Marketing
101.PAŽANIN - 13.DONAT FABIJANIĆ – (Pag, 17. prosinca 1808. – Zadar, 8. travnja 1890.)
Donat Fabijanić rođen je 1808. u Pagu, u tradicionalnoj paškoj obitelji. O njegovu djetinjstvu i odrastanju u obiteljskoj kući koja se nalazi u neposrednoj blizini samostana benediktinki nema pisanih podataka. Za pretpostaviti je da je vjerske poticaje dobio u roditeljskoj kući, i benediktinskoj zajednici koja je u neposrednoj blizini njegove rodne kuće, usmjerivši ga prema svojem životnom pozivu.
Kada znanje stičeš u svojem rodnom gradu u franjevačkom samostanu male braće opservanata, samostanu Vele Gospe, nije čudno da svoju životnu lađu usmjeriš prema franjevačkom pozivu koja je Donata odvela uzburkanim morem u sigurnoj lađi života.
Samostan sv.Frane u Starom Grad osnovala je paška općina 1585. godine, koji je dovršen 1589. sredstvima paškog vlastelina Jurja Diškovića. 1818. godine u samostanu je živio samo jedan redovnik, nakon kojeg je samostan ugašen.
Slijedom toga mladi Donat Fabijanić upisuje studij filozofije i bogoslovije u Zadru.
Za svećenika je zaređen 4. rujna 1836. U Provinciji sv. Jeronima obnašao je više dužnosti (definitor 1846, 1860. i 1882, provincijal 1863.-66, kustos 1866.)
Djela koja su ostala iza Donata Fabijanića upućuju nas kako je to bio čovjek široke naobrazbe. U zadarskoj gimnaziji predavao je mnoge predmete, između ostalih povijest i zemljopis, matematiku, latinski i talijanski jezik i glazbu prema kojoj je pokazivao posebnu sklonost. Bio je član Akademije della Crusca, ustanove koja se isključivo bavila talijanskim jezikom.
Premda svoje hrvatstvo nije nikada dovodio u pitanje, pisao je Talijanskim jezikom, smatrajući da se tim jezikom svijetu može bolje predočiti hrvatska i crkvena baština nego na svojem Hrvatskom jeziku.
Na temelju povijesnih podataka, s gledišta tradicije i legendi, boravak sv. Franje na našoj obali je neupitan. Povijest franjevaca u Istri, Dalmaciji, Dubrovačkoj Republici kao i Bosni i Hercegovini bio je temelj njegova proučavanja i pisanja pridonoseći poznavanju djelovanja Reda, prošlosti njegovih samostana, umjetničke baštine, istaknutih pojedinaca te spomenika i knjiga. Prvi je opisao povijest samostana sv. Frane u Zadru. Pisao je o početcima kršćanstva u Dalmaciji, književnoj baštini, te poznatijim suvremenicima. Napisao je i putopis gdje opisuje krajolike od Karina i Novigrada do Kraljičinih vrata na Velebitu. Surađivao je u Gazzetta di Zara (1843, 1845), La Dalmazia (1845-47, 1859), Rivista dalmata (1859), La Voce dalmatica (1860, 1862), La Dalmazia cattolica (1870, 1872), La Domenica (1889-90) te izdanju Biografia degli illustri italiani del secolo XVIII.
Dr.fra. Stanko Škunca gvardijan poljudskog samostana u Splitu, bavio se poviješću spomenutog samostana, gdje je pronašao glazbena djela Donata Fabijanića za koje se smatralo da su izgubljena. Time je dokazano koliku je sklonosti Donat pokazivao prema glazbi.
Donat Fabijanić jedan je u nizu paških sinova koji je svojim djelovanjem doprinosio, crkvenom redu kojem je pripadao, ujedno je time dao svoj doprinos u stvaranju kulturnog i povijesnog identiteta Grada Paga.
Djela Donata Fabijanića:
- Alle ceneri e alla memoria di Nicolo Giaxich, 1841.
- Viaggo sul Monte Vellebich da Zara a Kraljicina vrata, 1841.
- Alcuni cenni sulle scienze e lettere dei secoli passati in Dalmazia, 1843.
- Opere edite e inedite di Gian-Domenico Stratico Zaratino, 1843.
- Patriotti illustri, 1846.
- Storia dei frati minori dai primordi della loro istituzione in Dalmazia e Bossnia fino ai giorni nostri, I-II, 1863.-64.
- La Dalmazia ne' primi cinque secoli del cristianesimo, 1874.
- Il presente e il passato di Bosnia, Erzegovina e Albania, terre della Dalmazia romana, 1879.
- Convento il piu antico dei frati minori in Dalmazia, 1882.
- Firmani inediti dei sultani di Constantinopoli ai conventi francescani e alla autorita civili di Bosnia e di Erzegovina, 1884.
- Discorso sulla storia religiosa e civile della Dalmazia e popoli affini, 1889.
Post je objavljen 07.04.2017. u 21:34 sati.