 6,5 % manje od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.372 kuna). Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika u općini Trpanj (6.940 kune), a slijede poduzetnici općine Sutivan (6.694 kune), općine Punat (6.261 kunu), grada Hvara (6.155 kuna) te grada Visa (5.682 kune).
Prema produktivnosti rada (ukupni prihod po zaposlenom), na prvom su mjestu poduzetnici sa sjedištem na području otoka Krka, s ukupnim prihodom po zaposlenom od 606,8 tisuća kuna, a najviše zahvaljujući prihodu po zaposlenom kod poduzetnika u gradu Krku, koji iznosi 698,9 tisuće kuna.

12.01.2019. u 08:20 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 11.01.2019.

NOVI SEKTORI U SUSTVU DODJELE PLAVOG DIZELA

ZA POLJOPRIVREDNIKE 127, 4 MILIJUNA LITARA PLAVOG DIZELA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela u 2019. za radove u poljoprivredi za ukupno 90.156 poljoprivrednika u iznosu od 127,4 milijuna litara. To je oko 500 milijuna kuna neizravne potpore našim poljoprivrednicima, kroz subvencioniranu cijenu plavog dizela. Agencija za plaćanja obračunala je količine plavog dizela korisnicima, temeljem prijavljenih površina ili grla stoke u zahtjevu za izravnu potporu u prethodnoj godini.
Pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruju poljoprivrednici registrirani u Upisnik poljoprivrednika, koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu. Poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem prijavljenih površina poljoprivrednog zemljišta i grla stoke. Odobrene količine plavog dizela dostupne su poljoprivrednicima na karticama od 8. siječnja 2019. Pozivom na broj telefona 01/6128-877 poljoprivrednici mogu provjeriti trenutno stanje odobrenog plavog dizela za svoje gospodarstvo.

Podsjetimo, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede od 2018. godine uvršteni su i novi sektori u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva. Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, uvrštene su i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad).

ZA UZGOJ RASPLODNIH JUNICA 25 MILIJUNA KUNA

Također Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 10. siječnja 2019., 25 milijuna kuna nacionalne potpore na račune 6.566 poljoprivrednika koji se bave stočarstvom. Radi se o pomoći proizvođačima za potporu gubitka prihoda za uzgoj rasplodnih junica iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Potpora za gubitak prihoda isplaćena je korisnicima u dva dijela. Prvi dio potpore isplaćen je u prosincu 2018. godine za sve korisnike u iznosu od 20 milijuna kuna, a drugi dio potpore danas je isplaćen u iznosu od 25 milijuna kuna.
Kroz Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva, poljoprivrednicima će u tri godine biti isplaćeno 195 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Provedbom ovih dviju mjera očekuje se pozitivan utjecaj na obnovu proizvodnog potencijala te vraćanja proizvodnje i uzgoja na razinu prije nastupa okolnosti koje su uzrokovale pad broja krava i smanjenu proizvodnju rasplodnog podmlatka za obnovu stada tijekom 2016. i 2017. godine. Novčana sredstva za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, dobilo je 669 korisnika od kojih je čak 305 mlađe od 41 godinu. Iznos potpore ograničen je na maksimalnih 30.000,00 kuna po korisniku za sufinanciranje troška kupovine minimalno tri grla steonih junica. Za nadoknadu gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica odobrena su sredstva za 6.566 korisnika.

„Ovo je prvi korak u oporavku hrvatskog fonda u govedarstvu. Svjesni smo da kvalitetni stočni fond ne možemo izgraditi preko noći stoga je Ministarstvo poljoprivrede napravilo dugoročne planove oporavka ovog sektora. U naredne tri godine planiramo putem ovog programa pružiti potporu za uzgoj 65.000 junica na hrvatskim farmama.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te najavio novi natječaj za kupnju junica u travnju ove godine.

11.01.2019. u 06:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 09.01.2019.

AGROKOROVE TVRTKE OBRAĐUJU ZEMLJIŠTE U VLASNIŠTVU RH

AGROKOR OBRAĐUJE 32.839 HEKTARA

Državno poljoprivredno zemljište koje obrađuju Agrokorove tvrtke je vlasništvo Republike Hrvatske i tako će i ostati - informacija je iz Ministarstva poljoprivrede u kojoj se dalje kaže da je riječ o 32.839 hektara, odnosno 2,8 posto ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se u Hrvatskoj obrađuje: Belje 19.111 ha, Vupik 6.529 ha, Pik Vinkovci 4.469 ha, Agrolaguna 1.193 ha, Vinka 809 ha, Pik Vrbovec 673 ha, Mladina 54 ha.Agrokorove tvrtke imaju ugovore o zakupu ili koncesiji državnog zemljišta, koje poštuju, odnosno koriste i obrađuju poljoprivredno zemljište te uredno plaćaju zakup.
Sastavni dio Nagodbe je i prijenos ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta na zrcalne tvrtke. Prijenos ugovora radi se aneksom postojećeg ugovora. Aneksom se evidentira da zrcalna tvrtka preuzima sva prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor. Zrcalna tvrtka mora poštovati odredbe postojećeg ugovora, dakle koristiti poljoprivredno zemljište i plaćati zakup ili joj se zakup otkazuje, a ugovor raskida. Isti postupak s Agrokorovim tvrtkama, prijenos na zrcalne tvrtke, provodi se i za deklariranje proizvoda i sljedivost hrane (koju su subjekti u poslovanju s hranom dužni osigurati).
Dakle, zrcalna tvrtka samo preuzima prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor, nakon čega za to zemljište općina ili grad raspisuje natječaj, kako im je i omogućio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Sve navedeno propisano je Zakonom o postupku izvanredne uprave, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (čl. 41, čl.104) i Nagodbom vjerovnika Agrokora.

Kada je riječ o visini zakupnine, koju su neki načelnici spominjali kao razlog neslaganja oko sklapanja aneksa postojećih ugovora s Agrokorovim tvrtkama, Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik o revalorizaciji visine zakupnine, kojim će uskladiti visina zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta. To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu.

Zaključno, nije točno da je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima općina na njih izvršen pritisak. Sastanak nije bio ni hitan ni tajan, niti se načelnike tražilo da naprave nešto što već nije propisano zakonom. Ministarstvo poljoprivrede je zajedno s DORH-om načelnike upoznalo s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i postupanjima oko izrade aneksa ugovora.

Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave poslati detaljnu uputu za izradu aneksa ugovora i predložak aneksa koji su sukladni sudskoj Nagodbi vjerovnika Agrokora i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
m zemljištu.

09.01.2019. u 10:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 06.01.2019.

DIGITALNE TEHNOLOGIJE NISU IZBOR VEĆ NUŽNOST

WIFI4EU ZA DVJESTOTINJAK HRVATSKIH GRADOVA I OPĆINA

Europska komisija je sredinom mjeseca prosinca 2018. objavila rezultate prijedloga za WiFi4EU kojom je prilikom Internet veza u EU odabrana za 2800 gradova i općina u EU kojima su dodijeljeni vaučeri od 15 000 eura, a na raspolaganju su bila 42 milijuna eura. Sredstva su to za instaliranje pristupnih točaka za Wi – Fi na javnim mjestima i to u gradskim vječnicama, knjižnicama, muzejima, trgovima, parkovima i ostala mjesta od javnog interesa.

Dvjestotinjak hrvatskih gradova i općina su u aktivnosti EU- a dobile sredstva za Wi- Fi i oni su slijedeći: Andrijaševci, Antunovac, Babina Greda, Barilović, Bedekovčina, Bedenica, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac, Bibinje, Bizovac, Bjelovar, Bol, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brod Moravice, Brodski Stupnik, Brtonigla– Verteneglio, Buje, Bukovlje, Buzet, Čabar, Čačinci, Čavle, Čazma, Čepin, Cerna, Cernik ,Cestica, Cres, Đakovo, Darda, Davor, Delnice, Desinić, Dobrinj, Donja Dubrava, Donja Stubica, Donji Andrijevci, Donji Kraljevec, Donji Miholjac ,Draž, Drenovci, Drniš, Dubravica, Dugi Rat, Dugo Selo, Dugopolje, Đurđenovac, Đurđevac, Ernestinovo, Farkaševac, Fažana – Fasana, Fužine, Garešnica, Generalski Stol, Glina, Gorjani, Gornji Kneginec, Gračac, Gradac, Gradište, Grožnjan – Grisignana, Hercegovac, Hrašćina, Ivankovo, Jakovlje, Jakšić, Janjina, Jasenice, Jastrebarsko, Jelsa, Jesenje, Kalinovac, Kalnik, Kapela, Karlobag, Karlovac, Kaštela, Kijevo, Klakar, Klana, Klis, Kneževi, Vinogradi, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Koška, Kotoriba, Kraljevec Na Sutli, Krapina, Kravarsko, Križevci, Kršan, Lasinja, Legrad, Lekenik, Levanjska Varoš, Lišane, Ostrovičke, Ližnjan – Lisignano, Lobor, Lopar, Lovas, Lovreć, Mače, Majur, Mali Lošinj, Marčana, Marija Bistrica, Marija Gorica, Medulin, Mihovljan, Mljet, Mošćenička Draga, Mursko-Središće, Nijemci, Nova Bukovica, Nova Gradiška, Novalja, Novi Golubovec, Novi Marof, Novi Vinodolski ,Novigrad, Nuštar, Obrovac, Ogulin, Okrug, Okučani, Omišalj, Oprisavci, Opuzen, Otok (Splitsko-dalmatinska županija) Pag, Perušić, Peteranec, Petrijanec, Petrinja, Pirovac, Pisarovina, Pitomača, Pleternica, Ploče, Podgora, Popovača, Požega, Primorski Dolac, Promina, Pučišća, Pula – Pola, Punitovci, Pušća, Radoboj, Rakovica, Ravna Gora, Ražanac, Rešetari, Ribnik, Rovinj, Rovišće, Rugvica, Ružić, Sali, Samobor, Šandrovac, Satnica, Đakovačka Selca, Semeljci, Šibenik, Sisak, Skrad, Slatina, Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Smokvica, Šodolovci, Split, Stari Grad ,Stari Mikanovci, Ston, Stubičke Toplice, Suhopolje, Sukošan, Sunja, Supetar, Sutivan, Sveta Nedjelja, (Zagrebačka županija) Sveti Ilija, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj Na Bregu, Tinjan, Tisno, Tompojevci, Tovarnik, Tribunj, Trnava, Trogir, Trpanj, Trpinja, Tučepi, Tuhelj, Valpovo, Velika, Velika Ludina, Viljevo, Virovitica, Viškovci, Vižinada – Visinada, Vladislavci, Vratišinec, Vrbovsko, Vrgorac, Vrhovine ,Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Zadvarje, Zagorska Sela, Zaprešić, Zlatar, Županja.

Povjerenica EU za digitalno gospodarstvo i društvo bugarka Mariya Gabriel tom je prilikom rekla da je poboljšanje povezivanja u EU-u ključan dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a WiFi4EU je konkretan korak prema tome da od njega koristi imaju svi." Mnogo više Europljana dobit će besplatan pristup internetu, što će im omogućiti da bolje komuniciraju i dati nove mogućnosti za povezivanje, a to će pak ojačati društvo i gospodarstvo EU-a.”
Europska komisija digitalnu pismenost smatra izrazito važnom. Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI - The Digital Economy and Society Index) razvija Europska komisija (DG CONNECT) radi mjerenja napretka zemalja EU-a prema digitalnom gospodarstvu i društvu.
Indeks digitalne ekonomije i društva u EU (DESI) pruža jednostavan i koristan način razmišljanja i mjerenja napretka svih sudionika u digitalnom gospodarstvu. DESI pokriva pet dimenzija: a. povezivost, b. ljudski kapital, c. korištenje interneta, d. integraciju digitalnih tehnologija i e. digitalnih javnih usluga. Svaka dimenzija mjeri se sintetičkim indeksom, koji obuhvaća skup pokazatelja o različitim aspektima te dimenzije. Pet indeksa se zatim zbrajaju u jedan broj, čime se postiže ukupno mjerenje u zemljama članicama EU 28 i tijekom vremena.
Povećanje dostupnosti digitalnih tehnologija usmjerilo je pozornost kreatora politike na širenje takvih tehnologija na njihovo korištenje od strane tvrtki, vlada i pojedinaca. Dok je pristup digitalnim infrastrukturama velike brzine preduvjet, produktivnost i socijalna uključenost u digitalnom gospodarstvu sve više ovise o odgovarajućim vještinama koje podržavaju učinkovito korištenje naprednih digitalnih tehnologija. Digitalne vještine u okviru ljudskog kapitala mjere se na temelju onoga što ljudi rade s digitalnim tehnologijama, npr pronalaženje informacija na internetu, slanje e-pošte, itd. Procjene vještina, kao i OECD-ova anketa o vještinama odraslih (PIAAC), ukazuju da su digitalne vještine i dalje preniske da bi omogućile učinkovito korištenje digitalnih tehnologija na poslu i u svakodnevnom životu.

Politike o digitalnom pregledu

Danska, Švedska, Finska i Nizozemska imaju najnaprednije digitalne ekonomije u EU, a slijede ih Luksemburg, Irska, Velika Britanija, Belgija i Estonija. Rumunjska, Grčka i Italija imaju najniže rezultate na DESI.
U 2017. sve su se države članice poboljšale u DESI-u. Najviše su napredovale Irska i Španjolska (blizu 5 bodova za razliku od prosjeka EU-a od 3,2). S druge strane, zabilježen je nizak porast u Danskoj i Portugalu (ispod 2 boda).

Digitalne tehnologije u sljedećih nekoliko godina unijeti će još veće promijene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina, stav je u Europskoj komisiji. Zato će i digitalne vještine biti nezaobilazne prilikom zapošljavanja. Međutim, “digitalne vještine“ ili “digitalna pismenost“ više ne znače samo općenito poznavanje interneta, pretraživanje ili oblikovanje informacija u nekom od Office alata. Tako se pojam - biti digitalno pismen -nameće kao imperativ za svakoga.
Kako se korištenje interneta razvija, tako se razvija i razumijevanje digitalne pismenosti. Digitalna pismenost podrazumijeva opće tehničko znanje i kulturu upotrebe interneta. A osoba koja je digitalno pismena svjesna je prednosti i mana različitih oblika medija, izvora informacija, ali i vrijednosti informacija koje pronalazi.
Digitalno pismena osoba ima sposobnost pronalaženja, analize, ocjene, upotrebe i stvaranja sadržaja korištenjem tehnologije i interneta. Takvoj se osobi pružaju različite mogućnosti razvoja i zapošljavanja, u zemlji u kojoj živi, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije.
Povjerenstvo za digitalno gospodarstvo EU će zato o mobilnim tehnologijama kao što su big data, društvene mreže, Internet of Things, 3D print, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, sigurnost na internetu i ostale u narednom periodu detaljnije pisati o važnosti tih tehnologija.
Poseban Eurobarometar razmatra „stavove o utjecaju digitalizacije i automatizacije na svakodnevni život“. U ožujku 2017. intervjuirano je 27.901 građana EU-a i 75% Europljana smatra da digitalizacija ima pozitivan učinak na gospodarstvo, a 64% na društvo, a 74% misli da digitalizacija zamjenjuje više radnih mjesta nego što stvara , a 44% ispitanika koji su tada radili misle da bi njihov posao mogao barem djelomično biti obavljen robotom ili umjetnom inteligencijom. Koncepcija „Digitalizacija, zapošljivost i uključenost - uloga Europe“ razmatra utjecaj digitalizacije na tržište rada. Digitalizacija nije izbor već nužnost za europska poduzeća i gospodarstva u cjelini. Ona donosi brojne mogućnosti, ali i posljedice, i prije svega promjene: neki poslovi bit će zamijenjeni, bit će otvoreni novi poslovi i mnogi će se poslovi transformirati. Stoga je važno pratiti građane u tranziciji na digitalne tehnologije. (m.zouhar.zec)

06.01.2019. u 14:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

OBEŠTEĆENJE ZA OBUSTAVU RIBOLOVA

ZAHTIJEV ZA POTPORU DO 14.VELJAČE

Republika Hrvatska strateški se opredijelila za održivo ribarstvo koje podrazumijeva zaštitu ribljeg fonda, eko sustava i ekonomski isplativo ribarstvo, odnosno zadovoljne ribare koji od ribarenja mogu pristojno živjeti. Kako bi se zadovoljili svi ovi kriteriji nužno je, u suradnji sa znanstvenicima, ribarima i ostalim dionicima u sektoru ribarstva, provoditi ciljanu zaštitu najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih ribljih vrsta. Jedna od tradicionalno najvažnijih riba u Jadranskom moru je srdela koja se mrijesti upravo u zimskom periodu. Da bi i naraštaji koji dolaze mogli jesti svježu, jadransku srdelu nužno je zaštititi vrstu upravo u vrijeme mrijesta.

Tridesetodnevna zabrana ribarenja okružnom mrežom plivaricom-srdelarom prema Prijedlogu pravilnika koji je u javnoj raspravi počinje 16. siječnja 2019. godine u 00:00 sati i traje do 14. veljače 2019. u 24:00 sati na području cijelog ribolovnog mora Republike Hrvatske.
Ribari koji imaju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova ovim alatom bit će obeštećeni u ukupnom raspoloživom iznosu od 4,5 milijuna eura.
Uvjeti za ostvarivanje potpore jednaki su kao i prethodnih godina, a Zahtjev za potporu podnosi se Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede od 16. siječnja do 14. veljače 2019. godine.

„Za prošlogodišnju privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti isplatili smo 26,4 milijuna kuna. Ovaj suživot čovjeka i mora pokazao se dugoročno održiv i možemo biti uistinu zadovoljni modelom koji smo usuglasili sa znanstvenicima, strukom i ribarima. Ne bojim se za budućnost hrvatskog ribarstva.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

06.01.2019. u 06:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 05.01.2019.

GRAD SVETA NEDELJA UKINULA PRIREZ

UKINUTA STOPA PRIREZA OD 6%

U Narodnim novinama br. 120/18. od 31. prosinca 2018. objavljena je Odluka o gradskim porezima Grada Svete Nedelje .
Prema toj Odluci 1. siječnja 2019. prestaje važiti Odluka o Gradskim porezima Grada Svete Nedelje NN, br. 04/17. i 12/17. kojom je bila propisana stopa prireza porezu na dohodak od 6%.

To znači da se od 1. siječnja 2019. prilikom isplata svih oporezivih primitaka osobama koje imaju prebivalište ili boravište u Gradu Sveta Nedjelja ne obračunava i ne plaća prirez porezu na dohodak.

05.01.2019. u 07:43 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 04.01.2019.

USVOJEN NACIONALNI PROGRAM VINARSTVA DO 2023.

POTPORE DO 75% TROŠKOVA

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 3. siječnja 2019. godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje.

Nacionalni program pomoći sektoru vina provodi se od 2014. godine, a za razdoblje 2019. do 2023. godine provodit će se kroz četiri mjere:

1. Informiranje u državama članicama- kroz davanja potpora za informativne kampanje vezane uz vino u državama članicama EU;
2. Promidžba na tržištima trećih zemalja – kroz davanje potpora za promidžbene aktivnosti vinara na trećim tržištima;
3. Restrukturiranje i konverzija vinograda – kroz davanje potpora za investicije u rekonstrukciju postojećih vinograda i
4. Ulaganja – kroz davanje potpore za investicijska ulaganju u izgradnju podruma i nabavku vinarske i vinogradarske opreme.


Kako bi se sredstva predviđena Programom iskoristila bolje nego u prethodnom programskom razdoblju u dogovoru s vinarima i vinogradarima novi je Program prilagođen potrebama i administrativno rasterećen jer je uvedena nova mjera Informiranje u državama članicama, s intenzitetom potpore od 80% od razine maksimalno prihvatljivih troškova u mjeri Rekonstrukcije i konverzije vinograda:
a. povećan je intenzitet potpore sa dosadašnjih 50% na 75% od razine maksimalno prihvatljivih troškova,
b. uvedena je nadoknada gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od 3 godine, što prije nije bilo uređeno,
c. uvedena ja mogućnost pokrića troškova tzv. doprinosa u naravi kojim se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo (bez podloge računa) što prije nije bilo moguće. U svim mjerama, a s ciljem bržeg protoka financijskih sredstva u projektu, uvedena je isplata potpore po pojedinim provedenim aktivnostima u projektu.Ograničit će se mogućnost višekratnih prolongacija projekta, koje su dovodile do smanjenog korištenja financijskih sredstva omotnice.

U provedbi Nacionalnog programa na razini provedbenog tijela Agencije za plaćanja učinit će se daljnji pomaci u cilju boljej i učinkovitije provedbe.

„Ovime je i u idućih pet godina vinarima i vinogradarima omogućeno sufinanciranje ulaganja u vinarije, promociju i konverziju vinograda s ciljem postizanja konkurentnije proizvodnje i boljeg pozicioniranja naših vina na svjetskoj vinskoj karti. Slušali smo vinare, slušali smo struku i novi Program maksimalno prilagodili stanju u sektoru i potrebama naših vinara. Uskoro će se u Saboru naći i prijedlog novog zakona o vinu kojim donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina. Novi zakon predviđa manje administriranje i rasterećenje od 33% te veću kontrolu na terenu. Vjerujem da će vinari znati iskoristiti sve nove pogodnosti i uvjete koje smo im osigurali te da će se sredstva ovog programskog razdoblja iskoristiti do kraja.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

04.01.2019. u 05:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 03.01.2019.

DA LI JE PROJEKT SLAVONIJA SAMO PROMIDŽBENI OKVIR?

DA LI JE 2018. GODINA PROPUŠTENIH PRILIKA?

Saborska zastupnica političke stranke Most Sonja Čikotić, po struci dilomirana pravnica, na N1 televiziji u Studiju uživo odgovarala je na pitanja novinarke 2. siječna 2019. Izdvajam njene odgovore o EU fondovima i demografskoj politici. Oporbena zastupnica Čikotić pojašnjava stanje projekta za Slavoniju kao i demografsku politiku kakva bi mogla biti u Hrvatskoj.


Sonja Čikotić:„Nitko ne govori da su poduzetnici u Hrvatskoj prijavili projekata za 977 milijuna kuna, a biti će financirano samo 200 , netko želi ulagati a reforma javne uprave to ne provodi, znači 880 milijuna kuna ne trošimo, a s druge strane nema novca, nema novca da netko tko želi uložiti u opremanje, razvoj u izgradnju da to i učini. To je žalosno.

Novinarka:Zadržimo se na Slavoniji. Najavljeno je i stalno se spominje tih 18, 5 milijardi kuna, do sada je ugovoreno 8,5 milijardi. To nije ni polovicu za Slavoniju od do sada ugovorenih sredstava.


Čikotić je odgovorila slijedeće „Projekt Slavonija zapravo ne postoji. Zašto? Zato što je to samo jedan promidžbeni okvir. To bi isto bilo da ja kažem ; Dubravačko neretvanska županija daje nam tri milijarde kuna za prometnu povezanost. I svaka osoba koja živi u ruralnom dijelu Dubrovačko neretvanske županije, misli doći će cesta do moga kraja, nešto će se asvaltirati nešto će se povezati, a zapravo gradimo Pelješki most. Recite ljudima istinu. To će biti sustavi navodnjavanja koji su predviđeni 2012. godine, projekt vodovoda u Osijeku koji je predviđen 2013. /2014. Dakle sve je predviđeno 2014., to nije niti jedan novi projekt. Niti jedan kriterij, niti jedan bod na natječaju bilo kojem što dolazi s područja Slavonije, Donji Miholjac kada se javlja za dvosmjenski rad nema jedan bod, dva ili pet bodova više od onoga koji je u Rijeci. Znači svima jednake bodove po indeksu razvijenosti. I to je to . Znači slavonci i slavonke imaju isti kriterij: niti jedan bod više.
Ili ova Vlada ne govori jezikom za koji je pitanje koliko hrvatskih građana razumije. Ja im predlažem da sljedeću sjednicu svog Savjeta za Slavoniju i Baranju ne održavaju u nekim hotelima, zatvorenim prostorima, gdje naručuju cetering i goste, nego im predlažem da odu na autobusni kolodvor da ljudima koji odlaze, autobusi tamo dnevno odlaze sa osječkog, vinkovačkog, vukovarskog, kolodvora nek odu tamo i neka im kažu – mi imamo milijarde te- pa kada budu dijelili te milijarde , kada naručimo ove F16 zrakoplove pa kada budu bacali te novčanice (od 1500 kuna ?), neka obavijeste ljude, samo ne svoje stranačko tijelo, da mogu ljudi isto to pokupit. Projekt Slavonija ne postoji.

Novinarka:Kako zaustaviti to zaista kritično iseljavanje. Neki dan su objavljene i statistike. Najviše ljudi iseljava upravo s istoka Hrvatske?

Čikotić je odgovorila „Treba zaustaviti istinom. Treba tamo potaknuti gospodarsku aktivnosti. Trebalo bi da premijer Plenković ode u Brisel, da premijer pokaže da je Hrvatska jedna suverena država, da država dobije nešto od toga što je članica Europske unije. Primjer brojnih zemalja, Poljke , Češke, Slovačke, Mađarske, gdje se otvaraju određeni pogoni, gdje se otvara određena gospodarska industrija.

Novinarka: Morate imati porezni sustav koji će privući nekoga, morate imati sustav plaća da netko može zaposliti ljude, a ne da 50 % daje državi, a onda vama šta ostane .

Dipl.iur.Sonja Čikotić

Čikotić: „Tako je ja se s vama slažem, ali zato govorim da je 2018. godina propuštenih prilika. Oni ništa nisu napravili u poreznom rasterećenju rada, koje je iznimno visoko, ljudi rade za manje plaće, oni nisu ništa napravili u poreznoj, znači regionalnoj različitosti, jer 3850 kuna je porezno rasterećenje i u gradu Zagrebu i u Vinkovcima i u slovonskim mjestima, Našicama, Feričancima, Donjoj Motičini i ostalo. Znači mi tu nemamo nikakvih pogodnosti , isto tako kada se poduzetrnik javlja na mjere on dobiva istu potporu i u gradu Zagrebu i Slavoniji i u Dalmatinskoj Zagori i ostalo. Znači 2018. je godina propuštenih prilika, svi međunarodni pokazatelji i ljestvice konkurentnosti govore o tome da Hrvatska ima preveliki broj procedura, preglomaznu javnu upravu, nedovoljno razvijenu gospodarsku aktivnost u smislu poticaja. Nama treba za jednu građevinsku dozvolu mjeseci i godine, a u nekim drugim državama je dobijete je za tjedan dana.

Novinarka: Što se tiće demografije, što je povezano s iseljavanjem, sve su to dvije medalje jedne te iste priče demografske mjere najavljivane pompozno u kampanji, bilo je govora o delimitiranju drugog dijela porezmog dopusta, to se dogodilo nije. Mislite li da je provedena neka demografska mjera koja može nekoga potaknuti u ovoj financijskoj situaciji , pa da kaže, u redu ja sam sada spremniji financijski spremniji da imam dijete, nego što sam bio prije godinu ili dvije?

Čikotić je rekla“ Imamo jednu činjenicu da ova Vlada nema plana ni u jednom sektoru pa ni u području demografije. Most je predložio svoje zakonsko rješenje koje ide na punu plaću tijekom prve godine života, nebitno da li to koristi majka ili otac tijekom prve godine života, da ide na povećavanje minimalne naknade od 3991 kunu, nevezano na to kolika je primanja žena imala prije. Jer što se događa. Mnogo žena radi sezonski, puno žena ne može skupiti taj radni staž od 18 mjeseci do dvije godine, onda stalno čekaju tu priliku da imaju najvišu naknadu. A zapravo 3991 kunu za cijelu prvu godinu bi bio jedan iskorak da majka i dijete imaju određeni standard, da tu prvu godinu ona ne mora misliti o pelenama, da ima bolje uvjete . I gdje mi vidimo svoju priliku? U rezanju činovnika. Znači više majke nemaju pet koraka, koje moraju skupiti pet potvrda, više ne moraju ići na pet šaltera i te institucije gube ljude. A mi novac usmjeravamo onima kojima je namijenjen. A to su majka i dijete“- rekla je u Studiju uživo N1 televizije Sanja Čikotić odgovarajući na novinarska pitanja 2. siječna 2019.

03.01.2019. u 05:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------