Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

NIŠTETAN JE CHF UGOVOR O KREDITU S LEASING KUĆOM


TREBA PRIČEKATI PRAVOMOČNU PRESUDU

PRENOSIM OBJAVU UDRUGE FRANAK!

Zagreb, 14. siječnja 2019.
NIŠTETAN JE CHF UGOVOR O KREDITU S LEASING KUĆOM, ODLUČIO JE OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Udruga Franak došla je u posjed prvostupanjske presude Općinskoga suda u Novom Zagrebu, kojom je jedan ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašen ništetnim. Zastupnica tužitelja bila je odvjetnica Nicole Kwiatkowski, a presudu je donijela sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski.
Radi se o među presudi, gdje nije utvrđen iznos koji jedna leasing kuća mora vratiti tužitelju koji je s tom kućom ugovorio kredit s valutnom klauzulom CHF za kupovinu automobila. To znači da najprije županijski sud mora utvrditi je li ta među presuda pravno održiva, a nakon toga će se postupak vratiti na prvi stupanj radi utvrđenja iznosa koji odnosna leasing kuća mora vratiti tužitelju.

Razlozi zbog kojih je ugovor na prvome stupnju proglašen ništetnim su sljedeći:
1. Kredit je ugovorila leasing kuća koja nema pravo kreditiranja po Zakonu o bankama.
2. Ugovorena VK CHF protivna je svrsi i namjeni VK.
3. Tipskim ugovorom stvorena je neravnoteža prava i obveza na štetu potrošača.
4. Ugovorena je i naknada za prijevremenu otplatu kredita, što je suprotno članku 1024. Zakona o obveznim odnosima.

Ako bi se utvrdila pravomoćno takva sudska praksa, to znači da su svi krediti u bilo kojoj valuti koje su ugovarale pojedine leasing kuće ništetni, jer leasing kuće nemaju pravo ugovarati kredite, budući da su registrirane samo za leasing. Ako su osim toga još ugovarale i valutnu klauzulu CHF koja je ništetna na temelju kolektivne presude u slučaju franak, to je samo dodatni dokaz da takav ugovor jest ništetan.
Ovaj konkretan predmet ne odnosi se na ugovore o leasingu koje su sklapale leasing kuće, jer leasing, za razliku od kredita, jest upravo pravni posao za koji su leasing kuće registrirane. Ukoliko je netko ugovorio kredit u nekoj leasing kući, postoji mogućnost da se sudski utvrdi da je takav ugovor ništetan. Ipak, opreza radi moramo pričekati još i pravomoćnu presudu u konkretnom sudskom postupku da bismo sa sigurnošću mogli reći da je sudska praksa u tome smislu i potvrđena.
Time se otvara mogućnost da u specifičnim slučajevima u kojima su ugovoreni krediti s leasing kućom sudski bude utvrđena ništetnost takvih ugovora o kreditu.


Sa web stranice BLOKIRANI :
Republike Hrvatska je zanemarila primijeniti Preporuku Vijeća ministara Europske unije :
-Rec (2007)8. od 06/20/2007;
-Rezoluciju No.1 (26. Konferencija EU ministara pravosuđa (2005.Helsinki) te
-Preporuku –Rec (2003)17 Vijeća ministara kojom je Vijeće upozorilo države članice na prezaduženost pojedinaca i obitelji.
Tražilo se da države članice hitno pokrenu političke, pravne i praktične mjere da bi se, na vrijeme, riješio problem prezaduženosti potrošača i ili obitelji
Vijeće je upozorilo države članice da će prezaduženost pojedinaca i/ili obitelji dovesti do značajnih društvenih i zdravstvenih poremećaja društva. Hrvatska vlast, kao ni Ustavni sud nisu reagirali i sad se plaćaju posljedice. Suci Ustavnog suda propustili su samostalno uputiti pitanje EU sudu pravde, odbili su reagirati na zahtjev Udruge Blokirani i dogodila se povreda zakonitosti, formalno i materijalno.
Republika Hrvatska nema adekvatni model socijalne zaštite osiromašenih i prezaduženih, i stoga je neprihvatljivo što se prezadužene sustavno maltretira i ponižava kroz kamatarenje po dugu, blokadu i rasprodaju imovine;
vlast nije provela mjere sprečavanja dugotrajnih posljedice prezaduženost pojedinca i/ili obitelji ;
nema popis ni analizu prezaduženosti;
nije uključila program financijske pismenosti u nacionalni obrazovni sustav,
nije osmislila mreže socijalne,financijske,pravne pomoći pojedincima i obiteljima koje su prezaduženi,
nije osigurala pravnu zaštitu privatnih podataka prezaduženih ni spriječila neodgovornu uporabu privatnih podataka;
ne poduzima odgovorne mjere da bi se umanjile negativne posljedice prisilne naplate dugova,
ne uvažava jednako temeljna prava dužnika i vjerovnika, ljudsko dostojanstvo.





Post je objavljen 17.01.2019. u 07:09 sati.