geomir

nedjelja, 27.07.2014.

MASLINA

Odoh u Stari Grad (Faros, Paiz) s ciljem
biti na susretu pjesnikinja otoka Hvara sa temom "MASLINA"
u Hektorovićevom Tvrdlju.




U luci jahte u šesteroredu



i šuma jarbola.



Na zapadnom kraju je kuća i mauzolej (foto internet)



don Šime Ljubića.



Mauzolej se uređuje, a kuća je sada privatni pansion



pred kojim je uređena nova riva.



Evo me ispred TVRDLJA,



njegovom



sjevernom fasadom



i njegovom bistom u dnu trga.



Pred ulazom



morski bazenčić,




a nad vratima ploča, spomen na CCCL godišnjicu smrti.



Unutar, iza zgrade je poznati ribnjak



mjesto večerašnjeg susreta pjesnikinja.



Natpisi na njegovim i drugim zidovima



su misli i shvaćanja



vlasnika, graditelja. (vidi u gornjrm linku)



Okolo ribnjaka



nadsvođeni lukovima



natkriveni hodnici,



a južno od svega je raskošni vrt.



Počinje sumrak,



zvonik crkve sv. Roka je osvijetljen,



a susret započinje



svirkom na fruli.



Sve pjesnikinje



su tu



i počinje pojedinačno čitanje,



svaka svoje pjesme.



U ribnjaku cipli uživaju, jer znaju da neće završit na gradelama.



Tema večeri je maslina
i pjesme se čitaju pod donesenom maslinom



koja će kasnije biti zasađena u vrtu Tvrdlja.



Publika je okolo pod lukovima



i gošća večeri Mejrema Reuter čita nekoliko svojih pjesama,
a ja prepisujem njenu pjesmu večerašnje teme.



ŽENA MASLINA JA SAM
Žena maslina ja sam
I uvijek takva ću biti
Odreži mi grane i deblo mi odnesi
Opet narast ću vitka
Žena maslina ja sam
U cvatu i na vjetru
Umij me kišom i svjetlom
I plodnost moja podarit će ti život
Okus zemlje što u ustima
Tinja dok piješ moje ulje
Utroba je Zemlje same
Odakle dolazim i ja




Zato naučite djecu da vole moje grane
Zato naučite djecu da plodove mi beru
Zato naučite djecu da piju moje ulje
Da hrane dušu u hladu moje krošnje
Žena maslina ja sam
Lijepa i kad starim
Bujna i kad umirem
A umrijeti nikad neću
Dok je god ljubavi oko mene
Dok je god djece na ovoj zemlji



Publika pažljivo sluša gošću



kao i sve druge pjesnikinje



koje govore svoje pjesme na jaziku svojih materih.



Pred kraj večeri čita svoju pjesmu



i jedna broška, (bračanka)



a Damir Carić recitira stihove jedne umrle pjesnikinje.



Posljednji, ali ne i manje važni nastupaju debitanti



jedna mlodo ješonka



i još mlajo varbuovka.



Sad kad smo se nauživali slušot



vajo se pokripit sa hrustulima,



starogrojskin paprenjocima



i za mesojede malo narezanog.



Živili i uslast!!

- 19:28 - Komentari (27) - Isprintaj - #

srijeda, 23.07.2014.

NEVERA

Altrokie neverin!!



Tamo prema Visu, sam na pučini, brodić pluta,



a nevera



tutnji prema njemu.



I onda triski i gromi,



nebo na zemju,



hoću reć, nebo u more.



Posli uru dvi,.... kao da nikad ništa nije bilo.

- 17:26 - Komentari (23) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 21.07.2014.

ŠKOJÎC



Zaredali „eventi“ u našen malon mistu,
ča zabavni, ča vjerski,.... do kraja agusta sve popunjeno.



Kako je prije deset dana mirisalo na kišu
to su „Two ladies in a summer night“
uletile sinoć, ... u n p l u g g e d !!



Stage je naš škojic sa diskutabilnom palma tree



i na njemu se ekipa priprema



i uštimava instrumente



i glasove



Palma na škoicu je postala kamen smutnje.



I moj stav je da se može i treba hortikulturno srediti



ali palmu ne dirati, jer bi po logici krajobrazne arhitektice
da je ova palma „preekscentrična i malo pretenciozna“
trebalo ukloniti SVE palme po rivi, a ima ih još najmanje 20 komada.



I iza svih drugih palmi u našen mistu, u kadru stoji ista višestoljetna tvrđava!!



Prije par dana osvanila parola kod palme , a danas napis u Slobodnoj.



Nego, ... mi smo ovdje radi koncerta koji je počeo u 22,00



i sjedilo se okolo



po rivi uz brodove



i po



brodovima



ili uz stolove



susjednih restorana i kafića



a i na kuverteli uz more.



A balotari su igrali i slušali



jer su morali, ako nisu gluhi.



A i tovar je bio pažljiv slušač



naćulenih ušiju odslušao cili koncert, ne mrdnuvši!!

- 23:45 - Komentari (12) - Isprintaj - #

nedjelja, 20.07.2014.

ĐIR PO RIVI



Na staroj rivi grupa sviri i pleše



afrički ritam. A poslije slušam... govore naški.



Na početku nove rive koštala jahtica,



zgodna sprijeda,



a još zgodnija



straga.





Tu pored, djeca, kao jarići, skaču s kamena na kamen,
a stoji natpis da se to ne smije raditi.
Nedaj blože da koji promaši kamen ili klizne.
Posledice mogu biti gadne!



a napred izloženi slikopisi



hrvatskih prizora



iz ptičje perspektive.



„National Geographic - Hrvatska iz zraka“



izložba atraktivnih slika



krenula po Hrvatskoj



i evo je, poslije Dubrovnika, u Splitu.
I ide dalje.


- 17:21 - Komentari (18) - Isprintaj - #

srijeda, 16.07.2014.

KUŠANJE

Prošli put organizirana zabava za našu dječicu,
a ovaj put i stariji došli na svoje.
Degustacija se plaća 10 i 20 kn za pola čaše
ovisno o kvaliteti vina te kaucija za čašu 30 kn.




Na odabrano misto



kušavanja ilitiga degustacije



kod starog mosta



i čempriša



doneseni štandovi.



Upravo došli ribari i ponudili



"podlogu" za ponudu u pripremi.



Štandovi se otvaraju



I dok sumrak osvaja prostor,



na pultove



slažu se



butilije



u posude s ledom, a na drugoj strani



i domaća konoba će imati posla.



Stari most je zahvalna scena



za tri gracije.



Mrak se ušuljao,



i ljudi već pristižu.



Misec je u punoj formi, a srdele bi dobro došle.



Na prvom štandu



kupuju se bonovi, daje kaucija za čašu.



"Somelieri" moraju u redu čekati svoju čašu i bon za vino,



a onda na jedan od šankova utočiti svoj izbor.



Pjevač uz gitaru svo vrijeme stvara ugodnu zvučnu zavjesu



i mnogi uživaju slušajući ga,



a jednoj romantičnoj duši očito naviru sjećanja.



Na jednom štandu se nude razne



slatkarije.



Most je pun, na zidićima se sjedi i bačve su stolovi,



a promet preko mosta je kao nikada.



Domaći su tu, ....bez kaleža u ruci,



ali ima i domaćih "izdajnika" koji su se mašili za đep.



Scena minja kolure ka sipa



sad crveno, sad plavo,



a degustacija se rastegla, kako i treba.



Došao i jedan Latin,



i dalje nije mogao, jer je plitko.



S druge strane se promatra,



a ko uživa,.... uživa.



Čaša je tu



i parola koje se triba držat.

- 12:35 - Komentari (22) - Isprintaj - #

subota, 12.07.2014.

CYXOI CY-30



U organizaciji mjesne zajednice i umjetnice Marinke
prije par dana upriličena LIKOVNA radionica za djecu.
Došlo je puno njih, domaćih i furešti, i par majica je na kraju pofalilo.
Zadatak je bio oslikati svoju majicu.
I evo, neka slike pričaju,..... pa uživajte, kao što su i djeca uživala.

Iako nije bilo ocjenjivanja svi su bili oduševljeni Moskovljankom Nadjom.
Njen brat Nikita očito će biti pilot ili astronaut!!

ili po našu: Zdravi i veseli bili!!



































































































I na kraju usklik NEDAMO PALMU



koju bi htjeli posjeći i posaditi nisko mediteransko bilje.




- 10:13 - Komentari (16) - Isprintaj - #

utorak, 08.07.2014.

RÍBAŠĆINA

LOV SRDELA
Ne mogu a da ne dozovem u sjećanje
svoje odlaske "na sardele" s ocem, tamo negdje pedesetih.
Bilo je desetak mriža svaka sa po dvanaest ljudi u družini.
Parun, barker, šest drugova, dva svićara i dva šijovca.
Vôga - šîja... U prijevodu: vozi napred, vozi natrag
i zato se onaj koji brod drži na veslima zove "šijavac!!
Tada je već brod s mrižom (leut) imao motor za kretanje
i potezao dvi barke (lojde) sa feralima (svićarice).
Prije i poslije WW1 brodovi su pokretani na vesla, a ako je bilo vitra, na jedra.
Prvi motor u moje misto je došo 1935 i u početku, za kraće ture, nije se palio;
razlog: da se motor ne pati, štedio se za duže relacije.


Zaposlenici fabrike sardina sa svojom djecom. Autor slike nepoznat

Na početku sezone lova srdela "bruškitom" (izvlačenje brojeva na sreću)
se određivalo kome će koja "pošta" (pogodno misto za lov) pripasti
i kako će se tokom sezone mreže rotirati po tim "poštama".
Bilo je tu kasnije i manjih bruškita, ali zanemarimo sada to.

Mreže su dakle išle, svaka na svoju poštu
Svićarice bi upalile ferale na međusobnoj udaljenosti cca 50 m,
a leut s ostalom družinom bi se usidrio malo podalje,
U svakoj svićarici je bio šijavac i svićôr
koji je pratio ponašanje ribe i procjenjivao vrstu i količinu.
Na mjesto svjetljenja bacao se uteg na špagu (škandoj) da sjedne na dno,
a na vrhu je plivala tikvica i to je bio sinjôl,
postojani znak koji nije mogao da se makne
te je šijavac veslima morao održavati lojdu stalno pored tikvice,
jer u moru postoje strujanja (kurenti) koji su kao rijeka
i bez orijentira nije moguće držati brod na mjestu.
Na kurenat se moralo računati i kada se bacala mreža
da je struja mora ne zapetlja.
Poslije nekoliko sati svjetljenja svićari bi odlučili da li se isplati bacat mrežu
i tada bi pozvali paruna u leutu koji je komandirao izvedbom.


Škatulavanje srdela u fabrici. Autor slike nepoznat

Daljnja procedura kao i danas s tom razlikom
da su plivarice bile manje, a drastična razlika je u tome
što se tada sve radilo na ruke, a posljedica toga je bila t i š i n a ! ! !



Istovar srdela. Autor Andro Damjanić majstor fotografije

U svićarici sam, svićar u purteli na provi i gleda kako srdele "igraju",
na krmi šijavac ne vadeći vesla iz mora drži brod u mistu.
Čuje se tiho šuštanje ferala, ljeskanje vesala i srdele koje igraju.
Uzimam štap od metra dužine isto toliko
na njemu vezanog jačeg crnog konca sa praznom udicom
Povlačin udicu po površini mora lijevo - desno i....
Skuša se zakači na udicu.
Bilo je tada skuša i u čas sam napunio krtol.



Istovar srdela. Autor Andro Damjanić majstor fotografije

Prije plivarica bile su u funkciji mriže potegače,
jer su se potezale s kraja (kopna) sa posebnom "napravom" - krok!!



Griemo opet na sardele. Družina je - sedam njih i ja!



Lanterna ostaje za nama,



izlazimo iz luke,



a ovaj put idemo



na sjevero zapad



u susret Suncu



koje "bježi" od nas.



Pratimo avion,



kapetan prati ribonalazač



i kad se pokaže zadovoljavajući signal



gasi se motor,



baca sidro.



U blizini smo Bola na Braču,



pali se agregat



i reflektori počinju da mame ribu.



Ista ekipa tuče po trešeti i briškuli,



a neki se povlače u podpalubje.



Poslije nekoliko sati reflektori



privukli ribu na površinu


Kaže se da srdela "igra" . Smanjiti ton jer zvuk agregata nije ugodan.



Kad Mjesec proviri pali se feral na pomoćnom brodu, a pogase na brodu s mrežom.



Tada se svićarica polako udalji pedesetak metara,



a brod , bacajući mrežu,



okruži svićaricu koja pod sobom drži ribu.



Tada se vinćom



istegne imbroj i mreža se odozdo zatvori.



Potom započinje istezanje mreže



i odmah slaganje iste za sutrašnju uporabu.



Sve se odvija bez komandi



jer svatko zna svoj zadatak



i sve ide automatizmom



u ne baš ugodnim uvjetima rada.



Tako se mreža zbije



između dva broda



i počinje crpljenje ribe saćcem,



dizanjem istog nad baju



i ispuštanje ribe u nju. Riba se blesira sitnim ledom iz ledenice.



Odmah se vidjelo da je srdela male veličine



pa se nije sve ni iscrpilo već se riba pustila.



Većinom je u mreži bila srdela



i rijetke lokardice i inćuni.



Izmjereno i izbrojano, 75 kom/kg. Bezobrazno mnogo.



Zato je komanda da se zadrži manji dio što će netko otkupiti,



a ostatak ide natrag u more. More dalo more uzelo!!


Smanjiti ton jer zvuk agregata nije ugodan.



Kako se približavamo kući svíće, a galebovi su zadovoljni s obilnim doručkom.



Oko šest smo doma,



a za ručak je, se razme, na gradele



nekoliko lokardica i srdela.


- 09:30 - Komentari (21) - Isprintaj - #

subota, 05.07.2014.

PLIVARICA

Plivaricom se lovi plava riba (srdele, inćuni, skuše, lokarde,...)
na način da se riba namami na jedno misto na hrpu,
okruži mrižon i pokupi saćcima.
Piece of cake! Jednon rečenicon ja polovio svu ribu!
Jeee,.... Malo sutra!
U stvarnosti, u večer se izlazi na pučinu i sat, dva
vrti brodom vamo, tamo dok se ne nađe jato ribe.
To se radi samo u periodu kad nema mjeseca na nebu
i kad nije grubo vrime (bura i sl.)
Kad se nađe signal da ima nešto ribe, stane se,
baci sidro da kurenat ne odnese brod
upali se sviće i tako svitli nekoliko sati
da bi se riba namamila pod sviću.
Kad je misec na nebu riba nema razloga da dođe pod našu sviću,
jer "sviću" (misec) vidi svugdje!
Poslije svitljenja tako tri, četiri ure i
ako se ocijeni da ima dovoljno ribe, da vrijedi truda utapljanje mriže,
baca se plivarica, okružuje riba i zatvara mreža
te se izvlači na brod da bi se riba pokupila.



Plivarica je veliki "zastor" od mreže (naša je 350 m duga i 150 m visoka)
Najveća dozvoljena je 800 m dužine i 250 m visine)
Kad se spusti u more čini kružnicu dijametra 110 m.
Gornji rub te "zavjese" je obrubljen plutima i zato pliva,
a donji rub olovom i kad se baci u more zauzme položaj kao na slici.
Na donjem rubu se nalazi "inbroj",
na kratkoj međusobnoj udaljenosti pričvršćeni željezni kolutovi, prsteni
kroz koje je provučena sajla koja se s broda povlači
tako da se donji rub mreže stisne i na taj način se
od "zavjese" dobije "kesa" i tada riba više nema kuda pobjeći.
Potom se mreža postepeno izvlači tako da ribi ostaje sve manji prostor
dok se sasvim ne zbije i tada se velikim saćcima (špurtilima),
"kesama od mreže na štapu", crpi i prebacuje u brod.
Da bi se riba donila doma, uz sve triba imat sriće da se riba nađe,
da se pritom ne umiješaju dupini ili iznenada zapuše bura.
A ima i drugih nezgoda!



Brod nas čeka



parkiran uz rivu



Kolotur preko kojeg se diže mreža,



a sve potezačke radnje obavlja vinć, ova mašina.
Prije, u doba mog oca i nonota, sve je bilo na pogon ljudskih mišića,
i eventualnu pripomoć dobrih vjetrova.



Tu su gumena odijela za one koji rade s mrežom.



Danas, sviće su jaki električni reflektori.



U davnini svića je bila vatra od drva složenih na ovakve nosače.



Pa su "došli" ferali na karabit, (garburu), za kemičare CaC2



pa petrolije,



i plin, koji se još koriste za tuć ribu ostima pod sviću.



Saćci (špurtili) su spremni



kao i mreža - plivarica sa složenim inbrojom sa strane



Prije nego horizont pokrije sunce odgurnujemo se od rive



i odlazimo,



napuštamo matičnu luku,



dok se horizont diže i pokriva sunce.



Idemo u akvatorij između Hvara i podbiokovlja.



Odmah se priprema sidro



koje će nas držati na jednom mjestu kad i ako se nađe riba.



Na kapetanu je najveća i jedina odgovornost za uspjeh ili neuspjeh.



Prelazimo preko braka od Pogominjo, (kameno brdo na dnu mora),
pogodno misto za lov na kanjčenicu.



Tako se vrtimo



tamo vamo



dok kapetan ne ocijeni da je naišao na izvjesnu količinu ribe
što pokazuju sjene na vrhu ekrana pod površinom mora.



Odlučuje da se baci sidro



i upale reflektori



pa se posada može slijedećih nekoliko sati opustiti



ili otići u utrobu broda



ubit oko.



Još jedna briškula



dok ferali svitle, plava riba jedva da se pokazuje



samo plešu dva ciplića



i šeta grupica malih liganja.



U daljini svitle neki drugi ribari
tko zna kako je njima.



Poslije 3 iza ponoći iznad Biokova pojavljuje se srp mjeseca
i kapetan odlučuje da se ne isplati trud bacanja i vađenja mreže
za ulov koji bi, po njegovoj ocjeni, bio nikakav.
Dakle, moj rezultat jedna neprospavana noć,
što je nevažno, jer ionako ne bi išo na spavanje prije 1 ili 2 poslije ponoći.
A kapetan je otišao u minus najmanje 100 € za gorivo
i vi bez pravog raporta o lovu plave ribe plivaricom pod sviću!!
Da si ti @Alexxl išo s njima možda bi bilo više sriće.
U svakom slučaju sutra idem opet, valjda ćemo svi biti bolje sriće!!


- 18:38 - Komentari (23) - Isprintaj - #

četvrtak, 03.07.2014.

536. PUT



536 puta, kažu, zapadni Doljani slave Gospu od sela,



u i okolo crkvice na kraju sela, prije posvećena sv. Petru.



Zato ja mogu potvrdit samo od 533. puta do danas!!



Starogrojska mužika nas dočekuje



prigodnom melodijom,



a onda iz crkve izlaze pastiri



na priručni oltar



ispred crkve.



Kao i uvik, mjesni župnik, don Mario, održi pozdravni govor



da bi onda koncelebrirali i ostali prisutni,



uz mužiku



i ašištenciju publike,



kako to već ide



na svakoj misi.



Gost biskup Dubrovački, Mate Uzinić,



održao propovijed



koju su svi



pažljivo



odslušali.



Zatim smo okađeni,



a prije procesije i remeta obavlja svoj posal.



Zatim se slika Gospe od sela nosi okolo



i mužika se, naravno, pridružuje.


2,5 minutni isječak procesije.



Mladi misec se pojavljuje,



a mi se povlačimo kod domaćina



gdje ima svakog blaga božjega.



Uz ugodno druženje



i vesele diskusije



na radost domaćina.



A onda i pisma







uz koju je pao i valcer ,



a bloga mi i rock n' roll !!

- 23:30 - Komentari (9) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se