ISKONSKI PAG

petak, 07.04.2017.

101.PAŽANIN - 13.DONAT FABIJANIĆ – (Pag, 17. prosinca 1808. – Zadar, 8. travnja 1890.)

Donat Fabijanić rođen je 1808. u Pagu, u tradicionalnoj paškoj obitelji. O njegovu djetinjstvu i odrastanju u obiteljskoj kući koja se nalazi u neposrednoj blizini samostana benediktinki nema pisanih podataka. Za pretpostaviti je da je vjerske poticaje dobio u roditeljskoj kući, i benediktinskoj zajednici koja je u neposrednoj blizini njegove rodne kuće, usmjerivši ga prema svojem životnom pozivu.

Kada znanje stičeš u svojem rodnom gradu u franjevačkom samostanu male braće opservanata, samostanu Vele Gospe, nije čudno da svoju životnu lađu usmjeriš prema franjevačkom pozivu koja je Donata odvela uzburkanim morem u sigurnoj lađi života.
Samostan sv.Frane u Starom Grad osnovala je paška općina 1585. godine, koji je dovršen 1589. sredstvima paškog vlastelina Jurja Diškovića. 1818. godine u samostanu je živio samo jedan redovnik, nakon kojeg je samostan ugašen.

Slijedom toga mladi Donat Fabijanić upisuje studij filozofije i bogoslovije u Zadru.
Za svećenika je zaređen 4. rujna 1836. U Provinciji sv. Jeronima obnašao je više dužnosti (definitor 1846, 1860. i 1882, provincijal 1863.-66, kustos 1866.)
Djela koja su ostala iza Donata Fabijanića upućuju nas kako je to bio čovjek široke naobrazbe. U zadarskoj gimnaziji predavao je mnoge predmete, između ostalih povijest i zemljopis, matematiku, latinski i talijanski jezik i glazbu prema kojoj je pokazivao posebnu sklonost. Bio je član Akademije della Crusca, ustanove koja se isključivo bavila talijanskim jezikom.

Premda svoje hrvatstvo nije nikada dovodio u pitanje, pisao je Talijanskim jezikom, smatrajući da se tim jezikom svijetu može bolje predočiti hrvatska i crkvena baština nego na svojem Hrvatskom jeziku.
Na temelju povijesnih podataka, s gledišta tradicije i legendi, boravak sv. Franje na našoj obali je neupitan. Povijest franjevaca u Istri, Dalmaciji, Dubrovačkoj Republici kao i Bosni i Hercegovini bio je temelj njegova proučavanja i pisanja pridonoseći poznavanju djelovanja Reda, prošlosti njegovih samostana, umjetničke baštine, istaknutih pojedinaca te spomenika i knjiga. Prvi je opisao povijest samostana sv. Frane u Zadru. Pisao je o početcima kršćanstva u Dalmaciji, književnoj baštini, te poznatijim suvremenicima. Napisao je i putopis gdje opisuje krajolike od Karina i Novigrada do Kraljičinih vrata na Velebitu. Surađivao je u Gazzetta di Zara (1843, 1845), La Dalmazia (1845-47, 1859), Rivista dalmata (1859), La Voce dalmatica (1860, 1862), La Dalmazia cattolica (1870, 1872), La Domenica (1889-90) te izdanju Biografia degli illustri italiani del secolo XVIII.
Dr.fra. Stanko Škunca gvardijan poljudskog samostana u Splitu, bavio se poviješću spomenutog samostana, gdje je pronašao glazbena djela Donata Fabijanića za koje se smatralo da su izgubljena. Time je dokazano koliku je sklonosti Donat pokazivao prema glazbi.
Donat Fabijanić jedan je u nizu paških sinova koji je svojim djelovanjem doprinosio, crkvenom redu kojem je pripadao, ujedno je time dao svoj doprinos u stvaranju kulturnog i povijesnog identiteta Grada Paga.

Djela Donata Fabijanića:
- Alle ceneri e alla memoria di Nicolo Giaxich, 1841.
- Viaggo sul Monte Vellebich da Zara a Kraljicina vrata, 1841.
- Alcuni cenni sulle scienze e lettere dei secoli passati in Dalmazia, 1843.
- Opere edite e inedite di Gian-Domenico Stratico Zaratino, 1843.
- Patriotti illustri, 1846.
- Storia dei frati minori dai primordi della loro istituzione in Dalmazia e Bossnia fino ai giorni nostri, I-II, 1863.-64.
- La Dalmazia ne' primi cinque secoli del cristianesimo, 1874.
- Il presente e il passato di Bosnia, Erzegovina e Albania, terre della Dalmazia romana, 1879.
- Convento il piu antico dei frati minori in Dalmazia, 1882.
- Firmani inediti dei sultani di Constantinopoli ai conventi francescani e alla autorita civili di Bosnia e di Erzegovina, 1884.
- Discorso sulla storia religiosa e civile della Dalmazia e popoli affini, 1889.

<	travanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE