Moj rodni Grad danas slavi 574. rođendan. Grad stvoren na zrnu soli, paškoj čipki i kolutu sira.
U kulturno-povijesnom nasljeđu hrvatskih zemalja grad Pag zauzima vrlo značajno mjesto jer je jedini planski zasnovan i cjelovito ostvaren urbani organizam iz 15. stoljeća. S obzirom na to da je geometrijski raster njegova urbanističkog rješenja posve osobit i bez igdje prepoznatih izravnih uzora, sigurno zaslužuje veću pozornost i podrobnija vrednovanja nego što ih je dobio u ukupnoj našoj povijesnici, a i znanosti o empirijima i teorijama urbanistike.
(Igor Fisković – Filozofski fakultet Zagreb-Odsjek za povijest umjetnosti 2012.)
Zbog svojih odlika i osobitosti grad Pag će u povijesti naših otoka u svakom slučaju zadržati visoko mjesto.
(Mate Suić – Grad Pag-tipološka osobitost uz našu obalu 24.08.2000.)
Nema nikakve dvojbe da je Pag zaista grad. Mogli bismo pače reći onoj gospodi koja ne znaju što je grad, a što selo, neka dođu na ovaj otok pa će naučiti to razlikovati. Pag je građen kao grad, kao jedinstven urbani organizam koga su skladno ukomponirani svi sastojci potrebiti cjelini srednjovjekovnog municipija.
(Nikola Crnković – Novi List; 1. ožujka 1993.)
Cijeli je niz ljudi koji se bave umjetnošću, arhitekturom, fotografijom, a vezani su uz Pag i mogli bi pridonjeti njegovoj kulturnoj promociji. Pag se, kao i većina naših manjih otočnih gradova, mora stvarno prilično truditi da održi gradski mentalitet života.
(Tomislav Fačini – otočni Novi List, kolovoz 1998.)
Kada kažem Pag, mislim na paški sir, pašku čipku, pa sol, Jurja Dalmatinca, i "Pašku robinju". Čim to izgovorite jasno vam je do koje je mjere kulturni sadržaj jedne tradicije vezan i za nešto što se zove turizam. A, netko tko ima sve to na otoku morao bi od toga i živjeti.
(Georgij Paro – otočni Novi List; srpanj 2000.)
Pag je jedna konstanta u mom životu, tu se doista osjećam kao doma. Zapravo, jedino sam za Pag istinski vezan.
(Lovro Pogorelić – otočni Novi List rujan 2000.)
Grad Pag stoljećima se nalazio na međi i tuđih presizanja. Također se slobodna općina Pag stoljećima otimala feudalnom podređivanju susjednim jakim biskupijskim središtima. Ne dobivši, unatoč svim nastojanjima, vlastitog biskupa te stoga ni pravu komunalnu autonomiju, Pažani su postali snalažljivi, uporni i dalekovidni. Drugačije im nije bilo opstati. Proizvodnja soli učinila je od njih marljive radnike, trgovce i putnike. Da bi se mogli očuvati i trajno potvrđivati trebala im je vlastita inteligencija. Stoga su brojni paški mladići završavali visoke studije, osobito u Bologni, postajući ne samo crkveni nego i građanski intelektualci. Takav Pag obdario je cijeli hrvatski narod vrhunskim intelektualcem, jezikoslovcem i diplomatom Bartulom Kašićem.
(dr.Franjo Tuđman – Naša Vila; 10.rujna 1990.)
Drage Paškinje i Pažani i građani grada Paga,
svoje življenje poklonili ste najljepšem i najsačuvanijem srednjovjekovnom Gradu na Jadranu u to ime Čestitam Vam Dan Grada Paga u ostvarenju kvalitetnijeg života.
< | ožujak, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE