ISKONSKI PAG

četvrtak, 13.07.2017.

GE-GE-TE !





Lupi san u covika, koliko me Mateo poludi, kada san diga glavu, bradon i likon on.
- Da smo stili nebimo se ovako našli, ca si u spizu doša?
- Da ti recen di san doša?
- Nemoj, boje Ti je mucat.
- Ca je mali? – obrača se Mateu, te čuha otac? – Mateo ga čudno geda.
- Ajmo na kafu dok imamo vrimena.
- Ajmo ča.


- Baš san misli na tebe, sti san te zvat, bi san kod doktora i cini nalazi pa su mi rekli da mi je ge-ge-te povišen.
- A, nisu Ti rekli da Ti se pamet povisila.
- Pa neka covik sa tobom ozbilno govori. Ja svima govorin: - Bebić je ozbiljan covik, a ti mene svako malo u đir.
- Ca se nabodeš na svaku. Manje bumbit pa će Ti i ge-ge-te bit manji.
- Kako ti odma sve znaš?
- Nisan to ja reka, nego Tvoja kerv i ge-ge-te.
- Jebi ga, to mi je isto i doktor reka ali mu nisan verova.
- Nisi mujen bilo kome verovat, a najmanje doktoru. Ništa se ne javjaš, ne pratiš me, nisi pita kako je bilo na rukomet, dali mi Golija fali, ništa. Glavno da Ti je hladni gemišt i neka ge-ge-te gre unebo. A, kad se critimo uvik receš, ajmo popit kafu pa Tebi kafu serviraju u žmuj od dva deca.

- Ala, fermaj više, malo nju doma čuhan pa češ mi i ti sada ovde drobit. Ja ću pit koliko je mene voja, jebe se meni za ge-ge-te.
- Pa ca si se onda prestraši, umrit ćeš i ovako i onako, ni boje sa više ge-ge-tea nego bez njega, pa će te teže rivat u onu karjolu.
- Kada malo razmislin koliko ih je već partilo od moje generacije, još bi sti malo poživit.
- Donesite mu makijato veći sa više mlika. Oćeš hladnoga ili mlakoga?
- Fermajmo više sa ton zajebancijon, ca bude bit će. Nego reci ti meni kako ti je na Vodice, vidin da si i boju dobi, to znači da se kupaš, bit će sa čehinjamin.
- Ca mene briga ki se narod tote kupa, glavno da je Mateo zadovojan, on nikada od mora nebi izaša vanka. Društvo nam ki put cini i Jadran od rodice mi Lidije, a dojdeju mi i rodice Ogujke, pa sa njima čakulan. Da znaš ca mi se dogodilo pred neki dan?
- Ca? Cekaj ke rodice Ogujke?
- Ćere od Davora Oguića.
- Pa kako su one tebi rodice?
- Ajmo, opet Jovo – nanovo.
- Jesu Davor i moja mat drugi rojaci, jesu in nane Telerovice, kako da ja to više Tebi objasnin. Tebe muti tako velika razlika u godišćima između moje matere i Davora. Ja ću to morat ucint sa slikamin, da bi Ti razumi.
- Imaš pravo. Bogami, ti moraš dobro ovome malome objasnit rod da se nebi zajeba.
- Vidiš kako su se oni zapleli oko prezimena Fabijanić, da je teško poverovat da nisu ništa u rodu.
- Kako?
- Pa Telerovi su po prezimenu Fabijanić i Davorova nana je šla u Oguića. Davor je oženi Fabijaniku, ćer mu je šla u Fabijanića i Davorova sestra je šla u Fabijanića. Oguići u Fabijanića, Fabijanići u Oguića. Nikad kraja.
- Pa sada ti budi pametan, a ki je to covik koga si prepozna?
- Gedan covika, pa nisan siguran dali je to covik za koga mislin da ga poznivan. Sti san ga pitat, ali da covik nebi reka da san mujen, nisan ga ništa pita. Sutra dan doša je do Jadrana, pa me Jadran pita: - znaš ki je vo covik? Cekaj malo još cera san geda, cini mi se da je to Šime Dudo. I njemu je sestra u Fabijanića i mat ovoj ca je šla u Oguića.
- A, ki ste vi? – pita me covik.
- Ja san Van sin od Marice Madonke.
- Baš san ti bi kod matere pred neki dan, znaš kako su moj otac i tvoj ded Madona bili povezani. Mi smo bili jedna fameja. Znaš da je moj brat Nedeljko ki je šesnaest godišć mlaji od mene i tvoja teta Neda rojeni po dogovoru.

- Nisan to zna, ali da su generacija to san siguran. Moran Van reć da kako sređujen svoje stare filmove ke san slika, baš pred neki dan prije nego san doša na godišnji san naleti na Vašu sliku kada san Vas slika za legitimaciju pred puno godišć, više od cederset.
- Možeš mi kako dostavit tu sliku?
- Ako imate mejl odmah ću Van je poslat.
- Niman ti ja toga Boga, ali ćemo izmislit kao to more doć domene.

- Tako smo ti nas dva ostali još dvi ure u čakulama. Vidiš da meni ni dosadno na žal, uvik se najde neki sa kin možeš čakulat. Ali ni ovo di san ja doma. Ono malo ca san živi u Pag, najviše san živi na Goliju, tako da san tamo bi najsigurniji. Život je takav, gremo naprid.

- Prati san sve ca se dogajalo, drago mi je da su te zvali na oproštaj rukometaši jer ti si to i zasluži, isto kako mi je drago da si napisa za Dodu i Vijolu jer ono je istina i oni su to zaslužili. Općinari samo gedaju ako si akademski obrazovan onda more bit konkuriraš za nagradu jer oni misliju da su svi drugi nepismeni. Ca je koludrica bila akademski obrazovana da su njoj dali nagradu. Morat ću in reć jednome i drugome da pojdeju u fratre pa morebit dobiju nagradu.

- Da Ti je podbadat.
- Isto kako i tebi.
- Lipo smo se raščakulali, pasala je ura vrimena a da se nismo okrenuli. Sva srića je da je Renci ucini ovo igralište za dicu, jer ki bi izaša na kraj sa Mateon, ovako smo baren malo mira imali. Ja se nadan da se nećemo više ovako critit da lupimo jedan u drugoga, nego se moremo još ki put nać na čakule.

- Jušto, ću tebe doć ćuhat. Rijeka ti je dobila pa si kuntenti.
- Šampioni!!!
- Zajebavaj, samo zajebavaj.
- Zaboravi san Ti reć da san vidi jedan gerb Hajduka u Pag pituran u cerno, pa mi ni bilo jasno ca ste prominili boju i tugujete za titulamin.
- Ili reci di je taj gerb ili ću te bertvolinon.
- Poceli smo se i pritit. Prošeći malo Pagon pa ćeš nać taj gerb, to će Ti bit dobro i za ge-ge-te.

- Odi ća više, molim te živin Bogon.
- I gren, sam sebi se cudin ca san toliko vrimena izgubi stobon. Bog kumpanjo.
- Bog Bebiću. Mali neka ti otac kupi čikulatu.
Ni Mateo previše abada na njega, niti ca mu on govori, on je bi u svom filmu sa dicon na igralište. Lipo ga je uvik critit i pogotovo kada mu malo temperaturu dignen. Koliko god se on pravi da mu je sve jedno, ja san siguran da to ni tako. Verujen da ceka da mu otkrijen identitet ali još će se malo nacekat, a i njemu je to drago. Cuvaj se kompanjo. Na Tebi je da odluciš oćeš kalat ge-ge-te ili nečeš
.

13.07.2017. u 20:38 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2017 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE