agropolitika

nedjelja, 06.01.2019.

DIGITALNE TEHNOLOGIJE NISU IZBOR VEĆ NUŽNOST

WIFI4EU ZA DVJESTOTINJAK HRVATSKIH GRADOVA I OPĆINA

Europska komisija je sredinom mjeseca prosinca 2018. objavila rezultate prijedloga za WiFi4EU kojom je prilikom Internet veza u EU odabrana za 2800 gradova i općina u EU kojima su dodijeljeni vaučeri od 15 000 eura, a na raspolaganju su bila 42 milijuna eura. Sredstva su to za instaliranje pristupnih točaka za Wi – Fi na javnim mjestima i to u gradskim vječnicama, knjižnicama, muzejima, trgovima, parkovima i ostala mjesta od javnog interesa.

Dvjestotinjak hrvatskih gradova i općina su u aktivnosti EU- a dobile sredstva za Wi- Fi i oni su slijedeći: Andrijaševci, Antunovac, Babina Greda, Barilović, Bedekovčina, Bedenica, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac, Bibinje, Bizovac, Bjelovar, Bol, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brod Moravice, Brodski Stupnik, Brtonigla– Verteneglio, Buje, Bukovlje, Buzet, Čabar, Čačinci, Čavle, Čazma, Čepin, Cerna, Cernik ,Cestica, Cres, Đakovo, Darda, Davor, Delnice, Desinić, Dobrinj, Donja Dubrava, Donja Stubica, Donji Andrijevci, Donji Kraljevec, Donji Miholjac ,Draž, Drenovci, Drniš, Dubravica, Dugi Rat, Dugo Selo, Dugopolje, Đurđenovac, Đurđevac, Ernestinovo, Farkaševac, Fažana – Fasana, Fužine, Garešnica, Generalski Stol, Glina, Gorjani, Gornji Kneginec, Gračac, Gradac, Gradište, Grožnjan – Grisignana, Hercegovac, Hrašćina, Ivankovo, Jakovlje, Jakšić, Janjina, Jasenice, Jastrebarsko, Jelsa, Jesenje, Kalinovac, Kalnik, Kapela, Karlobag, Karlovac, Kaštela, Kijevo, Klakar, Klana, Klis, Kneževi, Vinogradi, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Koška, Kotoriba, Kraljevec Na Sutli, Krapina, Kravarsko, Križevci, Kršan, Lasinja, Legrad, Lekenik, Levanjska Varoš, Lišane, Ostrovičke, Ližnjan – Lisignano, Lobor, Lopar, Lovas, Lovreć, Mače, Majur, Mali Lošinj, Marčana, Marija Bistrica, Marija Gorica, Medulin, Mihovljan, Mljet, Mošćenička Draga, Mursko-Središće, Nijemci, Nova Bukovica, Nova Gradiška, Novalja, Novi Golubovec, Novi Marof, Novi Vinodolski ,Novigrad, Nuštar, Obrovac, Ogulin, Okrug, Okučani, Omišalj, Oprisavci, Opuzen, Otok (Splitsko-dalmatinska županija) Pag, Perušić, Peteranec, Petrijanec, Petrinja, Pirovac, Pisarovina, Pitomača, Pleternica, Ploče, Podgora, Popovača, Požega, Primorski Dolac, Promina, Pučišća, Pula – Pola, Punitovci, Pušća, Radoboj, Rakovica, Ravna Gora, Ražanac, Rešetari, Ribnik, Rovinj, Rovišće, Rugvica, Ružić, Sali, Samobor, Šandrovac, Satnica, Đakovačka Selca, Semeljci, Šibenik, Sisak, Skrad, Slatina, Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Smokvica, Šodolovci, Split, Stari Grad ,Stari Mikanovci, Ston, Stubičke Toplice, Suhopolje, Sukošan, Sunja, Supetar, Sutivan, Sveta Nedjelja, (Zagrebačka županija) Sveti Ilija, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj Na Bregu, Tinjan, Tisno, Tompojevci, Tovarnik, Tribunj, Trnava, Trogir, Trpanj, Trpinja, Tučepi, Tuhelj, Valpovo, Velika, Velika Ludina, Viljevo, Virovitica, Viškovci, Vižinada – Visinada, Vladislavci, Vratišinec, Vrbovsko, Vrgorac, Vrhovine ,Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Zadvarje, Zagorska Sela, Zaprešić, Zlatar, Županja.

Povjerenica EU za digitalno gospodarstvo i društvo bugarka Mariya Gabriel tom je prilikom rekla da je poboljšanje povezivanja u EU-u ključan dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a WiFi4EU je konkretan korak prema tome da od njega koristi imaju svi." Mnogo više Europljana dobit će besplatan pristup internetu, što će im omogućiti da bolje komuniciraju i dati nove mogućnosti za povezivanje, a to će pak ojačati društvo i gospodarstvo EU-a.”
Europska komisija digitalnu pismenost smatra izrazito važnom. Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI - The Digital Economy and Society Index) razvija Europska komisija (DG CONNECT) radi mjerenja napretka zemalja EU-a prema digitalnom gospodarstvu i društvu.
Indeks digitalne ekonomije i društva u EU (DESI) pruža jednostavan i koristan način razmišljanja i mjerenja napretka svih sudionika u digitalnom gospodarstvu. DESI pokriva pet dimenzija: a. povezivost, b. ljudski kapital, c. korištenje interneta, d. integraciju digitalnih tehnologija i e. digitalnih javnih usluga. Svaka dimenzija mjeri se sintetičkim indeksom, koji obuhvaća skup pokazatelja o različitim aspektima te dimenzije. Pet indeksa se zatim zbrajaju u jedan broj, čime se postiže ukupno mjerenje u zemljama članicama EU 28 i tijekom vremena.
Povećanje dostupnosti digitalnih tehnologija usmjerilo je pozornost kreatora politike na širenje takvih tehnologija na njihovo korištenje od strane tvrtki, vlada i pojedinaca. Dok je pristup digitalnim infrastrukturama velike brzine preduvjet, produktivnost i socijalna uključenost u digitalnom gospodarstvu sve više ovise o odgovarajućim vještinama koje podržavaju učinkovito korištenje naprednih digitalnih tehnologija. Digitalne vještine u okviru ljudskog kapitala mjere se na temelju onoga što ljudi rade s digitalnim tehnologijama, npr pronalaženje informacija na internetu, slanje e-pošte, itd. Procjene vještina, kao i OECD-ova anketa o vještinama odraslih (PIAAC), ukazuju da su digitalne vještine i dalje preniske da bi omogućile učinkovito korištenje digitalnih tehnologija na poslu i u svakodnevnom životu.

Politike o digitalnom pregledu

Danska, Švedska, Finska i Nizozemska imaju najnaprednije digitalne ekonomije u EU, a slijede ih Luksemburg, Irska, Velika Britanija, Belgija i Estonija. Rumunjska, Grčka i Italija imaju najniže rezultate na DESI.
U 2017. sve su se države članice poboljšale u DESI-u. Najviše su napredovale Irska i Španjolska (blizu 5 bodova za razliku od prosjeka EU-a od 3,2). S druge strane, zabilježen je nizak porast u Danskoj i Portugalu (ispod 2 boda).

Digitalne tehnologije u sljedećih nekoliko godina unijeti će još veće promijene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina, stav je u Europskoj komisiji. Zato će i digitalne vještine biti nezaobilazne prilikom zapošljavanja. Međutim, “digitalne vještine“ ili “digitalna pismenost“ više ne znače samo općenito poznavanje interneta, pretraživanje ili oblikovanje informacija u nekom od Office alata. Tako se pojam - biti digitalno pismen -nameće kao imperativ za svakoga.
Kako se korištenje interneta razvija, tako se razvija i razumijevanje digitalne pismenosti. Digitalna pismenost podrazumijeva opće tehničko znanje i kulturu upotrebe interneta. A osoba koja je digitalno pismena svjesna je prednosti i mana različitih oblika medija, izvora informacija, ali i vrijednosti informacija koje pronalazi.
Digitalno pismena osoba ima sposobnost pronalaženja, analize, ocjene, upotrebe i stvaranja sadržaja korištenjem tehnologije i interneta. Takvoj se osobi pružaju različite mogućnosti razvoja i zapošljavanja, u zemlji u kojoj živi, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije.
Povjerenstvo za digitalno gospodarstvo EU će zato o mobilnim tehnologijama kao što su big data, društvene mreže, Internet of Things, 3D print, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, sigurnost na internetu i ostale u narednom periodu detaljnije pisati o važnosti tih tehnologija.
Poseban Eurobarometar razmatra „stavove o utjecaju digitalizacije i automatizacije na svakodnevni život“. U ožujku 2017. intervjuirano je 27.901 građana EU-a i 75% Europljana smatra da digitalizacija ima pozitivan učinak na gospodarstvo, a 64% na društvo, a 74% misli da digitalizacija zamjenjuje više radnih mjesta nego što stvara , a 44% ispitanika koji su tada radili misle da bi njihov posao mogao barem djelomično biti obavljen robotom ili umjetnom inteligencijom. Koncepcija „Digitalizacija, zapošljivost i uključenost - uloga Europe“ razmatra utjecaj digitalizacije na tržište rada. Digitalizacija nije izbor već nužnost za europska poduzeća i gospodarstva u cjelini. Ona donosi brojne mogućnosti, ali i posljedice, i prije svega promjene: neki poslovi bit će zamijenjeni, bit će otvoreni novi poslovi i mnogi će se poslovi transformirati. Stoga je važno pratiti građane u tranziciji na digitalne tehnologije. (m.zouhar.zec)

06.01.2019. u 14:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	siječanj, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU

----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.

GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200

Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747

S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter