WIFI4EU ZA DVJESTOTINJAK HRVATSKIH GRADOVA I OPĆINA
Europska komisija je sredinom mjeseca prosinca 2018. objavila rezultate prijedloga za WiFi4EU kojom je prilikom Internet veza u EU odabrana za 2800 gradova i općina u EU kojima su dodijeljeni vaučeri od 15 000 eura, a na raspolaganju su bila 42 milijuna eura. Sredstva su to za instaliranje pristupnih točaka za Wi – Fi na javnim mjestima i to u gradskim vječnicama, knjižnicama, muzejima, trgovima, parkovima i ostala mjesta od javnog interesa.
Povjerenica EU za digitalno gospodarstvo i društvo bugarka Mariya Gabriel tom je prilikom rekla da je poboljšanje povezivanja u EU-u ključan dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a WiFi4EU je konkretan korak prema tome da od njega koristi imaju svi." Mnogo više Europljana dobit će besplatan pristup internetu, što će im omogućiti da bolje komuniciraju i dati nove mogućnosti za povezivanje, a to će pak ojačati društvo i gospodarstvo EU-a.”
Europska komisija digitalnu pismenost smatra izrazito važnom. Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI - The Digital Economy and Society Index) razvija Europska komisija (DG CONNECT) radi mjerenja napretka zemalja EU-a prema digitalnom gospodarstvu i društvu.
Indeks digitalne ekonomije i društva u EU (DESI) pruža jednostavan i koristan način razmišljanja i mjerenja napretka svih sudionika u digitalnom gospodarstvu. DESI pokriva pet dimenzija: a. povezivost, b. ljudski kapital, c. korištenje interneta, d. integraciju digitalnih tehnologija i e. digitalnih javnih usluga. Svaka dimenzija mjeri se sintetičkim indeksom, koji obuhvaća skup pokazatelja o različitim aspektima te dimenzije. Pet indeksa se zatim zbrajaju u jedan broj, čime se postiže ukupno mjerenje u zemljama članicama EU 28 i tijekom vremena.
Povećanje dostupnosti digitalnih tehnologija usmjerilo je pozornost kreatora politike na širenje takvih tehnologija na njihovo korištenje od strane tvrtki, vlada i pojedinaca. Dok je pristup digitalnim infrastrukturama velike brzine preduvjet, produktivnost i socijalna uključenost u digitalnom gospodarstvu sve više ovise o odgovarajućim vještinama koje podržavaju učinkovito korištenje naprednih digitalnih tehnologija. Digitalne vještine u okviru ljudskog kapitala mjere se na temelju onoga što ljudi rade s digitalnim tehnologijama, npr pronalaženje informacija na internetu, slanje e-pošte, itd. Procjene vještina, kao i OECD-ova anketa o vještinama odraslih (PIAAC), ukazuju da su digitalne vještine i dalje preniske da bi omogućile učinkovito korištenje digitalnih tehnologija na poslu i u svakodnevnom životu.
Politike o digitalnom pregledu
Danska, Švedska, Finska i Nizozemska imaju najnaprednije digitalne ekonomije u EU, a slijede ih Luksemburg, Irska, Velika Britanija, Belgija i Estonija. Rumunjska, Grčka i Italija imaju najniže rezultate na DESI.
U 2017. sve su se države članice poboljšale u DESI-u. Najviše su napredovale Irska i Španjolska (blizu 5 bodova za razliku od prosjeka EU-a od 3,2). S druge strane, zabilježen je nizak porast u Danskoj i Portugalu (ispod 2 boda).
Digitalne tehnologije u sljedećih nekoliko godina unijeti će još veće promijene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina, stav je u Europskoj komisiji. Zato će i digitalne vještine biti nezaobilazne prilikom zapošljavanja. Međutim, “digitalne vještine“ ili “digitalna pismenost“ više ne znače samo općenito poznavanje interneta, pretraživanje ili oblikovanje informacija u nekom od Office alata. Tako se pojam - biti digitalno pismen -nameće kao imperativ za svakoga.
Kako se korištenje interneta razvija, tako se razvija i razumijevanje digitalne pismenosti. Digitalna pismenost podrazumijeva opće tehničko znanje i kulturu upotrebe interneta. A osoba koja je digitalno pismena svjesna je prednosti i mana različitih oblika medija, izvora informacija, ali i vrijednosti informacija koje pronalazi.
Digitalno pismena osoba ima sposobnost pronalaženja, analize, ocjene, upotrebe i stvaranja sadržaja korištenjem tehnologije i interneta. Takvoj se osobi pružaju različite mogućnosti razvoja i zapošljavanja, u zemlji u kojoj živi, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije.
Povjerenstvo za digitalno gospodarstvo EU će zato o mobilnim tehnologijama kao što su big data, društvene mreže, Internet of Things, 3D print, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, sigurnost na internetu i ostale u narednom periodu detaljnije pisati o važnosti tih tehnologija.
Poseban Eurobarometar razmatra „stavove o utjecaju digitalizacije i automatizacije na svakodnevni život“. U ožujku 2017. intervjuirano je 27.901 građana EU-a i 75% Europljana smatra da digitalizacija ima pozitivan učinak na gospodarstvo, a 64% na društvo, a 74% misli da digitalizacija zamjenjuje više radnih mjesta nego što stvara , a 44% ispitanika koji su tada radili misle da bi njihov posao mogao barem djelomično biti obavljen robotom ili umjetnom inteligencijom. Koncepcija „Digitalizacija, zapošljivost i uključenost - uloga Europe“ razmatra utjecaj digitalizacije na tržište rada. Digitalizacija nije izbor već nužnost za europska poduzeća i gospodarstva u cjelini. Ona donosi brojne mogućnosti, ali i posljedice, i prije svega promjene: neki poslovi bit će zamijenjeni, bit će otvoreni novi poslovi i mnogi će se poslovi transformirati. Stoga je važno pratiti građane u tranziciji na digitalne tehnologije. (m.zouhar.zec)
Post je objavljen 06.01.2019. u 14:58 sati.