Marketing
DAN GRADA PAGA!
Moj rodni Grad danas slavi 574. rođendan. Grad stvoren na zrnu soli, paškoj čipki i kolutu sira.
U kulturno-povijesnom nasljeđu hrvatskih zemalja grad Pag zauzima vrlo značajno mjesto jer je jedini planski zasnovan i cjelovito ostvaren urbani organizam iz 15. stoljeća. S obzirom na to da je geometrijski raster njegova urbanističkog rješenja posve osobit i bez igdje prepoznatih izravnih uzora, sigurno zaslužuje veću pozornost i podrobnija vrednovanja nego što ih je dobio u ukupnoj našoj povijesnici, a i znanosti o empirijima i teorijama urbanistike.
(Igor Fisković – Filozofski fakultet Zagreb-Odsjek za povijest umjetnosti 2012.)
Zbog svojih odlika i osobitosti grad Pag će u povijesti naših otoka u svakom slučaju zadržati visoko mjesto.
(Mate Suić – Grad Pag-tipološka osobitost uz našu obalu 24.08.2000.)
Nema nikakve dvojbe da je Pag zaista grad. Mogli bismo pače reći onoj gospodi koja ne znaju što je grad, a što selo, neka dođu na ovaj otok pa će naučiti to razlikovati. Pag je građen kao grad, kao jedinstven urbani organizam koga su skladno ukomponirani svi sastojci potrebiti cjelini srednjovjekovnog municipija.
(Nikola Crnković – Novi List; 1. ožujka 1993.)
Cijeli je niz ljudi koji se bave umjetnošću, arhitekturom, fotografijom, a vezani su uz Pag i mogli bi pridonjeti njegovoj kulturnoj promociji. Pag se, kao i većina naših manjih otočnih gradova, mora stvarno prilično truditi da održi gradski mentalitet života.
(Tomislav Fačini – otočni Novi List, kolovoz 1998.)
Kada kažem Pag, mislim na paški sir, pašku čipku, pa sol, Jurja Dalmatinca, i "Pašku robinju". Čim to izgovorite jasno vam je do koje je mjere kulturni sadržaj jedne tradicije vezan i za nešto što se zove turizam. A, netko tko ima sve to na otoku morao bi od toga i živjeti.
(Georgij Paro – otočni Novi List; srpanj 2000.)
Pag je jedna konstanta u mom životu, tu se doista osjećam kao doma. Zapravo, jedino sam za Pag istinski vezan.
(Lovro Pogorelić – otočni Novi List rujan 2000.)
Grad Pag stoljećima se nalazio na međi i tuđih presizanja. Također se slobodna općina Pag stoljećima otimala feudalnom podređivanju susjednim jakim biskupijskim središtima. Ne dobivši, unatoč svim nastojanjima, vlastitog biskupa te stoga ni pravu komunalnu autonomiju, Pažani su postali snalažljivi, uporni i dalekovidni. Drugačije im nije bilo opstati. Proizvodnja soli učinila je od njih marljive radnike, trgovce i putnike. Da bi se mogli očuvati i trajno potvrđivati trebala im je vlastita inteligencija. Stoga su brojni paški mladići završavali visoke studije, osobito u Bologni, postajući ne samo crkveni nego i građanski intelektualci. Takav Pag obdario je cijeli hrvatski narod vrhunskim intelektualcem, jezikoslovcem i diplomatom Bartulom Kašićem.
(dr.Franjo Tuđman – Naša Vila; 10.rujna 1990.)
Drage Paškinje i Pažani i građani grada Paga,
svoje življenje poklonili ste najljepšem i najsačuvanijem srednjovjekovnom Gradu na Jadranu u to ime Čestitam Vam Dan Grada Paga u ostvarenju kvalitetnijeg života.
Post je objavljen 30.03.2017. u 10:37 sati.