ISKONSKI PAG

subota, 28.01.2017.

POVIJEST PAŠKOG KARNEVALA





O paškom karnevalu i njegovoj više stoljetnoj tradiciji, nemojmo se čuditi, Pažani mogu slobodno tvrditi o više stoljetnoj tradiciji paškog karnevala. Mnoga svjedočenja i pisani dokumenti mogu stati u zaštiti ove tvrdnje.
Novinarka Novog Lista Slavica Mrkić-Modrić velika zaljubljenica karnevala i karnevalskih običaja 6.2.2012. napisala je članak u navedenom listu: "Tragom karnevalske fotografije stare 88 godina". Novinarka Mrkić-Modrić napisala je sljedeće: "listati stare foto-albume, znači listati vrijeme i pretresati uspomene, no kad stara fotografija objavljena u novinama izlista jednu ovakvu priču kakvu nam je ispričala 91-godišnja Dušica Slosar-Černjar iz Opatije, onda je to uz sve uspomene i prebiranje godina i potvrda kako čovjek uistinu nikad ne zna kad će iz anonimnosti izići u javnost."
Riječ je o fotografiji koja je snimljena 1926. godine na Sušaku, na kojoj se nalazi Marija Slosar udana Baltić, fotografija je ušla u monografiji Riječkog karnevala izdanoj povodom njegovog 20. jubileja.


U vrlo interesantnoj priči nečakinje Dušice Slosar, doznajem da se Marija Slosar-Baltić 1926. godine sa svojom obitelji preselila na Pag, gdje je suprug dobio službu. Na Pag je došla sa svoja dva sina.
Znakovita je tvrdnja gospođe Dušice koja navodi:- "S tradicijom maškaranja u sebi, koju je baštinila iz oduvijek pusnog Svetog Mateja (Viškovo), Marija je nastavila maškaranje i na Pagu, o čemu svjedoči još jedna fotografija snimljena 1928. godine."
Za predpostaviti je na osnovu izjave, da je ova fotografija snimljena na Pagu, međutim u ovom članku nije prikazana.
Životna priča Marije Slosar-Baltić, završila je na Pagu, ustvari na brodu kada su je zbog upale slijepog crijeva transportirali na Sušak u bolnicu. Preminula je negdje ispred Karlobaga, tamo su iskrcali tijelo, koje je preveženo do Trsata gdje je i pokopana.
Postoje zapisi o Paškom karnevalu iz 1846. godine, gdje se navodi kako je Paški karneval dugogodišnja tradicija. Tom tvrdnjom pisac dokazuje da se karneval na Pagu održava daleko prije 1846. godine. Svaki podatak i izvor kojim bi se mogla proučavati povijest Paškog karnevala dobro je došao. Tako je i ovaj mali doprinos povijesti Paškog karnevala i te kako vrijedan. Od zapisa iz 1846. i fotografije iz 1928. godine dolazimo da je to vrijeme od 82. godine. Možemo vidjeti da to i nije neki veliki period vremena, ako smo već proslavili 50. godina ljetnog karnevala i da smo imali čovjeka koji je svjedočio svih tih 50. karnevala. Dakako, riječ je o Stjepanu Sabaliću-Stipi Korenu.

Paški karneval je za Paškinje i Pažane bio i ostao jedan od najvažnijih običaja.

28.01.2017. u 18:17 • 0 KomentaraPrint#

subota, 21.01.2017.

DA SE NE ZABORAVI - BOTUN





Retko projde ki dan da ne spomenemo ili da ne duperamo "botun". Još po ovakvoj zimi kada triba izać van kuće uvik pogedan dali san se dobro zabotuna. Istina je da se danas više ne nosiju kapoti kako noga puta, svejedno ne moremo bez botunov.


Botun je beseda ku duperamo od talijanskog jezika "bottone", ka se saživila sa našin govoron i koristimo je kao da je naša. Premda u našem književnom govoru se koristi beseda "dugme" ali i ona dolazi od turskog jezika, kao i "gumb" koga smo uzeli od mađarskog jezika "gomb".

Botuni su nacinjeni od raznih materijala, moreju bit od kosti, od derva, od metala, od plastike pa i od kože. Prema bužama na robu su se nacinjali i botuni, tako da ih imamo svih veličina i svih koluri.

Sićan se kako je nana znala reć: - lako van je ovako danaska živit, kad je sve na botuni. I u svojoj popularnoj pismi "2002 godine u Splitu", Oliver Dragojević je piva: - "2002 sve bit će na botune, i samo ćeš morat pritiskat njih", i ništa ni fali.

Živeći u Šibeniku nauci san koliko se Šibenčani ponosiju svojin muškin botunom koji krasi mušku narodnu košuju. Sada je postao originalan šibenski suvenir.

I ca za kraj reć?, kada trefite dimnjačara, ćapajte se za botun, zaželite želju i ne puščajte botun dok ne vidite pervoga ki nosi očali. Govoriju da to donosi sriću !

21.01.2017. u 15:58 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 16.01.2017.

50. OBLJETNICA PROGRAMA PUČKE I PREDAJNE KULTURE HRT-a




HRT je jučer obilježio 50. obljetnicu proizvodnje programa"Pučke i predajne kulture" čiji začetnik je bio glazbenik Božo Potočnik. Rezultat dosadašnjeg rada je četrdesetak međunarodnih i domaćih filmskih nagrada i priznanja.
Današnji urednici emisije Ljiljana Šišmanović i Aleksej Gotthard Pavlovsky doveli su u goste mnoge suradnike kako one bivše, tako i današnje koji su svojim sjećanjima približili na koji se način stvarao taj program.


Ono što je bitno za ovu stranicu je uređenje studia. Cijelim interijerom dominirala je paška čipka. Ova emisija je dosta svojeg prostora podala Gradu Pagu i njegovoj kulturi, kako od stvaranja paške čipke, tradicionalni pučki napjevi i svakako paški karneval sa pučkom dramom "Robinja".

Vjerujem da se u arhivu ove redakcije mogu pronaći mnoga vrijedna djela koje svjedoče o paškoj prošlosti i kulturi.

Svi oni Pažani koji su pogledali ovu emisiju mogli su biti ponosni sa više aspekata, kako od uređenja studia, do prikaza nekoliko inserata o paškoj čipki. Pag je jučer bio sve prisutan u toj velikoj obljetnici HRT-a.

16.01.2017. u 21:10 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 10.01.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.39.





- Mate di greš? – znala je priupitati moja mater oca kada se spremao za izlazak iz kuće.
- Gren do suda, tamo su mi prijatelji penzioneri pa ću malo bit sa njima u društvo, - odgovorio bi moj otac.
U nedostatku sadržaja za penzionere bilo je to popularno okupljalište paških penzionerov, gdje su mogli razmjenjivati svoje čakule, ujedno pogledati i pročitati novosti na oglasnoj ploči suda, jer sudske presude su za Pag uvijek bile izrazito važne. Stabla su učinila svoje i izmjenile vizuru tog mjesta, premda se penzioneri i dalje tu sastaju istim povodom, družiti se u čakuli.




10.01.2017. u 21:46 • 0 KomentaraPrint#

subota, 07.01.2017.

PAŠKE ZIME





Niti jedna zima nije bila kao ona 1929. godine. Bila je to zima stoljeća. Pag pamti tu zimu sa nekoliko fantastičnih fotografija.



1996. godine zima je snijegom okovala Pag i cijelu Dalmaciju sa otocima koji je prelazio i preko 20 centimetara. Tada sam boravio na Pagu i zabilježio tu zimu sa nekoliko fotografija.




Teško se oteti dojmu da je ovaj val hladnoće, ovakvog inteziteta jedan od nezabilježenih do sada. Ponekad nas neka fotografija vrati u neka prošla vremena kada su zime isto tako bile hladne ali im se nije davala tolika pozornost kao danas.

07.01.2017. u 20:19 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 03.01.2017.

IZ TOVERNE MAŠAKARANA POLITIKA IZLAZI





Nakon dugo vrimena javi se je i on, premda su me judi ki dolaziju na ovaj blog pitali, ca si se posvadi sa kumpanjon kada više ne pišeš o njemu. Ma di bimo se posvadili, vrime cini svoje i meje nas svih.
- Ca je di si ti, ca ne radiš?
- Radin, ki Ti je reka da ne radin?
- Misli san da si u penziju poša. Sti san proć dotebe, parića san ti kalendar od penzjonerske udruge pa da ti urucin.
- Baš lipo od Tebe, samo ca ćeš se morat sterpit još osan godišć, toliko mi je ostalo do 65, ako doživen?
- Kada si onda drugu nediju na posal?
- Popodne.
- Pasat ću onda dotebe. Nego čuhaj me ca ima novog u Pag?
- Pa mene pitaš ca ima novog u Pag. Najveselije će bit pred izbori jer onda je Pag pun čakul. To ti je kako i trija na sicju, samo ca moraš imat dobri peščacići jer se lako pomišaju i onda pocme karanje. Ca misliš da su bez veze uklesali triju u sicju?!


- Cu san da su se ovi od Paške stranke već poceli družit?
- To si vidi na Fejsbuk?
- Jebi se ti i Fejsbuk, oli ja gren na te pizdarije. Cu san, judi su mi rekli. To znači da si ti to vidi zato muciš.
- Je, vidi san, pa kakve to veze ima?,neka se judi družiju, ca će drugo cint nego se družit. Znaš da uvik di je bilo slanih sardel da je bilo i judi.
- Najviše u tovernu, di su judi lipo zajebavali, pili i ili i u miru zapivali, bez politike.
- Ni to istina, pokojni ded mi je zna reć da se u tovernama rješavala sva politika, jer da judi nisu ni znali ca se sve u pijanstvu govori. I,evo ti Bože milicionera na vrata od toverne pa se ti misli. Zac su se uvik tukli sa milicijon?, misliš zato ca su od žena govorili?

- Imaš ti pravo, i meni je otac o tome malo pripovida.
- Vidin da se parićivaš za maškare.
- Ne ja nego Mateo. Ivo Madona mu je parića glavu od brava, Frenki će mu ucint "krabuju" i mi moremo partit. Ako bude zdravja u subotu smo mi na Cipici da ispratimo "Dondolaše" na njihov put do kraja ovoga karnevala, neka Mate uživa kad toliko to voli. Već ga cela Grobnišćina zna.


- Da Te uboden za Paški karneval ništa ne govoriš?
- Ja san svoju misiju tamo najpoštenije zgotovi, kakva je bila stranica kada san ja na nju pisa i djelomično je uređiva znaš i sam, i to premda nisan živi u Pag, znači da nisan bi svaki dan u tovernu, nego ovako preko Vas prijateja ki ste mi davali neke informacije i svu starinu da se ne zaboravi pokuša stavit na svitlo dana. Paški karneval ni samo poć se zipit, to je nešto više. Na žalost sve više je onih ki misliju da je karneval samo ajmo se zipit i sve potaracat i zato je boje da me u tome više nima.

- To si dobro reka. Ala, stoj mi dobro pa se vidimo. Pozdravi ženu i bušnuj mi Matea malog grobničkog Dondolaša.
- Puno zdravja Tebi i ženi, pa se vidimo.

03.01.2017. u 10:00 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2017 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Listopad 2017 (4)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN




Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se