geomir

PLIVARICA

Plivaricom se lovi plava riba (srdele, inćuni, skuše, lokarde,...)
na način da se riba namami na jedno misto na hrpu,
okruži mrižon i pokupi saćcima.
Piece of cake! Jednon rečenicon ja polovio svu ribu!
Jeee,.... Malo sutra!
U stvarnosti, u večer se izlazi na pučinu i sat, dva
vrti brodom vamo, tamo dok se ne nađe jato ribe.
To se radi samo u periodu kad nema mjeseca na nebu
i kad nije grubo vrime (bura i sl.)
Kad se nađe signal da ima nešto ribe, stane se,
baci sidro da kurenat ne odnese brod
upali se sviće i tako svitli nekoliko sati
da bi se riba namamila pod sviću.
Kad je misec na nebu riba nema razloga da dođe pod našu sviću,
jer "sviću" (misec) vidi svugdje!
Poslije svitljenja tako tri, četiri ure i
ako se ocijeni da ima dovoljno ribe, da vrijedi truda utapljanje mriže,
baca se plivarica, okružuje riba i zatvara mreža
te se izvlači na brod da bi se riba pokupila.



Plivarica je veliki "zastor" od mreže (naša je 350 m duga i 150 m visoka)
Najveća dozvoljena je 800 m dužine i 250 m visine)
Kad se spusti u more čini kružnicu dijametra 110 m.
Gornji rub te "zavjese" je obrubljen plutima i zato pliva,
a donji rub olovom i kad se baci u more zauzme položaj kao na slici.
Na donjem rubu se nalazi "inbroj",
na kratkoj međusobnoj udaljenosti pričvršćeni željezni kolutovi, prsteni
kroz koje je provučena sajla koja se s broda povlači
tako da se donji rub mreže stisne i na taj način se
od "zavjese" dobije "kesa" i tada riba više nema kuda pobjeći.
Potom se mreža postepeno izvlači tako da ribi ostaje sve manji prostor
dok se sasvim ne zbije i tada se velikim saćcima (špurtilima),
"kesama od mreže na štapu", crpi i prebacuje u brod.
Da bi se riba donila doma, uz sve triba imat sriće da se riba nađe,
da se pritom ne umiješaju dupini ili iznenada zapuše bura.
A ima i drugih nezgoda!



Brod nas čeka



parkiran uz rivu



Kolotur preko kojeg se diže mreža,



a sve potezačke radnje obavlja vinć, ova mašina.
Prije, u doba mog oca i nonota, sve je bilo na pogon ljudskih mišića,
i eventualnu pripomoć dobrih vjetrova.



Tu su gumena odijela za one koji rade s mrežom.



Danas, sviće su jaki električni reflektori.



U davnini svića je bila vatra od drva složenih na ovakve nosače.



Pa su "došli" ferali na karabit, (garburu), za kemičare CaC2



pa petrolije,



i plin, koji se još koriste za tuć ribu ostima pod sviću.



Saćci (špurtili) su spremni



kao i mreža - plivarica sa složenim inbrojom sa strane



Prije nego horizont pokrije sunce odgurnujemo se od rive



i odlazimo,



napuštamo matičnu luku,



dok se horizont diže i pokriva sunce.



Idemo u akvatorij između Hvara i podbiokovlja.



Odmah se priprema sidro



koje će nas držati na jednom mjestu kad i ako se nađe riba.



Na kapetanu je najveća i jedina odgovornost za uspjeh ili neuspjeh.



Prelazimo preko braka od Pogominjo, (kameno brdo na dnu mora),
pogodno misto za lov na kanjčenicu.



Tako se vrtimo



tamo vamo



dok kapetan ne ocijeni da je naišao na izvjesnu količinu ribe
što pokazuju sjene na vrhu ekrana pod površinom mora.



Odlučuje da se baci sidro



i upale reflektori



pa se posada može slijedećih nekoliko sati opustiti



ili otići u utrobu broda



ubit oko.



Još jedna briškula



dok ferali svitle, plava riba jedva da se pokazuje



samo plešu dva ciplića



i šeta grupica malih liganja.



U daljini svitle neki drugi ribari
tko zna kako je njima.



Poslije 3 iza ponoći iznad Biokova pojavljuje se srp mjeseca
i kapetan odlučuje da se ne isplati trud bacanja i vađenja mreže
za ulov koji bi, po njegovoj ocjeni, bio nikakav.
Dakle, moj rezultat jedna neprospavana noć,
što je nevažno, jer ionako ne bi išo na spavanje prije 1 ili 2 poslije ponoći.
A kapetan je otišao u minus najmanje 100 € za gorivo
i vi bez pravog raporta o lovu plave ribe plivaricom pod sviću!!
Da si ti @Alexxl išo s njima možda bi bilo više sriće.
U svakom slučaju sutra idem opet, valjda ćemo svi biti bolje sriće!!