ISKONSKI PAG

utorak, 28.11.2017.

ŠENTADA




Zna san da neće proć puno vrimena a da se on neće javit. Zacudilo me je kako prije ni zva i reka dvi beseda na ono ca san napisa, da cujen ca govori:
- Bebiću, moran ti reć ca mi se dogodilo u subotu ujutro. Ša san do Korza ucint đir, misleć da možda naletin i na tebe, kad na kantun bivše Učke danas je tote mekdonalds, oni kumpirići ca prodajeju naletin na društvo Pažaninov. Nisan sigura da ćeš ti svih poznivat. Lipo ih je bilo vidit.


- Pa ca su cinli tote?
- Jedan od njih mi je reka da su se noga puta suboton Pažani skupjali u Učku na jutarnju kafu i tote čakulali o svemu, a najviše o Pagu. Nećeš verovat da su u jednon momentu spomenuli tebe. Da su te vidili sa ženon i malin pred neku subotu, da si se ferma i pozdravi ih. Rekli su da si jedini covik ki ih torna malo u mladost.
- Je to je istina i posli mi je bilo žal ca niman aparat pored sebe ili da san ih baren telefonom slika. A, ca se tiće skupjanja u Učku, to znan jer kada mi je ded Madona dolazi u Riku licit se, subotu ujutro san ga vozi do Učke i tamo bi ga pusti u društvo. Društvo da ti mozak stane. Pokojni barba Frane Valentić, pa Petroslav Smolčić, kunjado mu Mate Komadina, Pavelić iz Riječke banke, barba Zvonko Filica, sin od pokojnog Duje Bilića, barba Ino, kum Veljko Maržić, barba Božo Bercić, barba Ivo Morić, i ne mogu se svih sitit koliko bi ih bilo. Samo in je pisma falila.
- Ki ti možjani imaš, kako sve to deržiš uglavu. Znaš da su mi rekli da pratiju to ca pišeš i da se jako dobro sičaš, pogotovo roda. Tako smo u čakuli o zaboravljenom pivanju u Pag, kako si napisa o toj maloj Povjanki, došli do toga da ti je Žorži Ganjaša ocu drugi rojak. Najprije san misli da se zajebavaju kada su mi objasnili nisan moga verovat. Tebi je pol Paga rod. Zato ste ti i Ante zajedno svirali, zato su oni tebe begenali.
- Svira san ja i sa Žoržon i Antom zajedno prije Horizonta. Zvali smo se "Melodija" i bilo je jako lipo. Žorži je svira harmoniku, Ante gitaru, Bepo Parmatio bubnjevi, Ante Donadić druga gitara, ja na bas gitaru i Tonći Vijola je bi vokal. Ako ništa drugo onoliku količinu smiha ku san proša sa njima nikada više u životu neću. Bog neka bude vječna nagrada barba Žoržu i Bepu.

- Vidiš toga se ne sićan baš najboje. Nisan moga verovat da su ti nana Žgorika i teta Žena bile perve rodice.
- Znaš kada smo mi od Budingrada šli stat na Goliju u svoju kuću, da su u Budingrad došli živit Ganjašinovi.

(sjede s lijeva: nana Žgorika, barba Jure Ganjaša, teta Marija Mekušika – stoje s lijeva: teta Žena, Ante i Ivanka)
- To Ti je po Pavinovima, po Palčićima. Mojoj je nani mat bila Pavinka. Zvali su je nana Boka i ja san nakon toliko godišć dobi sliku moje pranane Pavinke od rodice mi Eufemije-Biserke. Zato su Ti svi Pavinovi ocu mi rod i od Franča Pavine otac i barba Ive Pavina to Ti je od Iva Palčića ded i barba Bile Pavina u Vijolinu ulicu, i Pavinka ca je bila u Kranjcića od Ante i Benita mat, pa Pavinka u Mija mat od barba Draga Mija, pa Pavinka u Badurine od Frana Badurine mat, i ki bi to sve nabroji. Po Žgorićevima više roda niman, ali po Pavinovima koliko očeš.

(pranana Pavinka-Boka)
- Zato san se ja bi zacudi kada si jedan put bi reka da ti je don. Dario rojak. Misli san ti reć:- Bebiću ca tlapiš, ali sada vidim da ste vi blizu.

- I to po duplo i sa Ganjašinove strane i sa strane tete Žene, ali sada te neću sa tin opterećivat. Samo da Ti recen da znaš koliko je moj otac bi ponosan kada je Dario reka mladu misu i koliko su se svi oni rojaci tada deržali kao rod na proslavi u dvoranu. Triba si samo to vidit. Koliko su put spomenuli taj dan tetu Ženu, ja mislin da ih je odozgora onako sa smihom svih nadzirala. Mat mi je rekla da ni bilo dana kada je otac doša od bolnice da teta Marija ca je bila u Bruna, ni došla pošpijat rojaka. Ca Ti govoriš za ovu malu Povjanku?
- Ca ću reć. Drago mi je da se neki toga uvati, ali bi više voli da je to neki Pažanin, a ni ni ovako loše, samo neka se to spasi.
- To imaš pravo, zato san pomoga toj maloj koliko god san moga i slike ke san je da, prvi put su ugedale svitlo dana. Dojdi ovu subotu na Korzo ako snig ne pade pa ćemo popit kafu i pročakulat o svemu.
- Doć ću pa ako i snig padne, cekan tebe i Matea na kafu, Bog.
- Bog.

28.11.2017. u 21:14 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< studeni, 2017 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN