Marketing
DA LI JE PROJEKT SLAVONIJA SAMO PROMIDŽBENI OKVIR?
DA LI JE 2018. GODINA PROPUŠTENIH PRILIKA?
Saborska zastupnica političke stranke Most Sonja Čikotić, po struci dilomirana pravnica, na N1 televiziji u Studiju uživo odgovarala je na pitanja novinarke 2. siječna 2019. Izdvajam njene odgovore o EU fondovima i demografskoj politici. Oporbena zastupnica Čikotić pojašnjava stanje projekta za Slavoniju kao i demografsku politiku kakva bi mogla biti u Hrvatskoj.
Sonja Čikotić:„Nitko ne govori da su poduzetnici u Hrvatskoj prijavili projekata za 977 milijuna kuna, a biti će financirano samo 200 , netko želi ulagati a reforma javne uprave to ne provodi, znači 880 milijuna kuna ne trošimo, a s druge strane nema novca, nema novca da netko tko želi uložiti u opremanje, razvoj u izgradnju da to i učini. To je žalosno.
Novinarka:Zadržimo se na Slavoniji. Najavljeno je i stalno se spominje tih 18, 5 milijardi kuna, do sada je ugovoreno 8,5 milijardi. To nije ni polovicu za Slavoniju od do sada ugovorenih sredstava.
Čikotić je odgovorila slijedeće „Projekt Slavonija zapravo ne postoji. Zašto? Zato što je to samo jedan promidžbeni okvir. To bi isto bilo da ja kažem ; Dubravačko neretvanska županija daje nam tri milijarde kuna za prometnu povezanost. I svaka osoba koja živi u ruralnom dijelu Dubrovačko neretvanske županije, misli doći će cesta do moga kraja, nešto će se asvaltirati nešto će se povezati, a zapravo gradimo Pelješki most. Recite ljudima istinu. To će biti sustavi navodnjavanja koji su predviđeni 2012. godine, projekt vodovoda u Osijeku koji je predviđen 2013. /2014. Dakle sve je predviđeno 2014., to nije niti jedan novi projekt. Niti jedan kriterij, niti jedan bod na natječaju bilo kojem što dolazi s područja Slavonije, Donji Miholjac kada se javlja za dvosmjenski rad nema jedan bod, dva ili pet bodova više od onoga koji je u Rijeci. Znači svima jednake bodove po indeksu razvijenosti. I to je to . Znači slavonci i slavonke imaju isti kriterij: niti jedan bod više.
Ili ova Vlada ne govori jezikom za koji je pitanje koliko hrvatskih građana razumije. Ja im predlažem da sljedeću sjednicu svog Savjeta za Slavoniju i Baranju ne održavaju u nekim hotelima, zatvorenim prostorima, gdje naručuju cetering i goste, nego im predlažem da odu na autobusni kolodvor da ljudima koji odlaze, autobusi tamo dnevno odlaze sa osječkog, vinkovačkog, vukovarskog, kolodvora nek odu tamo i neka im kažu – mi imamo milijarde te- pa kada budu dijelili te milijarde , kada naručimo ove F16 zrakoplove pa kada budu bacali te novčanice (od 1500 kuna ?), neka obavijeste ljude, samo ne svoje stranačko tijelo, da mogu ljudi isto to pokupit. Projekt Slavonija ne postoji.
Novinarka:Kako zaustaviti to zaista kritično iseljavanje. Neki dan su objavljene i statistike. Najviše ljudi iseljava upravo s istoka Hrvatske?
Čikotić je odgovorila „Treba zaustaviti istinom. Treba tamo potaknuti gospodarsku aktivnosti. Trebalo bi da premijer Plenković ode u Brisel, da premijer pokaže da je Hrvatska jedna suverena država, da država dobije nešto od toga što je članica Europske unije. Primjer brojnih zemalja, Poljke , Češke, Slovačke, Mađarske, gdje se otvaraju određeni pogoni, gdje se otvara određena gospodarska industrija.
Novinarka: Morate imati porezni sustav koji će privući nekoga, morate imati sustav plaća da netko može zaposliti ljude, a ne da 50 % daje državi, a onda vama šta ostane .
Dipl.iur.Sonja Čikotić
Čikotić: „Tako je ja se s vama slažem, ali zato govorim da je 2018. godina propuštenih prilika. Oni ništa nisu napravili u poreznom rasterećenju rada, koje je iznimno visoko, ljudi rade za manje plaće, oni nisu ništa napravili u poreznoj, znači regionalnoj različitosti, jer 3850 kuna je porezno rasterećenje i u gradu Zagrebu i u Vinkovcima i u slovonskim mjestima, Našicama, Feričancima, Donjoj Motičini i ostalo. Znači mi tu nemamo nikakvih pogodnosti , isto tako kada se poduzetrnik javlja na mjere on dobiva istu potporu i u gradu Zagrebu i Slavoniji i u Dalmatinskoj Zagori i ostalo. Znači 2018. je godina propuštenih prilika, svi međunarodni pokazatelji i ljestvice konkurentnosti govore o tome da Hrvatska ima preveliki broj procedura, preglomaznu javnu upravu, nedovoljno razvijenu gospodarsku aktivnost u smislu poticaja. Nama treba za jednu građevinsku dozvolu mjeseci i godine, a u nekim drugim državama je dobijete je za tjedan dana.
Novinarka: Što se tiće demografije, što je povezano s iseljavanjem, sve su to dvije medalje jedne te iste priče demografske mjere najavljivane pompozno u kampanji, bilo je govora o delimitiranju drugog dijela porezmog dopusta, to se dogodilo nije. Mislite li da je provedena neka demografska mjera koja može nekoga potaknuti u ovoj financijskoj situaciji , pa da kaže, u redu ja sam sada spremniji financijski spremniji da imam dijete, nego što sam bio prije godinu ili dvije?
Čikotić je rekla“ Imamo jednu činjenicu da ova Vlada nema plana ni u jednom sektoru pa ni u području demografije. Most je predložio svoje zakonsko rješenje koje ide na punu plaću tijekom prve godine života, nebitno da li to koristi majka ili otac tijekom prve godine života, da ide na povećavanje minimalne naknade od 3991 kunu, nevezano na to kolika je primanja žena imala prije. Jer što se događa. Mnogo žena radi sezonski, puno žena ne može skupiti taj radni staž od 18 mjeseci do dvije godine, onda stalno čekaju tu priliku da imaju najvišu naknadu. A zapravo 3991 kunu za cijelu prvu godinu bi bio jedan iskorak da majka i dijete imaju određeni standard, da tu prvu godinu ona ne mora misliti o pelenama, da ima bolje uvjete . I gdje mi vidimo svoju priliku? U rezanju činovnika. Znači više majke nemaju pet koraka, koje moraju skupiti pet potvrda, više ne moraju ići na pet šaltera i te institucije gube ljude. A mi novac usmjeravamo onima kojima je namijenjen. A to su majka i dijete“- rekla je u Studiju uživo N1 televizije Sanja Čikotić odgovarajući na novinarska pitanja 2. siječna 2019.
Post je objavljen 03.01.2019. u 05:23 sati.