ISKONSKI PAG

nedjelja, 31.07.2016.

57.PAŠKI LJETNI KARNEVAL

Za ovogodišnji 57. Paški ljetni karneval ne bih mogao ustvrditi da je na Pijacu doveo Paškinje i Pažane, koji bi svojim bogatim kulturnim nasljeđem mogli pokazati svojim gostima koje čari pruža paški karneval. Mogao bih slobodno ustvrditi da su Pažani tiho bojkotirali karneval, niti zvuk limene glazbe u ritmu paškog kola više nije izazov.

Još nešto malo entuzijasta koji prkose svemu i svakome trude se da se ova tradicija ipak sačuva.

Prvi puta nakon 56 godina ljetnog karnevala se desilo da nema karnevalskog lista «Baš me briga», da Marku nema tko oporuku pročitati pred pukom i gostima.

Ivo Fabijanić se na jedan način ispričao svim nazočnima kazavši da je Gradonačelnik odsutan zbog zdravstvenih problema, dok Dušan Herenda je još uvijek u žalosti. Jednostavno je Ivo kazao: «Ajmo glazba sa posmrtnim maršom i partimo prema mostu, a mi ćemo u znak protesta prestat pivat molitve za Marka.»

Tako je ta paška mladost privela Marka do mosta, «užgala» ga i pred mnoštvom Marka preselili u morske dubine.

Imam osjećaj da ista sudbina čeka i Paški ljetni karneval. Ne mogu vjerovati da je odlazak jednog čovjeka koji se sva ta desetljeća trudio i to svojski uzimajući na svoja leđa sve kritike i uvrede koje su ga uvijek sljedila, da se sve to nakon njegovog odlaska ugasi. Čiji je ovo ustvari problem?

Stipe, Bog Te pomiluj za sve dobro ca si ucini za svoga života za ovu radost ka se zove «karneval».
Paška glazba je dokazala da sa mladim naraštajem, njihovom voljom i ljubavi prema glazbi mogu biti ona snaga koja neće dozvoliti da se taktovi paškog kola ikada zaborave, što su dokazali zadnjim kolom i snagom kojom su držali «kolo u tri kruga».

Naše su boje svesrdno branili dva prva rojaka: Mislav i Mateo, iako ovaj potonji ima samo četri godine. Hvala i nani koja uvijek da sve od sebe da se: «tradicija ne satere».
Našli smo se i nas troje «Horizonta», nedostajao je još jedan koji smo 1978. godine održali nezaboravnu Pašku karnevalsku ljetnu noć bilo je to za 19. ljetni karneval.

Nas dva brata svaki sa svojim alatom, ja sa svojim aparatom, brat mi Valter sa svojom kamerom još jednom zorno smo bilježili najznačajnije trenutke ovog ljetnog karnevala. I danas sa još većom sigurnošću tvrdim da su Valterove snimke Paškog ljetnog karnevala po onoj ljetnoj kiši zaslužile da budu pohranjene u vremensku kapsulu. Činjenica je da je i ta kapsula u ovom gradu bila ispolitizirana ili bipolarizirana kao sve što se u ovom gradu dešava.

Još nekoliko fotografija zaljubljenika u Paški ljetni karneval:

Da ovaj blog ima svoje pratitelje dokaz je da se nakon posta «Živeo, Burazeru No.2.» i djelatnici hotela Pagus potrudili i označili gdje se ne smije parkirati.

ponedjeljak, 25.07.2016.

ŽIVEO, BURAZERU – No.2.

Nije mi na kraj pameti da bih se postavio u ulogu odvjetnika pomoćnika ministra Turizma gospodina Roberta Pauletića koji je napisao tekst «ŽIVEO BURAZERU» objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, 29.07.2008. koji je podigao prašinu revnih Hrvata osuđujući gospodina Pauletića i napadajući ga svim mogućim pogrdnim komentarima, a sve pod krinkom zaštite vrlog Srbina koji je eto napadnut od nekog tamo tobože Hrvata šoviniste. Pa da ne duljim prenjeti ću uvod spomenutog teksta.
- Na teraci paškog hotela grupa srpskih turista uzela nam je mista: «Burazeru, brže, bre! Burazeru!», vika je na konobara šef družine, gol do pasa, s drobinom i zlatnom lančugon. Izaša san iz hotelske sobe u mistu Pagu, otok Pag, a žena i ćer, sređene za večeru, desetak metri za menon.
- «Izvin'te, rekoše mi da ste vi ovaj krajsler, je l' možete da pomerite kola malo?», presrela me neka neloša crnokosa. «Pomerim…šta?», zbunila me. «Pa kola. Trebalo bi da kola pomerite!», pogledala me ka da san nenormalan: «Moramo i mi tu da parkiramo!» «Dobro, nema problema, posli ću, sad žurin na večeru!», otkačija san je, a Papučica me sumnjičavo dočekala: «Šta je tila ova od tebe?». «Da pomerim kola», odgovorija san kratko. «Ajde ne zajebaji! Šta je, Srpkinja?. «Slušaj, Švabica očito nije». «Ne virujen ti, lažeš. Ajmo vidit registraciju!» Našli smo na parkingu ne jednog nego tri BG auta. Dva beemvejca i jedan audi. Parkirali smo se utisno, zbilja bi trebalo da se pomer…jebate, šta je meni?

Sačuvao sam tekst da bih danas naišao na scenarij gospodina Pauletića i to u mom istom Pagu ispred roditeljske kuće, gdje dnevno vodimo borbu sa parkiranjem a da slučajno nebismo bili kažnjeni što smo krivo parkirali.

I dok se mi stiskamo u vlastitom dvorištu pod cijenu zauzimanja ulaznog prostora, jer nam naši vrli paški komunalni redari uredno stavljaju papire sa kaznama iako znaju tko je vlasnik automobila i zašto se tako parkirao, naš vrli drug Beogradski uzeo je sebi za pravo da parkira svojeg Mercedesa na smom ulazu u hotel «Pagus», bez da ga itko od djeltnika hotela upozori da je krivo parkirao svoj automobil, i da u neposrednoj blizni postoji parkiralište gdje mogu parkirati.

I dok uredno mene upozoravaju kako nebi smio prolaziti kroz hotel do plaže, znajući jako dobro da nisam gost, za razliku od spomenutog gosta na čijem automobilu nećete naići na kaznu komunalnog redara, jer to je hotelski prostor.

Vrli čitatelji teksta gospodina Pauletića proglašavali su tekst šovinistički, a ja ću u ime tog šovinizma podastrjeti fotografije da pokažem, onako kako je i sam gospodin Pauletić završio svoj tekst, da su kune, kune, pa makar bile i srpske.

Jedan od komentara glasio je: «Primjer kako niste pomjerili auto (ako je bilo mjesta za to) je loš jer treba nekome pokazati dobronaklonost i dobrodošlicu, na njegov primitivizam treba odgovoriti boljom kulturom, mislim da znate što sam htio da kažem.»
Dok mi primjerima trebamo stalno dokazivati našu kulturu, oni i dalje nasuprot svih mogućih upozorenja na tjeralicama imaju 42. hrvatskih branitelja, a mi i dalje činimo sve da im se «pomerimo» u vlastitoj Domovini, na kućnom pragu, kao da se nismo borili protiv te njihove bahatosti, nego kao da smo im samo zavidjeli.

utorak, 19.07.2016.

FOTOTURIZAM

Život je danas nezamisliv bez društvenih mreža, a veliki broj turista baš uz pomoć društvenih mreža odabire destinaciju koju žele posjetiti. Internet je najveći izvor informacija o destinaciji gdje se mogu učitati razne fotografije koje gosta upućuju na turističku destinaciju.

Turisti sa fotografskim aparatom u ruci, najveći su promotori hrvatskih turističkih destinacija putem društvenih mreža. Neposredno nakon fotografiranja isti tren nakon podizanja na nekoj od društvenih mreža, fotografija je ponuđena cijelom svijetu.

Hrvatska je sa svojim prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom, poglavito obalni krajolik kao i neistraženi lokaliteti odlični mamac za razvoj fototurizma.

Prošetati li se gradom Pagom naići ćete na mnoge goste koji sa svojim foto aparatima bilježe sve detalje koji su interesantne za njih. Cijeli otok postao je destinacija na kojoj se fotografiraju razni reklamni spotovi.

Ima i jako puno onih koji sa svojim mobilnim uređajima fotografiraju i odmah podižu svoje foto uradke na neku od društvenih mreža.

Danas kada živimo u nesigurnom povijesnom razdoblju, kada se bojimo svakog događaja koji bi mogao narušiti blagodat koju nam nudi naš turizam, fotografi svih vrsta svojim fotografijama podignutim na društvenim mrežama omogućili su da se ova otočka zbilja sačuva za sva vremena.

Time je digitalna fotografija promijenila svijet, olakšala posao profesionalnim fotografima te široj publici predstavila hrvatsku kulturu u njenoj raznolikosti i bogastvu.

utorak, 05.07.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.33.

Fotografija je danas relevantni povijesni dokument koji metodološki pa i kritički može ustvrditi barem minimum potrebnih činjenica (podatke o autoru fotografije, podatak o mjestu i vremenu fotografiranja, kao i o osobama koje su fotografirane).
Fotoaparat mi je u rukama preko 35. godina i rado se s njim koristim. Svoj Grad sam bilježio koliko mi je dopuštao. Možda će neke od ovih starih fotografija ostati kao dokument jednog vremena sa navedenim podacima.

<	srpanj, 2016					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE