AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 14.01.2019.
KNJIGA KULTURNIH DIMENZIJA I NACIONALNE VAŽNOSTI
POVODOM 175 GODINA MATICE – KNJIGA AKADEMIKA DAMJANOVIĆA
U Matici Hrvatskoj na Božićnom domijenku predstavljena je knjiga dr. Stjepana Damjanovića “Matica Hrvatska od 1842.do 2017. kalendar rada i djelovanja”. O pisanju knjiga o tako dugom razdoblju kakvo je 175 godina postojanja Matice hrvatske govorio je urednik Šuput. Kratko je knjigu predstavio dr. Stipe Botica sadašnji predsjednik Matice hrvatske.
Povijest Matice hrvatske je pomno sastavio donedavni predsjednik dr. Stjepan Damjanović. On je pratio život Matice hrvatske , ne samo za vrijeme svoga mandata predsjednikovanja, već od početka od 1842. U knjizi je sabrana i sakupljena kronologija života i rada iz godine u godinu od 1842. do 2017. godine. Autor je prikupio važne podatke i nanizao ih je iz čega je vidljivo i djelovanje i rad i sve ono što se događalo s Maticom.Naveo je sve Matičine aktivnosti i gledao na koji način Matičina povijest može biti uzorak. On je pokazao da je Matica sa cijelim svojim članstvom uvijek bila u domovinskoj službi.
Urednik Šuput o knjizi dr. Stjepana Damjanovića rekao je slijedeće : “ Nije na odmjet podsjetiti da Matica Hrvatska u svojih 175 godina, koliko je postojala u trenutku kada je knjiga dr. Damjanovića pisana ima samo dvije povijesti Matice Hrvatske. Prvu je napisao Tadija Smičiklas znameniti hrvatski povijesničar u suradnji s Franjom Markotićem, a objavljena je krajem 1892. Godine u povodu 50 obljetnice, iz tadašnje perspektive – mlade Matice
Podjeljena je u dva tijela. U prvome Tadija Smičiklas, donosi povijesni pregled, a u drugome je Tadija Smičiklas s Franjom Markovićem napisao portrete odnosno životopise uglednih Matičinih dužnosnika: grofa Janka Draškovića, Ivana Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Augusta Šenoe, Matije Mesića i drugih.
Dugo se čekalo na slijedeću Matičinu povijest. O njoj se dosta razmišljalo i u povodu 70. i 80. Matičine obljetnice, a za 90. Obljetnicu postojali su konkretni dogovori s autorom, no ništa se od toga nije ostvarilo. U povodu velike obljetnice 100 godišnice djelovanja Matice hrvatske 1942. zbog dobro poznatih povijesnih neprilika na takvo što nije se ni pomišljalo, čak je i proslava Matičine 100.-te obljetnice održana s godinu i pol dana zakašnjenja.
Tek u novoj državi i pod novim režimom 1962. u povodu 120. obljetnice Matice, njen tadašnji predsjednik i književni povjesničar Jakša Ravlić napisao je novu Matičinu povijest, a u knjizi je objavljena i bibliografija svim Matičinih izdanja. Novi društveni ustroj u kome se Matica našla ostavio je traga i na perspektivi iz koje su opisani mnogi događaji iz Matičine prošlosti. U slijedećem razdoblju osim Smičiklasove i Ravlićeve, povijesti se više bisu pojavljlivale. Tek je nastala ideja da se historiografski obradi Matičina prošlost.Bila je to spomenica Matice hrvatske od 1842. do 2002. autora Josipa Bratulića i Ive Mažurana napisana u povodu 160 godina stare hrvatske kulturne institucije.Ona nije bila iscrpna poput prvih dviju povijesti ali je bila vrlo vrijedna knjiga koja je posebnu pozornost poklonila zabrani Matičina rada 1971. i njenoj obnovi , ponešto općenit pogled na Matičinu prošlost među kojima su se posebno isticale naslovnice Matičinih izdanja i časopisa što je pokazalo veliko bogatstvo važnost Matičine knjiške produkcije kroz desetljeća.
Godine 2015. pojavio se prvi svezak enciklopedije Matice hrvatske urednika Igora Zidića koji je svojim sveobuhvatnim zahvatom u Matičinu djelatnost i leksikografskom iscrpnošću, već po naravi stvari daleko je nadmašio bilo koju povijest napisanu.Prvi svezak ocijenjen je kao izvrstan, ali budući da je riječ o nečemu što je djelo u nastajanju ne možemo ga u cijelosti prosuđivati.No jednom kada bude dovršeno, ako bude na razini prvoga sveska dobiti ćemo najpotpuniji i najreprezentativniji spomen najstarijoj kulturnoj ustanovi.
Ovaj kraći pregled dosadašnjih Matičinih povijesti potreban je za ocrtavanje konteksta u kojem se pojavila knjiga akademika Stjepana Damjanovića. Iz njega je vidljivo da se periodićno, svakih nekoliko dekada javila ozbiljna potreba i među čelnicima i među članovima Matice za nekom vrstom historiografske sinteze ili podvlačenja crte sveobuhvatnom poslu unatrag.
POVODOM 175 GODINA MATICE – KNJIGA AKADEMIKA DAMJANOVIĆA
U povodu još jedne velike Matičine obljetnice 175 godina postojanja Matice akademik Damjanović napisao je napisao je knjigu “Matica Hrvatska od 1842.do 2017. kalendar rada i djelovanja”.
Knjiga autora akademika Damjanića otkriva da nije pisana s velikim pretenzijama. On pri čitanju otkriva se da se ipak radi o važnom djelu u kome se iz godine u godinu prate događaji kulturnih dimenzijai i nacionalne važnosti.
Autor je donio formu kratkih redova i isječaka gdje za svaku godinu Matičine povijesti donosi najvažniji događaj, a one se podudaraju s političkim, kulturnim i društvenim zbivanjima.
Čitatelj će moći pročitati o teškim I neizvjesnim vremenima uoći i za 1. Svjetskoga rata te snalaženju i nesnalaženju Matice u izmjenjenom političkom kontekstu. Vrlo su intrigantni prijepori Matice u 30. im godinama. Napete su kontravarze oko pretsjednika Matice, Filipa Vukasa i pedsjednika Nezavisne države Hrvstske kao i historija progona Matičinih članova I dužnosnika koja je uslijedila nakon Karađorđeva.
Akademik Damjanović izvrsno poznaje Matičinu povijest, ima psosobnost pronaći intrigantan i provokativan detalj, fragment koji zrcali duh vremena. Jedan je takav detalj da je srpski knez Miloš Obrenović za osnutak Matice izdvojio 100 zlatnih dukata, što je izazvalo oduševljenje u Zagrebu. Ili da se u prigodi 50 godišnjice Matice I prve Matičine knjige Gundulićeva Osmana1894. dugo razmišljalo bi li se napravilo novo izdanje ili ne.
Ili da je 1. prosinca 1918. Matica hrvatska poslala pozdravni brzojav regent Aleksandru Karađorđeviću u kojem se kaže da je ona”vjerna tradicijama svojih osnivača prvih sljednih jugoslovena na Balkanu “ Matica Hrvatska poslala pozdravni brzojav u kome se kaže da je ona vrijedni slijednik svojih
Ili da je od 1.12. 1918. bio nadlažan politički službenik koji je pazio da se ne govori o poliitici i da je sa sjednice 1920. izbacio Stjepana Radića . Ili da je početkom 1930- ih Matičin kapital u Kraljevini Jugoslaviji puno izgubio na vrijednosti konverzijom kruna u dinare. Ali da se Matičina uprava ipak dobro snašla u tom ekonomskom stalku. Ili da je 29. 11. 1970. Izabrano vodstvo Matice hrvatske i da su to reperezentativno čelništvo činila čelništvo Matice činili Ljudevit Jonke, Hrvoje Iveković, Danilo Pejović, Jozo Ivičević, Šime Đodan, Vladimir Filipović, Ivo Frangeš, Grgo Gamulin, Stjepan Babić, Ivo Frangeš, Vlado Gotovac, Veljko Gordan, Radoslav Katičić, Dubravko Horvatić, Tomislav Ladan, Trpimir Macan, Zlatko Pavletić, Ranko Marinković, Zlatko Posavac, Vlado Mihalic, Petar Selen, Milivoj Slaviček, Petar Šegedin, Miroslav Šicel, Dragutin Tadijanović, Franjo Tuđman, Marko Veselica, Antun Vrdoljak, Igor Zidić i drugi. Osim brojnih detalja, govora Matičinih predsjednika i temeljnih vrednota u knjizi će čitatelj naći brojna razmišljanja Matičinih čelnika i autora. Vrlo je zanimljivo čitati sudbinu Gundulićevih, Mažuranićevih Krležinih, Budakovih i drugih djela u Matičinu izdavaštvu.
Pogled unatrag akademika Damjanovića na 175 godina Matice pokazuje da Matica ima golemo kulturno naslijeđe koje je neusporedivo s ijednom drugom institucijom u RH kulturi.
Akademik Damjanović je rekao “ Radeći dugo u Matici i obilazeći njene ogranke uvidio sam da se mora pitasati o onom što se događalo, a događalo se vrlo mnogo toga. Želio sam onima koji neznaju mnogo o Matici da se uvedu u problematiku da oni koji često moraju govoriti o Matici da mogu pronaći zanimljiv govor i neku zanimljivu misao.
Knjiga akademika Damjanovića ima 345 stranica, stoji 195kuna I može se kupiti u knjžari Matice Hrvatske.
M. Zouhar Zec
| < | siječanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter